Joga dobila svoj "dan"

Procvat joge u svijetu i Hrvatskoj

Boris Pavelić

Proglašenjem Međunarodnog dana joge i globalno je potvrđen njezin ugled kao duhovne discipline kojom se, i na osobnoj i na kolektivnoj razini, može osnažiti zdravlje i priskrbiti unutarnji i vanjski mir



Lipanjski solsticij, 21. lipnja, dan bremenit simbolikom, proglašen je Međunarodnim danom joge. Odlučila je to 11. prosinca Opća skupština UN-a, pozivajući na »snaženje svijesti o dobrobiti vježbanja joge«. Rezoluciju o proglašenju Međunarodnog dana joge aklamacijom je usvojilo 175 država, među kojima i Hrvatska.



   Specijalizantica anesteziologije u KBC Sestre milosrdnice, Zagreb. Sanja Ćosić, koja i sama vježba jogu, drži da bi je trebalo uvesti i u škole i u zdravstveni sustav. »Uvođenje joge u zdravstveni sustav doprinijelo bi poboljšanju zdravlja opće populacije s obzirom da Svjestska zdravstvena organizacija naglašava preventivu kao najvažniji stupanj u očuvanju zdravlja«, kaže Ćosić za naš list i dodaje kako je joga »idealna za djecu«. »Od malih nogu uči samokontroli i disciplini, te razvija grupe mišića za koje većina ljudi ni ne zna da ih posjeduje. Bilo bi izvrsno kada bi se elemeti jogijske prakse uveli i u tjelesni odgoj u školama«, kaže Ćosić, naglašavajući kako »joga nema veze s vjerskom praksom i to dvoje treba razdvojiti«. Osobno, Ćosić je fascinirana jogom, pa se kroz vježbanje »uvijek ponovno uvjerava u dobrobiti koje donosi«. »Kao liječnica, jako dobro poznajem fiziologiju čovjeka i moram reći da je fascinantno kako jogijska praksa razvija mentalne i fizičke sposobnosti, i to tako da ih međusobno usklađuje i isprepliće«, kazala je za naš list.





   Dokument naglašava kako je »globalno zdravlje dugoročni razvojni cilj koji zahtjeva snažniju međunarodnu suradnju« te ističe potrebu »kvalitetnijih osobnih načina života, lišenih svih vrsta ekscesa.« Joga, naglašava se, »pruža cjeloviti pristup zdravlju i dobrome životnom osjećaju«.


   Proglašenje je inicirao indijski premijer Narendra Modi u govoru pred Općom skupštinom 27. rujna ove godine. »Ushićen sam! Nemam riječi da opišem koliko sam sretan. Nebrojeni ljudi diljem svijeta učinili su jogu neodvojivim dijelom svoga života. Čestitam im!«, komentirao je na twitteru Modi, i sam svakodnevni jogijski praktičar. Proglašenjem Međunarodnog dana joge i globalno je potvrđen njezin ugled kao duhovne discipline kojom se, i na osobnoj i na kolektivnoj razini, može osnažiti zdravlje i priskrbiti mir. Odluku su podržale raznorodne, čak i posvađane zemlje, poput SAD-a i Sirije, Rusije i Velike Britanije – države cijeloga svijeta, raznorodnih kultura, religija i tradicija. »Premoćna potpora rezoluciji pokazuje kako i opipljive i nevidljive koristi joge utječu na ljude diljem svijeta«, izjavio je indijski veleposlanik u UN-u Asoke Kumar Mukerji. I svjetska jogijska udruženja pozdravila su potez UN-a.


»Preplavljen« Zapad


»Nadamo se da će ljudima približiti ne samo zdravstvene dobrobiti joge, nego i njezinu snagu za promjenom, ustrajanje na duhovnome iskustvu nasuprot dogmi, njezinu sposobnost da osvijesti naše jedinstvo jednih s drugima, s božanskim i s prirodom, te njezinu moć da osigura unutarnji i vanjski mir«, poručili su iz Hindusko-američke zaklade.    



