Grad: Rijeka
Danas: 16° kiša
Sutra: 11° 18° moguća kiša
25. rujna 2017.
Đir po knjižnicama

Najtraženije ljetno štivo: Čitatelji i dalje najviše vole - krimiće, a jedan je pisac posebno omiljen

Foto: Ivica Tomić
Foto: Ivica Tomić
Autor:
Objavljeno: 27. srpanj 2017. u 7:26 2017-07-27T07:26:18+02:00

Apsolutno je najtraženiji Norvežanin Jo Nesbo koji gotovo da ne može stići do police, a nakon njega slijede predstavnici danske i švedske scene: Alexander Ahndoril, Camilla Laeckberg, Jussi Adler-Olsen, Joakim Zander te novi pisci Thomas Rydahl i Sara Blaedel, otkriva knjižničarka iz Ogranka Trsat Jasenka Alić-Tadić

Ljeto je, kažu, savršeno vrijeme za knjigu. Slažu li se s tom tvrdnjom i Riječani te koliko se i što čita, odlučili smo stoga provjeriti u Gradskoj knjižnici Rijeka, točnije u Središnjem odjelu Filodrammatica, Dječjem odjelu Stribor te u Ogranku Trsat.

U Filodrammatici smo sreli Riječanku Snježanu Sučić koja nam je otkrila da redovito čita i redovito posjećuje knjižnicu.

– Danas ću uzeti samo dvije knjige. Uzela sam jedan krimić i jednu novu knjigu. Inače čitam sve osim fantastike. Ljeti čitam manje nego u ostatku godine. Zašto? Ljeti sam više vani, imam manje slobodnog vremena, objasnila je.

U odjelu na Korzu zatekli smo i dvoje Francuza, Jefa i Delphine.

Stručni hitovi

Kad je u pitanju stručna knjiga, zamjetna je ponovna potraga za svim djelovima »Razgovora s Bogom« Nealea Donald Walscha, kao i konstantna potražnja za knjigom »Safari duha: knjiga o mudrosti odgoja« Ane Bučević. Tražena je i knjiga duhovitog naslova »Crijeva sa šarmom« u kojoj autorica Giulia Enders na zabavan i znanstven način obrađuje čovjekov probavni sustav i utjecaj na cjelokupno zdravlje. Što se tiče ljudskog djelovanja u povijesti i u budućnosti, tražene su knjige »Sapiens: kratka povijest čovječanstva« i »Homo Deus: kratka povijest sutrašnjice« čiji je autor izraelski povjesničar Yuval Noah Harari.

– Zanimaju nas stripovi pa smo došli vidjeti kakav je izbor stripova ovdje. Ja inače radim kao knjižničarka u Francuskoj, tako da me zanimaju knjige, otkrila nam je Delphine dok je Jef dodao:

– Ja radim na Sveučilištu u Rijeci i pokušavam naučiti hrvatski, ali mi za sad ne ide baš dobro pa sam pomislio da bih možda uz stripove na hrvatskom mogao učiti hrvatski. Upravo listamo »Tintinove pustolovine«, to je belgijski strip, ali je jako popularan i u Francuskoj.

Čitatelja ne nedostaje ni u Dječjem odjelu Stribor.

Kako doznajemo, posjećenost je velika, posebice kad su u pitanju pravi čitači, onih koji dolaze u knjižnicu zato što vole čitati, a ne zato što moraju.

