Babywearing

Prednosti nošenja beba i djece su mnogobrojne. Ovaj trend promovira i grupa majki u Rijeci

Ivana Kocijan

Foto: Vladimir MUDROVČIĆ

Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



RIJEKA – Od sredine 2016. godine u Rijeci postoji grupa žena – majki koje u Rijeci (i u Hrvatskoj) promoviraju nošenje beba (babywearing) sa svim benefitima za bebu i majku.


U Rijeci je u osnutku Nosiljkoteka ili knjižnica nosiljki i marama gdje će mame (posebice nove mame) moći isprobati razne nosiljke i marame kako bi vidjele što im najviše odgovara prije kupovine, ili čak posuditi neku od nosiljki.


Nosiljkoteka i Babywearing Rijeka koriste prostorije Udruge za sindrom Down – Rijeka 21 gdje se nalaze mame i isprobavaju, uče, pomažu novim mama. Tamo će se ovog tjedna, točnije od petka do nedjelje, održavati prvi riječki tečaj za savjetnice za nošenje. O svemu su nam više otkrile članice grupe Babywearing Rijeka Ana Buneta, Denis Caro i Ines Užar.




Tko je, kada i zašto pokrenuo inicijativu Babywearing Rijeka?


Denis: Babywearing Rijeka je započet i djeluje kao Facebook grupa. Pokrenuta je u kolovozu 2016. godine. Nastala je spontano; pokrenulo ju je nekoliko članica s riječkog područja nakon što se u regionalnoj grupi Nošenje djece (Babywearing) javilo više mama zainteresiranih za druženja i razmjenu iskustava na lokalnoj razini. Također jednostavnije je kada se javi netko zainteresiran za nošenje da ga se uputi u lokalnu zajednicu kako bi što brže i lakše dobio potrebne informacije.


Počela su se organizirati i prva druženja, svatko bi donio nešto svoje, iskusnije su pomagale neiskusnima i zapravo je najvažnija bila dobra pozitivna atmosfera. Ja sam u grupi od njenog osnivanja.


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Koliko članica (i članova) ima grupa?


Ines: Grupa trenutno ima 830 članova i svakim danom pomalo raste. Krajem 2018. godine bilo ih je 500-tinjak što pokazuje pozitivan trend rasta.


Smjernice – TICKS


Koje su sve prednosti nošenja beba?


Ines: Prednosti nošenja beba i djece su mnogobrojne za nosioca i nošenče. Nošenje beba omogućuje roditeljima da imaju slobodne ruke dok drže bebu blizu sebe. Odabir prave nosiljke je olakšanje za roditelja jer nema bolnih ruku i iskrivljenih leđa, a beba je sretna i zadovoljna te se opušta uz ritam otkucaja srca. Također nošene bebe plaču manje, lakše se uspostavlja dojenje, a nošenje odmah nakon hranjenja pomaže u ublažavanju simptoma refluksa. Možemo spomenuti i sam osjećaj povezivanja roditelja s bebom koji pozitivno utječe na mentalno zdravlje, a i dodatnu stimulaciju bebe dok se nosi koja sa sobom donosi brojne dobrobiti.


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ




Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Postoji li »pravi način« i »prava nosiljka« za nošenje beba?


Ines: Postoji pravi način nošenja, tj. smjernice koje bi svi trebali pratiti tako da beba bude u svakom trenutku sigurna u nosiljci. Važno je da je nosiljka dobro stegnuta, da osoba koja nosi uvijek ima jasan pogled na dijete, da je glava dovoljno blizu da se bez prevelikog napora može poljubiti, djetetova brada ne smije padati prema vlastitim prsima da ne ometa disanje, a bitna je i potpora kralježnice. U biti je vrlo jednostavno kada se nosiljka pravilno postavi i zategne. Što se tiče nosiljki, iz osobnog iskustva bih rekla da postoji idealna nosiljka za svakog roditelja, ali je bitno isprobati više vrsta dok se ne pronađe ona savršena.


