Stvaranje ledenjaka

Radikalan prijedlog za ponovno stvaranje leda. Dizajneri osmislili kako “spasiti” Arktik

P. N.

FOTO/Flickr

FOTO/Flickr

Ideja o ponovnom zamrzavanju Arktika nakon one iz 2017. godine, temelji se na mnoštvu podmornica koje bi stvarale ledenjake.



Ako se sadnjom mnoštva drveća može osvježiti šume i ukloniti ugljikov dioksid, što možemo napraviti dodavanje otopljenog leda na Arktiku?


Pitanje su postavili indonezijski dizajneri koji imaju radikalno rješenje – podmornice koje stvaraju led, prenosi CNN.


Ideja je osvojila drugo mjesto međunarodnog natjecanja u dizajnu čija je tema bila radikalni pristup održivosti. Posljednja je u nizu mogućnosti o ponovnom “zamrzavanju” zemljinih polova, a ideje su se nizale od “prskanja” umjetnim pijeskom do razaranja morske vode i slanja iste prema nebu kako bi “osvježila” oblake.Arhitekt Faris Rajak Kotahatuhaha (29) vodio je grupu koja je zamislila plovilo koje bi moglo proizvoditi sante leda. Proces bi započeo tako što bi podmornica zaronila ispod površine da se napuni morskom vodom. Sol bi se filtrirala čime bi podignula točku zamrzavanja vode, nakon čega bi se zatvorio poklopac komore zbog zaštite od sunca.Unutra bi se led formirao prirodno, prije nego bi bio “izbačen” mjesec dana kasnije. Tim koji stoji iza projekta, kaže da bi šesterokutni oblik sante mogao “ohrabriti” ledenjake da se međusobno spoje i tako formiraju veće smrznute mase. Ovo je rani koncept dizajna i ostaju otvorena mnoga pitanja. Dizajneri moraju otkriti kako bi se plovilo napajalo, iako planiraju da ono bude potpuno samoodrživo. 


Mogu li takve podmornice uopće funkcionirati?




Profesor sa Sveučilišta Leeds, Andrew Shepherd, opisuje ideju kao “zanimljivo inženjersko rješenje”, iako mu je upitna njegova skalabilnost. Procjenjuje da bi zamjenjivanje polarnog leda jednakom brzinom kojom ono u posljednjih četrdeset godina, zahtijevalo otprilike deset milijuna podmornica. Za Kotahatuhahu, prijedlog nije samo o izvodljivosti već o pronalasku drugačijeg pristupa klimatskim promjenama. “Arktik posljednje desetljeće gubi led iz godine u godinu. Pokušavamo riješiti problem drugačijim razmišljanjem”, telefonski je rekao za CNN.”Bogate zemlje imaju milijune koje mogu potrošiti na zaštitu, ali što je sa siromašnim zemljama bez budžeta za obranu od podizanja razine mora? Ovo je problem s kojim je trenutno suočen cijeli svijet. Imamo drugačiji pristup: umjesto da se branimo od podizanja razine mora, smatramo da je bolje osmisliti nekakvu intervenciju kojom bismo to spriječili”, dodaje arhitekt.


Moguća mana prijedloga


Mogući nedostatak ovog i sličnih prijedloga je taj što stvaranje leda neće značajno uskladiti razine mora. Ako led nastavi plutati vodama u kojima je stvoren, ukupna masa mora se neće promijeniti. Shepherd dodaje da bi se ledenjaci morali “preseliti na kopno”, ako bi o njima ovisila promjena razine mora. 


“Ako se stvori dovoljno leda, na kraju bi se mogla izravnati temperatura planete, što bi dovelo do smanjenja otapanja kopnenog leda i smanjenja razine podizanja mora zbog tog izvora. Ali, postoji jako puno ‘ako’ na ovom putu”, zaključuje Shepherd.


Ovo nije jedini takav prijedlog


Slična ideja o “ponovnom zamrzavanju” Arktika se pojavila unazad dvije godine. Guardian je tada pisao o ideji fizičara Stevena Descha koji je sa kolegama želio nadomjestiti smanjenje morskog leda tako da izgradi deset milijuna pumpi na pogon vjetra, preko arktičke ledene kape.


“Da bi se pokrio najvažniji dio potrebno je deset milijuna pumpi, a za cijeli Arktički ocean potrebno je 100 milijuna pumpi. Svaka bi bila pogonjena turbinom čija će lopatica imati promjer od šest metara, a težila bi četiri tone”, rekao je tada Desch, a cijena čitavog projekta stajala bi oko 500 milijardi američkih dolara.