Ljetno radno vrijeme do 2. rujna

SREDIŠNJI ODJEL - PALAČA MODELLO, SREDIŠNJI ODJEL - FILODRAMMATICA, DJEČJI ODJEL STRIBOR, ODJEL PERIODIKE, NARODNA ČITAONICA
ponedjeljak, srijeda, petak: 8 – 14
utorak, četvrtak: 13.30 – 19.30
subota: 8 – 13
(Palača Modello do 29. srpnja ne radi zbog preuređenja)

OGRANAK ZAMET
ponedjeljak, srijeda, petak: 13.30 – 19.30
utorak, četvrtak: 8 – 14
subota: 8 – 13

OGRANAK TRSAT, OGRANAK DRENOVA, OGRANAK TURNIĆ
ponedjeljak, srijeda, petak: 13.30 – 19.30
utorak, četvrtak: 8 – 14
subota: zatvoreno

KNJIŽNICA ČAVLE
ponedjeljak, srijeda, petak: 9.00 - 13.00
utorak, četvrtak: 15 - 20
subota (1. i 3. u mjesecu): 9 - 12

GRADSKI BIBLIOBUS
prema redu vožnje (mobitel 098-9832497)

ŽUPANIJSKI BIBLIOBUS
prema redu vožnje (mobitel 098-9832498)

Humor u trendu

– Ljeti se ne čita lektira pa je utoliko veća posjećenost djece koja vole čitati, koja uživaju u tome. Oni jedva dočekaju ljeto kako bi mogli pročitati sve što su zimi htjeli, a nisu mogli i stigli. Ove je godine naglasak na duhovitim knjigama. Najviše se čitaju smiješne knjige poput »Kapetana Gaćeše«, »Gregovog dnevnika«, »Nikkinog dnevnika«, »Toma Gatesa«... To su serijali knjiga koje su smiješne, duhovite, imaju dosta ilustracija pa su nešto između stripića, slikovnice i knjige. Djeca to vole jer ih mogu brzo pročitati... Osim toga, jako je tražen i David Walliams i sve njegove knjige.

Fantastika uvijek dobro ide, posebno kod starije djece, a za malene se uvijek traže kvalitetne slikovnice s dobrim pričama, lijepim ilustracijama. Stripovi se čitaju uvijek, ljeti još i više. »Garfielda« sada gotovo da i nema na policama, »Alan Ford« je poprilično desetkovan, »Zagor«, »Dylan Dog« također, otkrila nam je knjižničarka Marija Sušlić.
Stribor posjećuju i djeca i odrasli, a mi smo tijekom obilaska knjižnica u njemu zatekli Adrijanu Agatić koja je došla vratiti knjige.

– Uzela sam knjige iz engleskog za bratića, da mu pomognu pri učenju. Inače ne zalazim baš često u Stribor, ali sam redovito u drugim odjelima. Općenito više čitam zimi, a ljeti se bavim drugim aktivnostima, ljetnim radostima, rekla je.
U Ogranku Trsat susreli smo jednog starog i jednog potencijalnog člana Gradske knjižnice.

– Radim tu blizu, na Sveučilištu i prvi put sam tu. Došao sam s kolegom, kao društvo, ali možda nešto i posudim, vidjet ću što se nudi. No za to se prvo moram učlaniti jer trenutno nisam član Gradske knjižnice Rijeka. Inače se zadnjih nekoliko godina baš i ne koristim uslugom knjižnica, više čitam preko interneta, portale, blogove, pdf-ove i knjige na engleskom jeziku koje također nabavljam preko interneta. A naravno čitam i stručnu literaturu, znanstvene članke za posao itd, otkrio nam je Zagrepčanin s riječkom adresom Saša Mićanović.

Zaklon od sunca

Njegov kolega Tomislav Terzić u knjižnicu je došao po knjige za djevojku.

– Idem na put pa tražim nešto za curu, da čita dok me nema. Moram joj naći nešto zanimljivo. Ona voli Nesboa i slične, gdje se ubijaju na kile. Prevruće je za nešto ozbiljno. Ja sam zadnje pročitao bestseller »Bellman & Black« Diane Setterfield i nije mi baš legao. Zapravo, ne znam zašto je uopće napisala tu knjigu i zašto sam je ja pročitao, otkrio nam je.

Koje knjige ovog ljeta najmanje vremena provode na policama riječkih knjižnica otkrila nam je knjižničarka iz Ogranka Trsat Jasenka Alić-Tadić.

