Život van piksela

Oni su dio Instagram generacije, a odbacili su društvene mreže. I sve ih je više

P. N.

Foto Pixabay

Foto Pixabay

'Svi su se isključili iz razgovora. Pitali bi jedan drugoga - daj mi broj mobitela da ti pošaljem poruku. Nešto se nepovratno izgubilo kada je riječ o razgovoru licem u lice. I pomislila sam: Ne želim biti uvučena u to', kaže 18-godišnja Isabelle iz Bedfordshirea



Za 17-godišnju Mary Amanuel iz Londona preokret se dogodio tijekom kupovine. ‘Moja prijateljica je otvorila Instagram profil. Dok smo kupovali stvari gledala je koliko ima lajkova na njenoj objavi. “Oooh, 40 lajkova, 42 lajka”…Ja sam pomislila – to je stvarno smiješno!’, prisjeća se Mary Amanuel, kako piše britanski list Guardian.  


Isabelle,18-godišnjakinja iz Bedfordshirea, okrenula se protiv društvenih mreža kada su se njeni školski kolege ‘pretvorili u zombije’.


Zombiji i maltretiranje


‘Svi su se isključili iz razgovora. Pitali bi jedan drugoga – daj mi broj mobitela da ti pošaljem poruku. Nešto se nepovratno izgubilo kada je riječ o razgovoru licem u lice. I pomislila sam: Ne želim biti uvučena u to’, rekla je Isabelle.




Petnaestgodišnja Emily Sharp iz Stainesa u Surreyu donijela je važnu odluku kada je posvjedočila maltretiranju putem interneta. ‘To me navelo da ga više ne koristim’, priča Emily.



Rašireno je uvjerenje da su mladi ljudi beznadno posvećeni društvenim mrežama. Tinejdžeri neprestano koriste twitter, facebook ili scrollaju.


No za razliku od mnoštva mladih ljudi zalijepljenih za ekran postoje drugi mladi ljudi koje internet i društvene mreže više ne privlače kao nekad. Ti tinejdžeri i dvadesetogodišnjaci okrenuli su leđa novoj tehnologiji – a  ima ih više nego što možete pomisliti, piše Guardian.


Otpor polako vrije


Otpor prema novom načinu komuniciranja putem interneta polako vrije. Naime, istraživanje provedeno 2017. među britanskim školarcima pokazalo je da bi čak 63 posto njih bilo zadovoljno da društvene mreže nikad nisu izmišljene.


Drugo istraživanje koju je provela tvrtka Ampere Analysis među 9.000 korisnika interneta pokazalo je da su ljudi u dobi između 18 i 24 godine značajno izmijenili svoj stav prema društvenim mrežama tijekom posljednjih dviju godina.



Oko 66 posto te ispitane skupine ljudi se još 2016. godine složilo s tvrdnjom “društvene mreže su mi važne”, dok se s tom tvrdnjom 2018. godine slaže tek 57 posto ispitanika.


Dok sve veći broj mladih ljudi odbija koristiti društvene mreže, starije generacije prigrlile su ih: među starijima od 45 godina u zadnjih godinu dana broj ljudi koji vole koristiti društvene mreže skočio je s 23 na 28 posto, pokazuju podaci tvrtke Ampere Analysis.


Život u pikselima


Sve je to dio šireg trenda. Prema istraživanju koje je provela marketinška tvrtka Hill Holiday među pripadnicima tzv. generacije Z – ljudi rođenih nakon 1995. godine – polovina ispitanika  izjavila je da razmatraju napuštanje barem jedne društvene mreže. U odnosu generacije Z s društvenim mrežama ‘pojavile su se značajne pukotine’, kaže Lesley Bielby iz tvrtke Hill Holiday za Guardian.



Ona vjeruje da će sve više mladih ljudi napustiti društvene mreže ili ih znatno manje koristiti. ‘Kada mlađi pripadnici generacije Z primijete ponašanje onih starijih kolega i prijatelja, reducirat će svoje korištenje društvenih mreža’, objašnjava Lesley Bielby. 


Kao prva generacija koja praktički odrasta na internetu, generacija Z se nije trebala truditi da usvoji korištenje mreža, barem ne doslovno. Oni su krstarili svakom mogućom mrežom – facebookom, twitterom, snapshatom, instagramom u realnom vremenu, bez napora se koristeći svakom od njih. 


No život proživljen u pikselima od najranije dobi nije nimalo lagodan.


