Poljupci njuškama

Otkriven način na koji simpatične koale traže prijatelje – ali i izbjegavaju neprijatelje

Portal Novilist.hr

FOTO/Flickr

FOTO/Flickr

Koale su jako osjetljive na ljudski dodir koji im može visoko podignuti razinu stresa. Zato se ljudima savjetuje da odole iskušenju i ne diraju koale, koliko god se činile simpatičnima i neodoljivima.



Studija koja je istraživala 180 divljih koala, pronašla je uzorak pigmentacije oko nosnica zbog kojih se jedinke mogu jednostavnije prepoznati, čak i kada odmaraju na drveću. Koalama je nos važna veza između „snifanja“ toksina i pozdrava, prenosi MSN.


Čitava priča počinje samim rođenjem. Malena novorođena koala, već ima sposobnost razlikovanja mirisa čime lakše pronalazi majku, zbog mirisa mlijeka koji ga privlači.


Koale su poznate po tome da većinu vremena provode ili spavajući ili odmarajući. Kada to ne rade, onda se hrane prijelazom s drveta na drvo. U obje situacije – prate svoj nos. Ove životinje gotovo uvijek pažljivo miriše hranu prije jela. Stručnjaci za koale su ostali iznenađeni kada su nedavno otkrili da koale nemaju puno gena za receptore mirisa.

Zaključak se slaže s opservacijom da je koalin osjećaj za mirise među ostalim tobolčarima zapravo najslabiji.


FOTO/Picryl


FOTO/Picryl





Biljni toksini


Listovi eukaliptusa su puni prirodnih biljnih toksina i drugih neugodnih kemikalija, a koale biraju stabla koja smanjuju njihovu izloženost najgorima od njih. Ali većina toksina kojima su izložene koale, nemaju mirise. Stoga ostaje na koalinom osjećaju za okus, da odluči je li list siguran za jelo.


Na sreću za ove tobolčare, jedini neznatno otrovni spojevi nazvani terpeni (osvježavajući miris ulja eukaliptusa) vrlo su hlapljivi i nude koristan znak razinama drugih toksina u listu.



Jedna prednost toga što ste specijalistički hranitelj s osnovnom prehranom je da postoji relativno mali broj mirisa za učenje. Čini se da nos koale ne samo da miriše biljne toksine, već može imati i manju ulogu u detoksikaciji.


Znamo da enzimi u našem nosu mogu detoksicirati određene lijekove, a u drugim specijalistima biljojeda, poput drveća, mnogi od istih enzima koji detoksiciraju prirodne biljne toksine i lijekove u jetri također se izražavaju u sluznici nosa. Ovi enzimi vjerojatno pomažu zaustaviti nos od preplavljivanja mirisima i održava osjetljivost. Kritički, štite i središnji živčani sustav, jer je nosno tkivo jedino što odvaja udisajne toksine od mozga, prenosi MSN.


Nos za „njuškanje“ prijatelja


Koale su uglavnom usamljena stvorenja, ali to ne znači da ne poznaju svoje susjede. Uz prepoznatljivo glasno glasanje muških koala tijekom sezone razmnožavanja, mirisna komunikacija je ono što koale koriste da bi pronašle ili izbjegle jedna drugu.



Koale oba spola veliku količinu vremena mirišu drvo prije nego se odluče popeti na njega. Kada dolaze ili odlaze s drveta, ostavljaju mokraćni trag niz deblo. Upravo taj trag drugim koalama može otkriti spol, identitet i dominantnost drugim koalama. Pored ovoga, mokraća otkriva i spremnost koale na parenje, zdravstveni status – ali i što su jele.


Poljupci njuškama


Kada se koale pronađu u različitim skloništima ili zatočeništvu, one se i dalje pouzdaju u svoj nos da nauče sve o novom svijetu koji ih okružuje. To znači da otkrivaju novu hranu ali i znanstvenike ili skrbnike koji se kreću pored njih.


Sve što ih zanima, stavit će u domet sposobnosti mirisa, što ih čini jednom od rijetkih životinja koja trljanjem nosića pozdravlja ljude i prijatelje koale, čak i kada ih ne poznaju.



Ali divlje koale su jako osjetljive na ljudski dodir, koji im može visoko podignuti razinu stresa.. Zato se ljudima savjetuje da odole iskušenju i ne diraju koale, koliko god se činile simpatičnima i neodoljivima.