Papirnati filigran

Zaboravljeno umijeće koje razvija kreativnost, motoriku, jača koncentraciju i opušta

K. B.

Cvijet Branke Miletić

Cvijet Branke Miletić

Danas se quillingom bave quilleri na svim kontinentima, a njegovoj popularnosti svakako doprinosi i niska cijena i iznimna dostupnost materijala za rad – običnog papira, pa broj majstora i hobista neprestano raste. Poznata i pod nazivom papirni filigran, filigranski papir, quilling je, dakle, tehnika motanja trakica papira u boji i slaganja raznih oblika od namotanih elemenata



istock


istock


Quilling je poseban način rolanja papirnatih trakica različite širine pomoću posebne igle. Njihovim oblikovanjem i slaganjem mogu nastati nakit, magneti, čestitke…, ali i veći predmeti poput vaza, ukrasnih tanjura pa čak i slika. Napredne tehnike quillanja i trakice različitih veličina danas se koriste za stvaranje 3D minijatura, apstraktnih djela ili onih s cvjetnim motivima. Povod tome da saznamo više o quillingu je izložba »Quilling art: čarolija od papira« što je nedavno postavljena u Narodnoj čitaonici u Rijeci, a na kojoj su se svojim radovima, većinom slikama različite tematike, predstavili hrvatski majstori quillinga fra Željko Mesaroš, Karolina Brukner, Gordana Mudri, Branka Miletić i Irena Gornik, koji su zasukali rukave, upustili se u nepoznato i savladali ovu jedinstvenu, maštovitu tehniku. Riječ je ujedno o prvoj velikoj izložbi domaćih quillera u Hrvatskoj, te za mnoge Riječane i prvoj prilici da takvo nešto vide.


Od redovnica do Forda




Poznata i pod nazivom papirni filigran, filigranski papir, quilling je, dakle, tehnika motanja trakica papira u boji i slaganja raznih oblika od namotanih elemenata. Njezin je izvorni oblik nastao u španjolskim i talijanskim samostanima oko 12. stoljeća u funkciji ukrašavanja naslovnica knjiga i religioznih predmeta povoljnijim materijalom nego što je zlato, odakle se proširila diljem svijeta.


U 18. stoljeću postala je vrlo popularna u Europi, te su se njom bavile imućnije dame jer se smatralo da ih ta quillanje neće previše mentalno opterećivati.


Danas se quillingom bave quilleri na svim kontinentima, a njegovoj popularnosti svakako doprinosi i niska cijena i iznimna dostupnost materijala za rad – običnog papira, pa broj majstora i hobista neprestano raste.


Quillingom nastaju mozaici s cvjetnim uzorcima, portreti, čipka od papira, pa čak i radovi koji izlaze iz okvira – doslovno, obzirom se radi o pravim malim kipovima od papira.



Renesansna razonoda


U doba renesanse redovnice i redovnici skupe zlatne filigrane zamijenili su quillingom te su tako ukrašavali korice knjiga i vjerske predmete. U 18. stoljeću ova je tehnika postala popularna kao razonoda žena u slobodno vrijeme.



Predmeti izrađeni quillanjem mogu se naći u umjetničkim galerijama diljem Europe i SAD-a, a njegovu su vrijednost prepoznale i tvrtka Ford, modni dizajner Issey Miyake koji su za svoje promotivne kampanje angažirali »princezu quillinga«, umjetnicu Yuliju Brodskayu.


Hrvatski quilleri


Maslačak Irene Gornik


Maslačak Irene Gornik


Hobisti-umjetnici koji su se predstavili izložbom u Rijeci našli su se na Facebooku, na kojem postoji velik broj grupa u kojima quilleri razmjenjuju svoje radove i dijele iskustva za savladavanje tehnike.


Fra Željko Mesaroš, brat redovnik kapucin u Rijeci, tehnikom quillinga bavi se 20 godina. Quilling je upoznao iz prve ruke promatrajući razne relikvije, slike kojih u samostanima ima dosta, tu ga je zavolio i sam se počeo baviti njime.


Branka Miletić rođena u Rijeci, živi u Zadru, a quillingom se bavi pet godina. On je postao njezin stil izražaja i života. Imala je dvije izložbe, jednu samostalnu i jednu s udrugom 2015. godine u Zadru.


Irena Gornik nakon 25 godina novinarstva u Zagrebu vratila se u Medulin i počela baviti quillingom. U četiri godine druženja s trakicama papira imala je tri samostalne i par zajedničkih izložbi u galeriji Loža u Medulinu.


Karolina Brukner je iz Zagreba. Quilling je dio njezinog života od 2013. godine. Za to vrijeme iz njezinih su papirnatih trakica nastale mnoge slike i ukrasni predmeti. Voli oslikavati odjeću, heklati, plesti i šiti, te je 2017. godine imala samostalnu izložbu u Zagrebu.


Gordana Mudri iz Samobora, quillingom se bavi od 2011. Quilling joj je, između ostaloga, sjajan način za opuštanje od stresa. Osim kroz papir, svoju kreativnost izražava pisanjem i crtanjem. Objavila je e-knjigu kratkih priča, a uskoro će objaviti i svoj prvi roman.


Srce, markiz, suza


Ova stara, pomalo zaboravljena, tehnika savijanja papira te namotavanja raznobojnih trakica koje se lijepe na podlogu ili međusobno, razvija kreativnost i finu motoriku te jača sposobnost koncentracije. Izvrsna je za sve uzraste jer osim što razvija maštu i vještinu ručne izrade dekorativnih predmeta, ujedno ima i nevjerojatan opuštajući učinak, a pritom i impresivne rezultate – kompozicije koje mogu tvoriti sliku, čestitku, nakit, ukrasni predmet.


Osnovni oblik koji se dobiva namotavanjem trakice od papira na quilling iglu naziva se »labavi/otvoreni navoj ili spirala« (loose coil) od kojeg onda nastaju ostali oblici. Neki od oblika quilling tehnike su: uski navoj, labavi navoj, suza, markiz, srce, labavi svitak, S-svitak, C-svitak, srcasti svitak, spirala.


Vrijeme Karoline Brukner


Vrijeme Karoline Brukner



Afrika Branke Miletić


Afrika Branke Miletić



Gordana Mudri


Gordana Mudri