Lošinjsko je oporavilište opremljeno prostorom za operacije, bazenom za intenzivnu njegu, te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u nadziranim uvjetima
MALI LOŠINJ Na Velom žalu otvoreno je oporavilište za morske kornjače lošinjskog instituta »Plavi svijet«, drugo na hrvatskoj obali nakon onoga u Puli. Svečanosti je prisustvovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je uz savjetnika ministra turizma Ivu Bašića i lošinjskog gradonačelnika Garija Cappellija, sudjelovao u otvaranju oporavilišta, smještenog u kompleksu hotela »Vespera«. Uz »Plavi svijet« i domaćina »Jadranku«, u ovom projektu sudjeluju još Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Lošinja.
Predsjednik je izjavio da najšira javnost možda nije do kraja svjesna koliko je važan rad na očuvanju eko-sustava u Hrvatskoj, što obuhvaća i očuvanja vrsta kao što su kornjače.
– Velika je stvar to što rade ljudi iz Plavog svijeta i lošinjska samouprava, rekao je, dodajući da može samo čestitati te kako, čuvajući kornjače, zapravo ispunjavamo obvezu koju imamo i prema Europskoj uniji. Rekao je da je upravo zato važno pokazati i istaknuti da se tu rade »vrlo važne i vrijedne stvari«.
Predsjednik Instituta Plavi svijet Draško Holcer zahvalio je svima koji su poduprli projekt, a stručnjak za morske kornjače Bojan Lazar istaknuo je da su one pokazatelji zdravoga morskog okoliša te da je priča o njima zapravo mnogo šira, da je to »priča o potrebi zaštite cijeloga morskog sustava i potrebi održivoga gospodarenja okolišem«.
Oporavilište je utemeljeno u sklopu Mreže za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET) koju sufinancira Europska unija iz prekograničnih programa suradnje. Od sedam još živućih vrsta morskih kornjača, tri nastanjuju Sredozemno more: sedmopruga usminjača, zelena želva i glavata želva. Sjeverni Jadran je ključno stanište za odrastanje glavatih želvi, a također i za njihovo prezimljavanje.
Iz Plavog svijeta istaknuli su da se morske kornjače, drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već 150 milijuna godina, suočavaju s mnogim prijetnjama. Žive u blizini područja ljudskih aktivnosti, što ih čini ranjivima, pa se kao posljedica toga njihov broj znatno smanjuje. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstala je zato morsku kornjaču glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), a Direktiva o staništima Europske unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu. Morske kornjače u Jadranu stradavaju uglavnom ulovivši se u ribarsku opremu.
Procjenjuju da svake godine u Jadranu u mrežama ugiba nekoliko tisuća kornjača. No, morske kornjače su vrlo otporne i izdržljive te se, unatoč ozljedama, uz stručnu pomoć, mogu posve oporaviti i vratiti u more, što je, istaknuli su iz Plavog svijeta, bio poticaj za otvaranje oporavilišta u kojem će se ozlijeđenim i bolesnim životinjama pružiti stručna pomoć i njega.
Cijeli projekt, uređenje i opremanje oporavilišta stajao je oko 100.000 eura. Lošinjsko je oporavilište opremljeno prostorom za operacije, bazenom za intenzivnu njegu, te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u nadziranim uvjetima. U njemu će se organizirati edukacija posjetitelja te vraćanje u more oporavljenih morskih kornjača od kojih će neke nositi uređaj za satelitsko praćenje.
Josipović je nakon Velog žala prošetao središtem Malog Lošinja, posjetio je palaču »Kvarner« na Rivi lošinjskih kapetana, koja se preuređuje u muzej u kojem će biti smješten grčka statua Apoksiomena, te zgradu na Velopinu u kojoj će biti otvoren novi objekt »Plavog svijeta«.