Polovinom travnja ove godine osnovan je Hrvatski savez za jogu. Sjedište je u Rijeci, predsjednik Jadranko Miklec, a potpredsjednica Sandra Đidara Bianco. Na facebook stranici saveza – web je u izradi – objavili su ambiciju da joga u Hrvatskoj postane priznata »ne kao sport, već kao samostalna disciplina rasta i razvoja«. Na osnivačkoj skupštini 13. travnja usvojena je Deklaracija o jogi, koja je definira kao »drevno znanje o duhovnoj, a potom i tjelesnoj disciplini«. Joga »nema obilježja natjecateljskog ni rekreativnog sporta«, nego »pridonosi prirodnosti čovjeka i podržava osobu na svim područjima života«. Pozitivni učinci, stoji u deklaraciji, »potvrđeni su mnogobrojnim psihološkim, fiziološkim, sociološkim i ekološkim istraživanjima«. Joga se razvila u Indiji, ali su »njezine metode univerzalne i mogu se uskaditi s kulturološkim, religijskim, nacionalnim i tradicijskim značajkama svake sredine«. »Joga može ostvariti jedinstvo različitosti i usklađivati sve vidove života, te se stoga uspješno primjenjuje diljem svijeta«, stoji u deklaraciji Hrvatskog saveza za jogu.



Tisućljećima se joga razvijala samo u Indiji i, u raznolikim varijacijama, u Aziji. Posredovanjem britanskoga kolonijalnog utjecaja, ali i njemačkoga filozofa Arthura Schopenhauera, Zapad se za indijsku filozofiju počeo zanimati još u 19. stoljeću. Prvih desetljeća 20. vijeka, interes su produbili autori poput indijsko-britanskog filozofa Sarvepalija Radhakrishnana i njemačkoga književnog nobelovca Hermana Hessea, da bi u pedesetima i šezdesetima, u snažnome valu kontrakulture i alternativnih načina života, indijski utjecaj »preplavio« Zapad. Valja tu istaknuti knjigu »Joga – besmrtnost i sloboda«, koju je 1957. objavio rumunjsko-francuski povjesničar religija Mircea Eliade, nakon što je nekoliko godina proboravio u Indiji, prakticirajući jogu u jogijskim hramovima i proučavajući indijsku filozofiju. Ta temeljna Eliadeova studija prevedena je 1984. u Beogradu, a 2003. i u Zagrebu. Danas, procjenjuje se da jogu vježba oko 250 milijuna ljudi diljem svijeta. Ne postoje statistike koliko ih je u Hrvatskoj, ali je pouzdano da je joga i u nas sve popularnija, usprkos neskrivenom neprijateljstvu Katoličke crkve te, sukladno tome, strahu države da promiče tu vrijednu disciplinu osobnoga usavršavanja.


Sretni i zdravi



Indijski premijer Narendra Modi, inicijator Međunarodnog dana joge, tvrdi da se jogom mogu usporiti klimatske promjene. »Moramo promijeniti životne stilove. Neupotrijebljena energija najčišća je energija. Podjednak razvoj, bogatstvo i dobrobiti možemo ostvariti i bez bezobzirnog konzumerizma. Promjena životnoga stila i ostvarivanje svjesnosti može nam pomoći da se nosimo s klimatskim promjenama«, rekao je Modi, predlažući u UN Međunarodni dan joge. A da misli ozbiljno, dokazao je i tako što je, postavši indijskim premijerom, jedan vladin odjel unaprijedio u – Ministarstvo joge.



Broj klubova i ovlaštenih učitelja u posljednjih je desetak godina u Hrvatskoj zamjetno narastao. Sanja Radović, voditeljica kluba Om, jednoga od najvećih u Zagrebu, kazala je za naš list kako sve više ljudi u Hrvatskoj »svih dobi, spolova i zanimanja otkriva jogu i oduševljava se njezinim brojnim dobrobitima«, pa »joga polako ali sigurno preuzima primat u rekreacijskim sportovima«. »Danas se joga vježba u svim krajevima Hrvatske, vježbaju je najveća imena hrvatskog sporta i estrade, kao i tisuće nasmijanih, veselih ljudi. Joga čini ljude sretnima i zdravima, i time Hrvatsku sretnijim mjestom za život«, tvrdi voditeljica jednoga od dvadesetak zagrebačkih jogijskih klubova. Ines Jukić, iskusna zagrebačka učiteljica joge, svjedoči da ta disciplina »posjeduje neki naizgled čaroban način da u tebi stvori mir i zadovoljstvo, potakne te da razvijaš svoje potencijale te, jednostavno, postaneš ostvarenije ljudsko biće, a to je ono što nam svima treba.« I Jukić tvrdi da joga u Hrvatskoj doživljava procvat. »Mnogi stranci koji posjete Zagreb ugodno su iznenađeni izborom i kvalitetom joge kod nas«, kaže, naglašavajući kako joga prodire u sve slojeve društva, »od studenata preko sportaša do estradnih zvijezda.« Njeguju se brojni stilovi, a može se steći i titula ovlaštenog učitelja, što svake godine iskoristi pedesetak vježbača, kaže Ines Jukić.