Denis: Pravi način bi možda značio nošenje u odgovarajućoj nosiljci poštujući idealan položaj kojem se teži vodeći računa o pravilima za sigurno nošenje poznatija kao TICKS. Znači: pravilno zategnuto, uvijek jasan pogled na bebino lice, glavica dovoljno blizu za poljubac, da brada bebe ne pada prema vlastitim prsima, tj. da su dišni putevi uvijek slobodni te da je kralježnica poduprta. Mislim da ne postoji jedinstvena idealna nosiljka za sve. Svi smo različiti, različite građe pa neki i s određenim ograničenjima. Isto tako su sve naše bebe različite. Tako da mislim da se zapravo radi o pronalasku odgovarajuće nosiljke za nositelja i nošenče u kojoj će se postići što bolji položaj i s kojom će nositelju biti udobno što duže nositi.


Postoji više vrsta nosiljki za bebe. Možete ih opisati i usporediti?


Ines: Od samog rođenja se mogu koristiti marame i slingovi. Marame mogu biti elastične i idealne su za početak jer se mogu koristiti više puta kroz dan bez da se moraju skidati. Tkane marame mogu poslužiti kroz čitav staž nošenja i najbolje se prilagođavaju nosiocu, bebi i situaciji. Slingovi su marame s kolutovima, a praktične su zbog dužine i brzine namještanja, no nisu idealne za duge šetnje kada su bebe veće. Postoje i mekane strukturirane nosiljke s kopčama koje se najčešće koriste zbog jednostavnosti upotrebe, te na vezanje i nekoliko njihovih inačica. Ima raznih proizvođača, te svatko nađe sebi omiljenu.


Bez dobne granice


Koje nosiljke vi preferirate?


Ines: Meni najviše odgovaraju nosiljke kod kojih se mogu križati naramenice, pa su mi najudobnije marame i nekoliko vrsta strukturiranih nosiljki. U raznim su mi fazama odgovarale različite nosiljke. Od rođenja do neka 2,5 mjeseca smo vrijeme provodili u elastičnoj marami, nakon toga smo prešli u strukturiranu nosiljku s kopčama jer je izrazito jednostavna i udobna, pa smo otkrili marame i njihovu udobnost. Nakon toga je došla faza prohodavanja kada bi beba malo hodala, a malo se nosila i tu nam se sling pokazao kao pun pogodak.Denis: Meni je za svako razdoblje rasta djeteta odgovarao drugi tip nosiljke. Na samom početku koristila sam ring sling s oba djeteta. Sa sinom sam kasnije birala SSC, odnosno meko oblikovanu nosiljku, ali i polako ulazila u svijet tkanih marama. Dvije godine kasnije s kćeri pak SSC nisam ni pogledala do sad s njenih skoro dvije godine i uživale smo maksimalno u dražima tkanih marama. Sada sam se ja zapravo malo i zasitila te često posežem za SSC-om iz čiste praktičnosti i njene gore-dolje faze.Ana: Ja sam prvo dijete nosila u nosiljci i marami s ringovima, a duge tkane marame činile su mi se komplicirane za vezanje. No jednom kad smo ih otkrili, iznenadila me udobnost. Ovisno o situaciji, koristim nosiljke kad mi je potrebna brzina, ali za neke duže šetnje marame su mi udobnije i općenito ih preferiram.

Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Postoji li dobna granica za nošenje beba, tj. djece? Koje su nosiljke bolje za novorođenčad, a koje za starije bebe?


Ines: Ne postoji dobna granica. Dok osoba koja nosi može to podnijeti, slobodno se možete nositi. Za novorođenčad idu isključivo marame i slingovi te se s minimalno mjesec dana, a idealno i malo kasnije, može prijeći u mekane strukturirane nosiljke. Također postoje specijalizirane nosiljke za djecu s posebnim potrebama koje su od velike pomoći roditeljima u obavljanju dnevnih dužnosti, a i na putovanjima.