– Što se čita ovog ljeta? Isto pitanje svakog ljeta, pa i isti odgovor. A čita li se doista, možda bi bilo dobro prošetati plažom i pregledati naslove koji se drže u rukama i zaklanjaju sunce. Da pitamo koja knjiga vam je najbolji zaklon od sunca? Koja je najotpornija na vodu? Koja je najlakša za nošenje do plaže i s nje? Koja se može čitati preko leđa susjedu na ručniku? Ili zbog koje knjige ste se prepekli na suncu? Koja god pitanja bila, iz knjižnice svakog ljeta, već godinama, stiže uvijek isti odgovor: Najviše se traže krimići, rekla nam je Alić-Tadić.

Ranim danima iz knjižnice izađe 1450 knjiga

U Gradskoj knjižnici Rijeka godišnje se ostvari 511.189 posudbi knjiga. U prosjeku dnevno, radnim danima iz riječkih knjižnica izađe oko 1450 knjiga.
– Dnevno kroz sve odjele Gradske knjižnice prođe 1.200 korisnika, što je ukupno godišnje nešto manje od 400 tisuća posjeta. Što se broja članova tiče, jednom kad se učlaniš u bilo kojem odjelu, član si cijele mreže knjižnice i takvih osoba s članskom iskaznicom GKR ima 19.903, što je čak 10 % više nego 2015. godine, otkrio nam je suradnik za marketing, odnose s javnošću i projekte Gradske knjižnice Rijeka Kristian Benić.

Kako doznajemo, prednjače sjevernjaci koji su napravili proboj na književnu scenu svojim krimićima, a oni pak otvorili put za složenije i sadržajnije literarne istupe.
– Apsolutno je najtraženiji Norvežanin Jo Nesbo koji u Ograncima gotovo da ne može stići do police, a nakon njega slijede predstavnici danske i švedske spisateljske scene: Alexander Ahndoril, Camilla Laeckberg, Jussi Adler-Olsen, Joakim Zander te nove pojave s jednim romanom Thomas Rydahl i Sara Blaedel, kao i još jedan Norvežanin Samuel Bjork.

»Djevojka u vlaku«

Ako se pojavi trenutni nedostatak ovih autora, što znači da su svi posuđeni u cijelom sustavu GKR, ljubiteljima sjevera posluže i drugi autori toga podneblja. Već duže vrijeme jedan od traženijih naslova je Sjonova »Plava lisica«, a uz tu sjevernjačku priču imamo i domaću poveznicu u Bekimu Sejranoviću i njegov najnoviji roman »Dnevnik jednog nomada«. Da bi se priča o sjeveru zaokružila, treba istaknuti i čarobnu formulu danskog načina života i dva naslova »Hygge: danski recept za sretan život« i »Hygge: sretan život na danski način« kao i pogled na tu sreću iz hrvatskog kuta Kristine Wolsperger Danilovski u knjizi »Danci i stranci«, dodala je Alić-Tadić.

Uvjerljivo najtraženiji naslov ovoga ljeta je hit roman »Djevojka u vlaku« Paule Hawking, a odmah nakon njega slijedi i drugi roman ove britanske autorice »U vodu«.

– Ovo pokazuje da se Britanci još uvijek dobro drže i održavaju svoju tradiciju dobroga krimića. Uz Hawking možemo spomenuti i Rosamund Lupton i Toma Roba Smitha koji kao i mnogi nije mogao odoljeti magiji sjevera u romanu »Farma«. Ovog ljeta značajnu čitanost ima i Joanne Kathleen Rowling, skrivena iza imena Robert Galbraith. Naravno da uz engleske idu i američki krimići i već okušani autori, uvijek traženi i čitani, primjerice Chris Carter, Harlan Coben, Vince Flynn, John Grisham, Karin Slaughter, David Baldacci itd. Ljeto je naprosto vrijeme za krimiće i iz godine u godinu to postaje sve izraženije. Možemo se samo pitati – što je to u ljudskom biću, što ga vodi ka krimiću?

