Snimila Tatjana BAN BASTIJANČIĆ
Ova najveća vrsta iz skupine kitova zubana inače obitava na dubinama većim od 1000 metara i za ljude je bezopasna ako im se ne približavaju. No, njima prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja
ROVINJ Od srijede navečer, najviše prepričavana priča bila je ona o dolasku tri kita u rovinjske vode. Čak su i bukeri, umjesto dosadašnje preporuke turistima kako se s njihovih turističkih brodova gotovo pa svakodnevno mogu vidjeti jata delfina, zbunjenim gostima, pa i domaćima koji su bili u nevjerici, objašnjavali kako od sada mogu uživati i u prekrasnom plesu krbavih kitova. I doista, potvrda ove informacija počela je stizati s brojnih strana, a kako i ne bi kada su upravo u vodama ispred Park šume Zlatni rt, oko 19 sati i sad već pred mnogobrojnom publikom s brodova zaplivali i kada su ih oni najsretniji fotografirali i snimili. Jedna od odabranih bila je Tatjana Ban Bastijančić, koja nam je ustupila fotografije.
– Jednostavno, riječima se ne može opisati taj veličanstveni prizor. Moji prijatelji i ja bili smo počašćeni slikom i ovim doista nevjerojatnim iskustvom – kaže nam Tatjana, jedna od sretnica koja je čak sat i pol imala priliku uživati u promatranju golemih morskih divova. Kako kaže, njeno iskustvo započinje negdje poslije 17 sati kada se u društvu dvoje prijatelja brodom uputila na otok Sv. Andrija.
– Odlučili smo se pozicionirati između otoka Sv. Ivan i istoimenog svjetionika, a bude li sreće, uživati i gledati delfine. Iza 17 sati prijatelj je mom prijatelju javio kako je u vodama Rovinja viđen »mlaz« iz mora, odnosno ono prskanje koje ispuštaju kitovi. Odlučili smo pogledati o čemu je riječ, i nakon samo pola milje udaljenosti od svjetionika uočili smo kita. Taj prizor, mirno more, savršen dan, sami na moru i jedna grdosija koja pliva nježno, bila je ništa drugo doli savršen prizor, kaže nam Tatjana Ban Bastijančić, dodajući kako su u tom prizoru uživali oko dvadesetak sekundi. No, sretnoj morskoj ekipici dano je više od dvadesetak sekundi. Jer, kako objašnjava Tatjana, nastavili su ga pratiti svjesni da svako toliko mora izaći po zrak.
– Unatoč svojoj veličini, za ljude su bezopasne ukoliko im se ne približavaju, kažu u Institutu za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet. Radi se o životinjama, koje inače obitavaju na dubinama većim od tisuću metara, pa im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja. Iz tog razloga iz Plavog svijeta upućen je apel građanima da im, ako ih uoče, odmah dojave informaciju. Posljednja masovna nasukavanja ulješura u Jadranu zabilježena su u prosincu 2009. u blizini grada Vieste na poluotoku Gargano (Italija), gdje je uginulo sedam ulješura, te u rujnu 2014. u blizini grada Vasto (Italija), gdje su uginule tri od sedam nasukanih ulješura. Jedino dokumentirano masovno nasukavanje ulješura u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo se u kolovozu 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri.
– Osjećali smo se tako odabrani što smo u prilici vidjeti kitove. Osobno, ovo mi je bilo prvo iskustvo, iako sam naknadno čula da su prije dvadesetak godina također uočeni u vodama Rovinja. Strah nije postojao, samo nada da će prizor trajati što dulje – kaže Tatjana kojoj se želja ispunila.
– Pratili smo mlaz vode na pučini, i ponavljam, to smo uistinu činili najtiše što smo mogli. Opet se pojavio, ali ovog puta je u društvu plivao prema gradu. Paru se pridružio još jedan kit, pa su sva trojica »zaplesala« u moru ispred Park šume Zlatni rt. U tom trenutku, čitav je Rovinj znao za »neprijavljene« goste, pa se i veliki broj brodova okupio ne bi li vidjeli kitove – kaže nam Tatjana Ban. Ulješure, najveće vrste iz skupine kitova zubana, unatoč svojoj veličini, za ljude su bezopasne ako im se ne približavaju. Naime, pripadaju istoj skupini kao i dobri dupini. Žive u svim morima i oceanima svijeta, osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i većim od 1000 metara. Odrasli mužjaci mogu dosegnuti i do 20 metara i težiti više od 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti više od 60 godina.
