Snimio Marko GRACIN
Saski kralj Friedrich August II. s ekspedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu
Pokrovitelj reportaže
Prirodna raznolikost i lijepi pejzaži Učku čine posebnom, očaravajućom. Međutim, od parkova prirode danas se zahtijeva dodatna turistička vrijednost. Sjedilački način života u slobodno vrijeme budi potrebu za kretanjem, pa tako većina izletnika i gostiju posjećuje destinacije koje im pružaju aktivan odmor.
Park prirode Učka, iako zaštićen kao prirodni rezervat, pruža i takve mogućnosti odmora i razonode. Postoje izvanredne mogućnosti za raznolike rekreativne i sportske aktivnosti, a Egon Vasilić, upravitelj parka Javna ustanova PP Učka nastoji takve sadržaje poticati i razvijati, ali i kontrolirati, kako se ne bi ugrožavale one vrijednosti zbog kojih je ovo područje i proglašeno parkom prirode.
– Neke sportsko-rekreativne aktivnosti na području Parka prirode Učka imaju već dugu tradiciju, a danas se promoviraju i neki sasvim novi oblici rekreacije u prirodi, stoga je JU PP Učka detaljno razradila program organiziranih i nadziranih oblika bavljenja rekreacijom. Taj se program promovira pod nazivom »Učka outdoor«, objašnjava Vasilić, ravnatelj PP Učka.
Paraglideri i zmajari
Zadivljena aristokracija
Planinarenje, biciklizam, brdski bicklizam, slobodno penjanje, letenje, nekoliko atraktivnih sportskih natjecanja…, Učku su pozicionirali na turističku kartu avanturista, sportaša, rekreativaca… Turisti ju mogu doživjeti na više načina, uz sve brojnije poučne staze i šetnice edukativnog i povijesnog značaja, dok ju mnogi ipak, požele osvojiti iz podnožja.
Vikendi su posebno atraktivni za planinare, ali i izletnike rekreativce zbog staza i šetnica, isprepletenih lijepom prirodom i atraktivnim lokalitetima. Poučna staza »Plas«, »Trebišća – Perun«, »Vela Draga«, šetnica »Slap« i land art staza »Stražica – Sapačica« privlače sve veći broj posjetitelja, dok oni nešto ozbiljniji planinari sve češće obilaze Opatijsku planinarsku obilaznicu.
Snimio Marin ANIČIĆ
Postavlja se pitanje kada je čovjek prvi put krenuo obroncima Učke, ali ne iz potrebe za preživljavanjem, već iz znatiželje, razonode i užitka. Naime, ove prostore su prije mnogo godina posjećivala poznata imena iz znanstvenog svijeta. Prvi poznati uspon na vrh izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije, a u narednih 150 godina Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja koje je privlačio bogati biljni pokrov Učke.
Prvi hrvatski botaničar koji je pohodio obronke Učke bio je Ljudevit Rossi 1872. godine. Saski kralj Friedrich August II., koji je također bio strastveni botaničar, s ekspedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu. Tih je godina popularnosti Učke pridonosila Opatija koja je za europsku aristokraciju bila popularno turističko odredište, tako da su mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile Učku i divile se njenoj ljepoti.
Bicikli na električni pogon
Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako se napredak pomalo osjećao i na obroncima Učke. U turističkom uredu redovito su predlagali krstarenje Kvarnerom ili »visoko isplativu brdsku turu« na vrh. Tako je Učka, do tada zanimljiva samo znanstvenicima, geolozima, botaničarima, postala omiljena među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji.
Atraktivno penjalište
Učka je jedno od najatraktivnijih penjališta u Hrvatskoj. Vikendima se u Kanjonu Vele Drage okuplja veliki broj mladih ljubitelja adrenalinskih sportova, slobodnih penjača. Osim slobodnih penjača iz regije, na toj lokaciji sve brojniji su i gosti iz susjednih zemalja koji vrijeme provode penjući se u 62 smjera. Soliterni vapnenački stupovi i stijene Vele Drage idealni su za bavljenje ovom vrstom sporta, što je uvidio i talijanski penjač Emilio Comici koji je davne 1931. godine ispenjao u Veloj Dragi prvi smjer.
Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se moglo krenuti na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke – ističu u javnoj ustanovi Park prirode Učka.
Učka ima i osam staza različitih kategorija za brdski biciklizam ukupne dužine 108 kilometara. Staze prolaze različitim krajolicima te tako u istom danu posjetitelji na dva kotača mogu uživati u pogledu na Kvarner, otok Cres i primorske gradiće, a zatim, dok se penju na više nadmorske visine, upijati ljepotu Učke i visoravni Ćićarije. Sve staze opisane su u posebnoj brošuri Učka Bike.
Od nedavno u ponudi Parka prirode je i mogućnost korištenja e-bikea, bicikla na električni pogon. Trenutačno je moguć najam deset bicikala, a za njih postoje i preporučene rute kretanja. Sve započinju na Poklonu, na oko 1.000 metara nadmorske visine. Jedna vodi do vrha Učke Vojaka i duga je 14 kilometara, druga do Male Učke i duga je 15 kilometara, treća do Bresta pod Učkom i duga je 13 kilometara, a najduža, od 24 kilometara vodi do Sinožeta. Dio e-bike staza vodi cestom, a dio makadamskim putevima i bike stazama.
Učka je sve češće i mjesto održavanja raznih sportsko-rekreativnih manifestacija. Međunarodna ultratrail utrka »100 milja Istre«, koja jednim svojim dijelom prolazi kroz Park prirode Učka, točnije preko Vojaka te završava u Umagu, održava se u travnju. Zapadnim obroncima Učke prolazi i trekking utrka »INOV8 Istra trek«, a tri manifestacije »Učka trail«, »Učka vertical« i »Giro di Marunada« cijelom svojom dužinom održavaju se u ovom Parku prirode.
snimio Marko GRACIN