Denis: Da, dobna granica ne postoji. Beba se može nositi u odgovarajućoj nosiljci od prvog dana života pa sve do kada je roditelju udobno nositi odnosno do kada se dijete želi nositi. Za novorođenčad se općenito ne preporučuju meke strukturirane nosiljke. Bez obzira na to što proizvođači navode da su njihove nosiljke pogodne za 0+, jako je teško dobiti taj poželjni »M« položaj nogica i izbjeći pasivno posjedanje te poštovanje prirodnog C oblika kralježnice kod beba. Zapravo imate dojam da se »utope« u nosiljci, općenito su zbilja prevelike za novorođenčad. Preporučuju se elastične marame, popularni Caboo, ring slingovi te tkane marame jer se te nosiljke priljubljuju uz tijelo bebe i prate njegov prirodan položaj i oblik. Treba napomenuti da ovdje govorimo o zdravim terminskim bebama. Kod nedonoščadi, neurorizičnih ili beba s posebnim potrebama dolaze u obzir samo tkane marame i slingovi i to u dogovoru s liječnikom, fizijatrom, savjetnicom za nošenje. Nakon poželjna minimalno 3 mjeseca starosti zapravo sve ovisi o preferencijama roditelja. Netko više voli praktičnost meke oblikovane nosiljke s kopčama, dok drugima npr. više odgovara raznovrsnost i udobnost koje pružaju tkane marame. Zapravo je najvažnije pravilno korištenje same nosiljke tj. postizanje tog idealnog/optimalnog položaja i jednostavno uživanje u samom nošenju.


Pravilno nošenje


Nedovoljna informiranost, odnosno nepravilna uporaba nosiljki zasigurno može imati negativne posljedice i za dijete i za onoga koji ga u njoj nosi. Koje one mogu biti?


Ines: Prvo i najbitnije je slijediti prethodno spomenuta pravila za sigurno nošenje djece (TICKS). Često vidim slike u nosiljkama s uskom bazom gdje se male bebe nose izrazito nisko što predstavlja opasnost jer je teže pratiti dijete. Također kada je dijete okrenuto od nosioca prerano, a pogotovo spavanje u tom položaju, može dovesti do padanja djetetove brade na prsa i nepovoljnog položaja za disanje. Tako malene bebe nemaju kontrolu vrata i ne mogu se namjestiti u povoljan položaj same što nepotrebno dovodi do potencijalno opasnih situacija. Međunarodno društvo za borbu protiv displazije kukova savjetuje izbjegavanje nosiljki s uskom bazom jer ne pružaju optimalnu potporu od koljena do koljena, te može stvoriti pritisak na zdjelicu i kukove djeteta. Većina nosiljki s uskom bazom nema pojas koji ide oko struka roditelja i sva težina djeteta je direktno na ramenima nosioca što vrlo brzo postane neudobno i bolno, te mnogi roditelji odustaju od nošenja i smatraju da su sve nosiljke takve.


U Rijeci je u osnivanju Nosiljkoteka ili knjižnica nosiljki. Možete li nam otkriti nešto više o tome?


Ines: Ideja je da na jednom mjestu okupimo što više vrsta nosiljki i marama kako bi roditeljima u Rijeci i okolici omogućili i olakšali odabir idealne nosiljke. Moći će se i posuđivati na određeno razdoblje tako da mogu vidjeti u dužim šetnjama ako im zbilja odgovara. Ili ako ih trebaju za jednokratnu upotrebu da ne moraju kupovati nosiljku. Ideja je nastala iz drugih grupa za nošenje djece te, recimo, u Zagrebu postoji već nekoliko godina. Krećemo od nule i sami se financiramo tako da će potrajati dok ne skupimo veći broj nosiljki, no aktivno radimo na tome. Neke tvrtke su se već i odazvale i velikodušno ponudile svoje nosiljke bez naknade.


Od 24. do 26. siječnja u Rijeci će se prvi put održavati tečaj za savjetnice za nošenje. Kako je zamišljen? Tko se može prijaviti?


