Nova religija

Ljudi vjeruju u meteorologe: po prognozi vremena se planira dan

Ljerka Bratonja Martinović

    – Iako to nije potvrđeno nikakvim anketama, ljudi danas doista više drže do vremenske prognoze. Takvo je mišljenje potpuno razložno, a posljedica je bolje točnosti vremenskih prognoza. U zadnjih 20 do 30 godina prognoziranje vremena nevjerojatno je napredovalo, način izrade prognoza sve je bolji i znanstveniji, a podaci na kojima se temelji kvalitetniji su i brojniji nego u prošlosti – tumači Sijerković.  

 Zakonitost




Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, prognoze su u velikoj mjeri objektivne i temelje se na određenim formulama koje opisuju zakonitost vladanja vremena. Nekad su se prognoze, podsjeća Sijerković, svodile na gledanje kroz prozor i donošenje zaključka o tome kakvo nas vrijeme čeka. Slijedile su ih poluobjektivne prognoze temeljene na iskustvenim pravilima, kada se brzina premještanja ciklone računala prema visini tlaka u njenom središtu. To je bio nekakav napredak u odnosu na subjektivne prognoze, ali je – kaže Sijerković – prava revolucija u prognozama krenula 1950. godine, s prvom sinoptičkom prognostičkom vremenskom kartom izrađenom na računalu. Prvi je meteorološki satelit lansiran 1960. godine, a meteorolozima je omogućio saznanja o vremenu na velikim nedostupnim površinama oceana i pustinja. Trebalo je više desetljeća da se ove metode u meteorologiji usavrše, a danas bi bez njih bilo nezamislivo sastavljanje prognoza.   


Milijuni operacija


– Bez milijuna računskih operacija kojima računala mogu vrlo brzo izračunati temperaturu, kretanje vjetra i druge prognostičke elemente za bilo koje mjesto u svijetu, meteorolozi bi bili nemoćni. Pokus ručnog računanja prognoze pokazao je da bi za računanje prognoze za sutra trebalo nekoliko dana – ilustrira Sijerković. 


    Dok prije više desetljeća to nije bila rijetkost, danas je praktički nemoguće potpuno promašiti prognozu, tvrdi. »Nije mi na kraj pameti da tvrdim da su prognoze danas 100 posto točne. I danas je pogrešna jedna od njih deset, ali nikad nije posve pogrešna, u smislu da najavite lijepo vrijeme, a kiša pada čitav dan«, kaže Sijerković. Odstupanja su rijetka, a događaju se, kako zaključuje, najčešće u »tajmingu« promjene vremena te u odstupanjima od najavljene temperature ili količine oborina.