Ljubići kao ljetni standard

Nježniji i romantičniji dio čitateljske publike uglavnom traži nešto lagano, nešto za odmor, a to su načešće ljubići. Prednjače Nora Roberts, Monica McCarty, Maya Banks, Sylvia Day, Emma Chase, Lisa Kleypas, Brenda Joyce i slične autorice. Denise Grover Swank je pronašla zgodnu formulu objedinjavanja ljubavnog krimića, misterije i blagog humora u serijalu »Misteriji Rose Gardner« kako bi se obuhvatili svi elementi zabavnog štiva. Ljubići su, jednako kao i krimići, nešto što bi se moglo nazvati ljetnim standardom, istaknula je Alić-Tadić dodavši kako osim ljubića, ženska čitateljska publika rado posuđuje i pitka štiva koja pričaju o različitim životnim fazama, obiteljskim odnosima, prijateljstvima.

Uz Paulu Hawking, po slobodnoj i nestatičkoj procjeni u najtraženije autore u riječkim knjižnicama ovoga ljeta svakako spada i talijanska spisateljica koja se krije pod pseudonimom Elena Ferrante, a poznata je po romanima »Dani zaborava« i »Genijalna prijateljica«.

Prisutnost u medijima nesumnjivo povećava zanimanje za određene pisce pa je tako zanimljivo je da nakon gostovanja u emisiji »Nedjeljom u 2« još traženiji postao nagrađivani slovenski pisac i redatelj Goran Vojnović, odnosno njegovi romani »Čefuri raus«, »Jugoslavija, moja domovina« i »Smokva«.

– U čemu je magija Vojnovićeva pisanja, svakako preporučujemo provjeriti. Odgovor se možda krije u tome što je tematski i jezično doista pisac ovih prostora. Što se domaćih autora tiče, neizostavno je ime Kristiana Novaka koji je trenutno, opet po proizvoljnoj ocjeni, najtraženiji domaći autor, što pokazuje da čitatelji rado posuđuju hrvatsku književnost kada u njoj prepoznaju literarni izazov.

Zaboravljeni naslovi

Sejranovića već smo spomenuli, a još svakako treba dodati i Marinu Vujčić kao tražene domaće autore. Slavenka Drakulić već ima izgrađenu čitateljsku publiku i svakim je romanom još više širi tako da je njena »Mileva Einstein, teorija tuge« u stalnom protoku među čitateljima. Svakako je vrijedno spomenuti Karla Ovea Knausgarda i njegova »Moja borba«, osebujno trotomno djelo za predanije i detaljnije čitatelje koji od knjige na godišnjem očekuju više od zabave i odmora, rekla je Alić-Tadić.

Na temelju viđenog, kao i onog što smo doznali od iskusnih riječkih knjižničarki, možemo zaključiti samo jedno: što se tiče posudbe knjiga u GKR, i ovoga ljeta, kao i svih prethodnih, atmosfera je usijana i nikako se ne može reći da Rijeka ne koristi knjižnicu. Čitateljima »na ruku« ide i mogućnost posuđivanja pet knjiga u srpnju i kolovozu, umjesto redovne četiri u ostatku godine, tako da rijetko tko iz knjižnice izađe s manjim brojem traženog štiva.

– Uzme li se u obzir da posuđene naslove čita više od jedne osobe, knjiga sigurno ima značajnu ulogu u kreiranju vremena provedenog na godišnjem odmoru. Šteta je što u ovakvom grubom i letimičnom pregledu traženih i čitanih naslova izostaju oni o kojima bismo rado govorili, koji diskretno pronalaze svoju publiku i polagano postaju trajne vrijednosti, kao i neki pomalo zaboravljeni koji uz našu pomoć povremeno pronađu nove čitatelje i usprkos neatraktivnim koricama uzrokuju sunčane opekline, zaključila je Jasenka Alić-Tadić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka