Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Ispod riječke maske

foto SVI ZA JEDNOGA, MASKOM PROTIV SVIH Kratka povijest riječkog karnevala naučena iz knjige Saše Dmitrovića

Kratka povijest riječkog karnevala naučena iz knjige Saše Dmitrovića
Kratka povijest riječkog karnevala naučena iz knjige Saše Dmitrovića
Autor:
Objavljeno: 4. veljača 2018. u 11:31 2018-02-04T11:31:29+01:00

Riječki karneval doživljava svoj procvat tijekom 19. stoljeća, točnije već u prvim godinama tog stoljeća. Postaje sve bogatiji i raskošniji, prati ga i svečanost pod nazivom »Praznik cvijeća«, a posjećuju ga ugledne ličnosti iz inozemstva – njemačko, mađarsko, austrijsko i talijansko, pa i rusko plemstvo. Raskoši i veseljem Riječkog karnevala svojevremeno je bio oduševljen i poznati njujorški gradonačelnik Fiorello la Guardia, toliko da je o tome ostavio i zapise pohvale

Petnaesto stoljeće baštini prvi zapis u kojem se spominje Riječki karneval. Kad je Rijeka prvi put stavila masku, teško je precizirati no ako znamo da se ona prvi put spominje u 12. stoljeću onda nije teško zaključiti kako je maškarana Rijeka počela teći unutar tih tristo godina. Ohoho duga tradicija.

A što se sve zbivalo od tih davnih vremena do današnjih dana znamo zahvaljujući Saši Dmitroviću, neumornom istraživaču riječke povijesti i autoru knjige »Povijest Riječkog karnevala«.

I sad krećemo tragom Sašinih zapisa i donosimo kratak pregled sedam stoljeća tradicije maškaranja u gradu na Rječini. Vraćamo se u vrijeme koje nije poznavalo Korzo jer ga nije bilo, a iza gradskih zidina maskirani balovi priređivali su se tijekom čitavog pusnog razdoblja, a ono se oduvijek veže uz blagdane Sv. tri Kralja i blagdan sv. Antona, no karnevalsko je veselje u Rijeci svoju kulminaciju oduvijek doživljavalo posljednja tri dana prije Pepelnice ili Čiste srijede.

Da se zna!

Riječki karneval je jedan od najjačih turističkih aduta grada Rijeke. Bogatom paletom ponude koja podrazumijeva masu zabavnih, sportskih, kulturnih i mnoštvom humanitarnih događanja priskrbio si je mjesto među 500 najvažnijih zbivanja u Europi (Top 500 European Events), Sunday Times ga je 2007. godine uvrstio među 24 najegzotičnija događaja na svijetu, a 2009. godine uvršten je u knjigu »501 must be there events«. Ipak, ono što je najvažnije jest činjenica da je uvršten u srce i identifikacijski kod većine stanovnika ovog kraja.

U davna vremena, do 18. stoljeća, kada je Rijeka još bila opasana zidinama, a današnje Riva bila pod morem, karnevalsko se veselje odvijalo na ulicama Staroga grada. Gledatelja u to doba nije ni bilo – svi su sudjelovali. Plesali su i pjevali ulice i trgovi Starog grada, a glavna zabava maškarama osim plesa i pjesme bilo je međusobno gađanje brašnom, slatkišima, pa i jajima, narančama i jabukama. Vodile su se prave maškarane ulične bitke. Dakako da ni med maškarami nisu bili si isti – gospoda na jednu stranu, puk na drugu. Tek da se zna! Posebno bili organizirani plesovi pod maskama za građane, a posebno maskirani balovi za gospodu. U nekadašnjem riječkom Kaštelu (srušenom 1904. godine) koji se nalazio na mjestu današnjeg suda, priređivao se najraskošniji »noble baal« – bal kod carskog kapetana.

Maskirani su plesovi bili vrlo omiljeni, kako među mladima, tako i među starijima, jer su bili i idealna prilika za upoznavanje mladića i djevojaka. Dakako sve se to između mladih odvijalo pod nadzorom obitelji, no ipak su mnoga mnoga takva upoznavanja okrunjena brakom na trostrano zadovoljstvo – i aktera, i njihovih roditelja.

Dmitrović piše kako su se u Rijeci nekada, u vrijeme Mesopusta organizirale po četiri velike maškarane zabave. Najveća od tih zabava, redovito bi bila upriličena pred riječkom prvostolnicom, katedralom Svetog Vida. Na toj središnjoj veselici, uz zvuke sopila plesao bi cijeli grad. Balovi pod maskama organizirali su se i u drugim gradskim palačama, poput Palazzo Grande (stari Municipij na Koblerovom), a ugledni su (i maskirani) Riječani karnevalsku povorku pratili s gradskih balkona.

2563460

Uz karnevale u Rijeci, poznati su bili i Trsatski ili Trsački karnevali, kada su se na Pusni utorak održavali maskirani balovi kod trsatskog gradskog kapetana, mjesnog kancelira (obično župnik) i drugih.

2563508

Tako je zabilježeno da su 1702. godine maskirani Riječani stigli u pohode Trsatu, ali nikako da se vrate kući, pa su Trsaćanima pod prozorima pjevali i svirali sve do dva sata u noći, ometajući im miran san.

2563436

Zapravo, riječke su maškare kroz svoju povijest proživljavale štošta, ali uvijek i pobjeđivale nadošle zakone i nedaće koje su ti zakoni prouzročili.

2563495

Tako je tijekom 15. stoljeća drastičnim kaznama (kazna od 50 libara, odsijecanje ruke ili mjesec dana zatvora) mogla biti kažnjena svaka osoba koja je maskom prekrila lice. Dugo su se vremena u Rijeci maskirali i mnogi svećenici, uživajući zajedno s pukom u karnevalskom veselju, dok napokon 1718. godine biskupskom uredbom maskiranje, posebno svećenika, nije proglašeno »đavolskim djelom«. Ali ni ta uredba nije uspjela »stati na rep« maškaranoj tradiciji.

Kap po kap - slap

Riječki karneval je od 1982. godine do danas ustalio neke manifestacije koje se ne propuštaju i koje svojim dugogodišnjim postojanjem daju čar Rijeci pod maskom. Jedna od njih, većini najdraža i najslađa među spomenutima je Dječja karnevalska povorka, prvi put organizirana 1987. godine. Do ove godine, organizirana je bila uvijek u subotu prije »Velike povorke«, no ove godine će ih razdvojiti »Studentska karnevalska povorka«, karnevalska uzdanica za predstojeći EPK-a 2020. godine.

Uz one na kojima maškarana tradicija ostaje, treba spomenuti i Maškarani auto rally »Pariz – Bakar«. Ti su »puknuti oktanci« prvi rally odvozili 1990. godine. Organizaciju ovog riječkog maškaranog odgovora poznatom svjetskom rallyju »Pariz – Dakar« potpisuje Autoklub Rijeka. Od 1988. godine Radio Rijeka četiri dana prije riječke karnevalske završnice tj. prije »Velike međunarodne karnevalske povorke« kreće sa svojim maškaranim maratonom, a od 1996. godine Riječki karneval uz meštra ima i kraljicu. Kraljica ima jednogodišnji mandat, a konstanta Riječkog karnevala s višedesetljetnom tradicijom je Anton Škrobonja ili Meštar Toni.

Carnival Snowboard Session nešto je mlađa karnevalska manifestacija od ovih spomenutih, no očit dokaza kako karneval ljubi i tradiciju i nove vjetrove. Bordanje na metar od mora! To ima samo Rijeka!

Riječki karneval doživljava svoj procvat tijekom 19. stoljeća, točnije

već u prvim godinama tog stoljeća. Postaje sve bogatiji i raskošniji, prati ga i svečanost pod nazivom »Praznik cvijeća«, a posjećuju ga ugledne ličnosti iz inozemstva – njemačko, mađarsko, austrijsko i talijansko, pa i rusko plemstvo. Riječki se karneval i prije gotovo dva stoljeća sastojao od brojnih kočija i alegorijskih kola među kojima su se birala najljepše okićena. Tako su se primjerice 1905. godine u karnevalskoj povorci po prvi put našli i automobili. Te je godine zabilježeno da je u povorci sudjelovalo 63 kočije, 14 karnevalskih i 6 alegorijskih kola, te 3 automobila. Zanimljiv je i podatak koji govori da je 1900. godine na riječku karnevalsku povorku utrošeno ni više ni manje nego 150.000 kilograma korijandola. Raskoši i veseljem Riječkog karnevala svojevremeno je bio oduševljen i poznati njujorški gradonačelnik Fiorello la Guardia, toliko da je o tome ostavio i zapise u kojima vrlo pohvalno govori o karnevalu u Rijeci.

Onda je došao rat, pa socijalizam tj. vremena u kojima su karnevalisti bili »manje tražena roba«. Takva »roba« nije se »nudila« u gradu, ali je itekako bila na cijeni u riječkom prigradu gdje se i dalje nesmetano i nesputano ludovalo pod maskom. Tek se povremeno događalo da neka od maskiranih grupa iz okolice jednostavno na Pust prošeta Korzom, tek toliko da se zna da nikakav režim i nikakva odluka ni dekret ne mogu iskorijeniti nešto što je Primorcu u krvi. Preokret se događa 1982. godine kad entuzijasti iz ondašnje Turističke zajednice predvođeni Ines Boban Štiglić i Gordanom Klimko, s tri karnevalske grupe daju osnov današnjem nadaleko i naširoko poznatom i priznatom Riječkom karnevalu. Tri grupe, koje su te povijesne 1982. godine prošetale Korzom bile su Karnevalska grupa »Lako ćemo«, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari. Danas organizator – TZ Grada Rijeke mora limitirati broj karnevalskih skupina koje bi htjele sudjelovati u karnevalskoj povorci jer u protivnom prolazila bi ona srcem grada na Rječini do kraja korizme.

Ovogodišnja, 35. povorka Riječkog karnevala iznova će na gradske ulice donijeti radost, veselje ali i kritiku današnjice. Donijet će sjaj i bijedu vremena u kojem živimo jer karnevalisti ovog podneblja, ovisno iz kojeg dijela dolazili uvijek imaju dva cilja – lijepo izgledati ali i malo »upiknuti« društvo u kojem živimo. Neki bi rekli da je Riječki karneval od svakog tko je »svojatao« Rijeku pokupio ono najbolje i uklopio u svoju tradiciju, u svoje trajanje.

2563493

Rekli bi da je svoju specifičnost gradio na mješavini autohtonosti i mnogih utjecaja koje je i grad i njegov karneval poprimao stoljećima. Spojivši karakteristike europskih građanskih karnevala, mediteranske maškarane tradicije i elemente slavenskog folklora, s genetskom predispozicijom za maškarano ludovanje Riječki karneval vremenom je postao jednim od najvećih u svijetu. I da, za sve one koji vole biti prvi – ima dužu tradiciju od onog u Rio de Janeiru, a i jednako lijepe djevojke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.