Denis: Tečaj za savjetnice za nošenje vodit će ovlaštena edukatorica Urška Podvršić kao predstavnica svjetske babywearing mreže Die Trageschule. Cilj osnovnog tečaja kakav će se održati u Rijeci je omogućiti polaznicima kreiranje individualnog pristupa savjetovanja za roditelje. U tri dana tečaja bit će obrađeni psihološki i fiziološki aspekti nošenja, osnovni vezovi i položaji u pojedinim vrstama nosiljki, dobiti detaljne upute za pomoć pri savjetovanju, a će svaki polaznik dobiti i opsežan udžbenik za savjetnike. Može se prijaviti bilo tko zainteresiran za stjecanje znanja o pravilnom nošenju djece, pogotovo osobe koje se bave savjetovanjem u raznim sferama roditeljstva te radom s malom djecom.


Prijave su moguće do samog početka tečaja, a za više informacija najbolje je javiti se direktno edukatorici preko FB ili na [email protected]. Ines i ja ovo smatramo nekakvim logičnim korakom s obzirom na pokretanje knjižnice nosiljki koja nosi ime Slingoteka Flumensis. Želimo svoje iskustvo obogatiti i zapravo pružiti zainteresiranim roditeljima da pored toga što će biti u mogućnosti isprobati razne vrste nosiljki, dobiju savjete kako nošenče pravilno namjesti, da se osjećaju sigurno jer je to napravila stručna osoba uz odgovore na sva dodatna pitanja koje roditelji mogu imati.


Petnaestak savjetnica


Certificiranih savjetnica za nošenje beba već ima u Zagrebu, Istri, Splitu i nekim drugim gradovima. Pretpostavljam da ste u kontaktu s njima… Kakva su njihova iskustva?


Denis: U Hrvatskoj je trenutno 15-ak savjetnica za nošenje što s osnovnim, što sa završenim naprednim tečajem. S većinom smo u kontaktu preko Facebooka u nekoliko grupa tematike nošenja djece. Iskustva su raznolika. Zapravo sve ovisi o samoj angažiranosti savjetnice u sredini u kojoj se nalazi. Neke sredine su više, neke manje otvorene ideji nošenja djece. Savjetnice su na raspolaganju da svim zainteresiranima pruže informacije i pomoći će svojim znanjem koliko god je to moguće.


Ines: Iskustva savjetnica su većinom izrazito pozitivna. Postoji veliki interes za nošenje djece te su susreti tj. takozvane bebonoseće kave sve popularnije u cijeloj Hrvatskoj. Nažalost u današnje vrijeme još uvijek postoji dosta predrasuda prema nošenju beba i djece, pa je zato važno da savjetnice promiču pozitivnu sliku nošenja, a najbolji ambasadori su upravo svi roditelji koji se odluče na nošenje.


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ


Foto: Vladimir MUDROVČIĆ



Nosiljkoteka i Babywearing Rijeka koriste prostorije Udruge za sindrom Down – Rijeka 21 gdje se nalaze mame i isprobavaju, uče, pomažu novim mama itd. Djevojčica s Down sindromom Laura dio je kampanje za luksuzni britanski brend tkanih marama Rowan Bay koji radi inkluzivnu kampanju kojom s babywearingom želi promovirati i različitost. Možete li nam otkriti nešto više o toj suradnji?


Ana: U svijetu nošenja beba iznenadilo me pozitivno okruženje koje i mnogi proizvođači propagiraju tako da u kampanje uključuju stvarne roditelje i djecu (a ne modele). To mi je u startu bilo predivno. Kod nekih brendova sam naišla na to da su im na fotografijama osobe s invaliditetom (djeca i/ili roditelji). Rowan Bay od ranije podržava misao da svijet nošenja djece pripada svima kao i da u metaforičkom smislu moramo nositi jedni druge pa su odaslali poziv za svoju inkluzivnu kampanju. Mi smo se odazvali i s našim dragim prijateljem Vladimirom Mudrovčićem napravili fotografije Laure i mame Larise te Tiane i mame Denis s Rowan Bay maramama. Htjeli smo prikazati dvije prijateljice u šetnji, dvije mame, dvije kćeri, uživaju u nošenju i druženju. Bilo nam je super i reakcije su odlične. Ujedno zahvaljujemo našoj Udruzi za sindrom Down – Rijeka 21 što su nas primili kao svoje.