Nebeski spektakl

Ljudi diljem svijeta zadivljeni najduljom pomrčinom Mjeseca u 21. stoljeću

Hina

foto Reuters

foto Reuters

Najdulja ovostoljetna pomrčina poklopila se s najvećim približavanjem Marsa Zemlji u posljednjih 15 godina pa su promatrači imali uzbudljivi dvostruki astronomski ugođaj



Ljudi diljem svijeta zadivljeno su promatrali večerašnji “krvavi Mjesec”, najdulju pomrčinu Zemljina prirodnog satelita u 21. stoljeću.


Od Rta dobre nade do Srednjeg istoka, od Kremlja do Sydneya, tisuće ljudi uprile su oči u nebo, nadajući se da će vidjeti narančasti, tamnocrveni i smeđi Mjesec, koji mijenja boju kako ulazi u Zemljinu sjenu.


Potpuna pomrčina trajala je sat, 42 minute i 57 sekundi, a prethodila joj i djelomična pomrčina. Mjesec je u sjeni Zemlje bio ukupno tri sata i 54 minute.




Maksimalna pomrčina, u 22 sata i 22 minute, vidjela se iz Europe, Rusije, Afrike, Srednjeg istoka, većeg dijela Azije i Australije, iako su oblaci na nekim mjestima prekrili Mjesec.


Kako minute i sati budu odmicali, tako će Mjesečev disk biti sve više pomračen, a u 21:30 sati počela je potpuna pomrčina koja će trajati sve do 23:13 sati. Nedugo iza ponoći (00:19) i posljednji djelić Mjeseca izlazi iz Zemljine sjenke, 



Mjesec je na Srednjem istoku izašao iznad Velike džamije šeika Zajeda u Abu Dabiju, a u Keniji iznad gnijezda roda na stablima u Nairobiju.


Uoči pomrčine, zatvoreni su hramovi uz obale indijske rijeke Ganges, a entuzijasti u Singapuru postavili su teleskope na Južnom doku Marine.


Najdulja ovostoljetna pomrčina poklopila se s najvećim približavanjem Marsa Zemlji u posljednjih 15 godina pa su promatrači imali uzbudljivi dvostruki astronomski ugođaj.


Mars se nadvio nad Mjesecom što se na nebu moglo vidjeti golim okom. Naš susjedni planet bio je neuobičajeno velik i svijetao, udaljen samo 57,7 milijuna kilometara od Zemlje na svojoj kružnoj orbiti oko Sunca.



Potpuna pomračina Mjeseca zbiva se kada se Zemlja nađe u ravnini točno između Mjeseca i Sunca i upija zrake svjetlosti koje normalno obasjavaju naš satelit svjetložutom bojom.


Mjesec putuje do sličnog položaja svakog mjeseca, ali nagib njegove orbite određuje prolazi li iznad ili ispod Zemljine sjene. Zbog toga pomrčina Mjeseca nije tako česta.


Kada se sva tri nebeska tijela poredaju jedno za drugim, Zemljina atmosfera raspršuje plavu svjetlost prema Suncu reflektirajući crvenu svjetlost na Mjesec te mu tako daje ružičasto rumenu boju. To se naziva “krvavim Mjesecom”.