Mile Kušić, Martina Vasilj Matkovići Nikola Šubić / arhiva NL
Nikola Šubić, Martina Vasilj Matković i Mile Kušić dio su devetoročlane ekipe riječkog kreativnog studija Prospekt, koji je osnovan prije 12 godina i njihova je kreacija vizualnog identiteta Dubrovnika pobijedila ponajbolje hrvatske dizajnere
Riječani koji su osmislili vizualni identitet grada Dubrovnika, pobijedivši u žestokoj konkurenciji priznatih dizajnerskih studija preko noći su postali poznati diljem Hrvatske. Nikola Šubić, Martina Vasilj Matković i Mile Kušić dio su devetoročlane ekipe riječkog kreativnog studija Prospekt, koji je osnovan prije 12 godina i njihova je kreacija vizualnog identiteta Dubrovnika pobijedila ponajbolje hrvatske dizajnere, uključujući dizajnerske studije poput Brukete&Žinića, dkć, Ire Payer i Superstudija, Borisa Ljubičića i drugih.
Martina Vasilj Matković
36 godina
direktorica
završila Filozofski fakultet
Osobne karakteristike koje utječu na posao:
– disciplina, strpljivost, samopouzdanje
Nikola Šubić
34 godine
dizajner
diplomirao organizaciju i informatiku
Osobne karakteristike koje utječu na posao:
– upornost i tvrdoglavost
Mile Kušić
40 godina
voditelj projekata
diplomirao na Ekonomskom fakultetu
Osobne karakteristike koje utječu na posao
– pedantnost, kreativnost, odgovornost
Prepoznatljivi motivi
– Sad se ova nagrada vidi javno kao značajni uspjeh, ali iza nje stoji dugi rad. Prospekt je aktivno sudjelovao na brojnim natječajima Hrvatskog dizajnerskog društva, pa smo tako prošle godine zauzeli treće mjesto na natječaju za oblikovanje vizualnog identiteta godine Sv. Vlaha, dubrovačko nam podneblje očito leži. Još ranije smo, primjerice, bili u finalu za novi vizualni identitet Kvarnera, a sudjelovali smo i u natječajima za Hrvatsku lutriju, ulazak Hrvatske u EU… Sudjelovanje na natječajima je riskantno, jer uzima puno vremena, uz neizvjestan ishod, ali to nas tjera da budemo bolji i kreativniji s obzirom na to da je konkurencija uvijek žestoka. Naša je pobjeda ujedno i dokaz da su natječaji zaista pravedni i anonimni, barem kad se provode profesionalno, i da pobjednici ne moraju uvijek biti poznati i razvikani zagrebački dizajnerski studiji, s kojom mišlju često od natječaja odustaju manje tvrtke. Nadam se da će novi vizualni identitet u opremi teksta doći više do izražaja od uobičajene dubrovačke razglednice koju su svi vidjeli tisuću puta, kaže nam voditelj nagrađenog projekta Mile Kušić, a njegovi suradnici Martina i Nikola ističu da su u promišljanju vizualnog identiteta TZ Dubrovačko-neretvanske županije kao osnovu uzeli osnovna obilježja županije, koja se u velikoj mjeri i preklapaju s percepcijom turista.
– Izolirali smo tako ukupno šest bitnih i prepoznatljivih motiva koje smo prikazali kao jednostavne linearne forme – grafeme, a redom su to sunce, zidine, brodovi i lađe, poljoprivredni proizvodi, otoci i voda, kažu nam Martina, Nikola i Mile, koji pojašnjava svaki od motiva:
– Sunce, jer je visok udio turista kojima su povoljni klimatski uvjeti jako bitan faktor pri odluci za posjet koji se nikako ne smije zanemariti; zidine su najprepoznatljiviji motiv dubrovačkih razglednica, ali treba istaknuti i često zanemarene Stonske zidine; brodovi i lađe jer je Grad Dubrovnik bio povijesna pomorska velesila, a brod je i dalje izuzetno bitan turistički proizvod, ne samo na moru, dok su neretvanske lađe autohtona neretvanska plovila kojima je posvećen i turistički spektakl Maraton lađa. Od poljoprivrednih proizvoda najprepoznatljiviji su agrumi i grožđe, zastupljeni u čitavoj županiji, ponajmanje u samom gradu, tako da imamo finu isprepletenost Dubrovnika i okolnog agrara. Elafitski otoci, Korčula, Mljet i Lastovo turistički su biseri koji izvanredno dopunjavaju ponudu, pa su nam i otoci bili baza, a voda jer je more conditio sine qua non cjelokupne turističke destinacije, ali treba istaknuti i rijeku Neretvu, izuzetno bitnu za poljoprivredu u županiji, obrazlaže nam Kušić.
Na taj su način, dodaje, razvili vrlo sažet vizualni i simbolički jezik kojim su izgradili krovni znak i njegove mutacije u primjenama za pojedine turističke klastere Dubrovačko-neretvanske županije, ali i za sve druge primjene poput kulturnih institucija, tematskih parkova ili istraživačkih centara.
Veselimo se što smo uključeni u razvoj jednog tako moćnog i svjetski prepoznatljivog brenda kao što je Dubrovnik. Dobivanje prve nagrade na natječaju koji je u ime TZ Dubrovačko-neretvanske županije provelo Hrvatsko dizajnersko društvo je tek početak izazova koji je pred nama – a možda najveći će biti privoliti sve članice turističkih klastera da koriste jednoobrazno znakovlje. Svjestan je toga i žiri koji je svoje obrazloženje odluke završio s rečenicom: »Procjenjujemo da je rad najbliži očekivanjima i potrebama, te da ima i najviše potencijala za prihvaćanje od strane svih lokalnih dionika koji će se služiti novim vizualnim identitetom.« Primjer za to je i slučaj Kvarnera gdje pobjednički koncept Raznolikost je lijepa nikad nije zaživio do kraja u pojedinačnim turističkim zajednicama destinacije koje najčešće samo usputno koriste krovni brend Kvarner i njegov znak, ali nastavljaju koristiti vlastite znakove.
Čitljivo rješenje
– Rješenje je grafički dovoljno reducirano da bude lako primjenjivo u raznim formatima i kontekstima, a pritom zadržava čitljivost i prepoznatljivost. Tako se znak od Dubrovnika sastoji od grafema sunce, zidine, brodovi i more od Korčule do grafema sunce, otok, more i vino. Na isti se način slažu i znakovi klastera Pelješac, Neretva, Mljet i Lastovo, što stvara sinergijski učinak i ujedno razrješava trenutnu konfuziju u komunikaciji do koje je došlo zbog trenutnog korištenja u potpunosti nepovezanih identiteta, kaže Kušić i ističe da predloženi znakovi svojim oblikom i izgledom podsjećaju na amblem, štit ili grb koji se često povezuju s kraljevima i velikodostojnicima, pa to dodatno daje znakovima uzvišenu i povijesnu notu. Takav su gospodski dojam, naglašava Kušić, dodatno naglasili korištenjem zlatne boje za krovni znak destinacije.