‘Na mrežama počinjemo raditi nepoštene stvari’, kaže Amanuel, koja je napustila društvene mreže kada joj je bilo 16 godina. ‘Primjerice, predstavila sam nepoštenu verziju sebe na instagramu, platformi na kojoj se i većina drugih ljudi predstavljala više-manje lažno’, priča Amanuel.


Natjecanje u kategoriji ‘Tko je sretniji’


Poput Amanuel, 18-godišnji Jeremiah Johnson iz Lutona, umorio se od prezentiranja sebe u najboljem svjetlu na društvenim mrežama. ‘Svi se natječu kako da ispadnu što sretniji. A ako nisi sretan i požališ se na mreži, optuže te da tražiš pažnju’, objašnjava Jeremiah.


On priznaje da je samo šest mjeseci izdržao na instagramu, a facebook je napustio u dobi od 16 godina.



‘Stalno vas bombardiraju fotografijama sa zabava. Čak iako to nije realan prikaz njihova života, to je ono što pokazuju pa sam prestao koristiti instagram. Bilo je to za mene deprimirajuće iskustvo, svi su se natjecali u prikazivanju svoje sreće. To me ne zanima’, kaža Jeremiah.


Tinejdžeri koji su uključeni na više društvenih mreža često prate koliko se njihove objave odobravaju i dijele na internetu, što izaziva navalu oduševljenja.


‘Postaju zaokupljeni odgovornošću održavanja svog profila na društvenim mrežama, slike koju su o sebi stvorili na internetu, gdje stalno vape za odobravanjem putem lajkova’, objašnjava Bielby. 


‘Najpošteniji ljudi nisu za igru na instagramu. Na instagramu uspijevaju oni koji svojim riskantnim i šokantnim potezima dobivaju bezbroj lajkova odnosno znakova odobravanja, ja nisam htjela sudjelovati u tome’, kaže Amanuel.


O tome ovisi popularnost u školi


U školi su pak društvene mreže brutalni barometar popularnosti. ‘Ako na instagramu nemate više od 80 sljedbenika, smatraju vas nepopularnim. No ako imate 2000 sljedbenika  bit ćete najpopularniji u školi’, pripovijeda Emily Sharp koja je napustila mreže kada joj je bilo 13 godina.



Želja za izgradnjom prijateljstava u stvarnom životu, izvan interneta, neke je motivirala na odlazak s mreža. ‘Puno više volim druženje licem u lice, a ne samo dopisivanje s ljudima koji su prijatelji mojih prijatelja na mreži’, kaže Amanuel.


Ipak, kada pripadate digitalnoj generaciji, napuštanje društvenih mreža može nalikovati povlačenju u samostan. Kolege na poslu upitali su nedavno Amanuel ima li profil na snapchatu. Kada je rekla da nema njihova je reakcija bila ni manje ni više nego – gnušanje.


Dr Amanda Lenhart provodi istraživanja o životima mladih ljudi te je zaključila da je 58 posto tinejdžera napravilo barem jednu stanku u korištenju barem jedne društvene mreže, a razlog je većinom bio što im je ona remetila učenje ili druge zadatke. Neki su pak objasnili da su se umorili od sukoba i drame na mrežama.


Objave i obave li nuždu


Bielby naglašava da mladi ljudi postaju sve svjesniji koliko vremena gube na internetu. Prema istraživanju tvrtke Hill Holliday, među onima koji su otišli s mreža ili su razmišljali o tome, čak 44 posto ih je tako postupilo kako bi vrijeme iskoristilo na bolji način.



‘Bilo je roditelja koji su na mrežama čak objavili kako njihovo malo dijete obavlja nuždu. Zaista se zapitate zašto to čine svom djetetu’, upozorava Amy Binns sa sveučilišta University of Central Lancashire.


‘Stoga mnogi mladi ljudi žele izaći iz svijeta u kojem svi znaju sve o drugima. Mnogi čuvaju svoju privatnost, te pokazuju samo ono što žele. Strateški oslikavaju svoj profil jer to je njihov izlog’, pojašnjava Amy Binns.


Snap map ili nadziranje


Predviđa se da će broj korisnika facebooka u dobi između 18 i 24 godine pasti za 1,8 posto ove godine.


Zabrinutost izazivaju i tehnologije kao što je ‘snap map’ – koji omogućava geografsko praćenje osobe u realnom vremenu, jer je zapravo riječ o nadziranju osobe kudgod krenula.


‘Tinejdžeri ponekad objavljuju svoje nedolične fotografije koje putuju svijetom, što su zastrašujuće priče’, kaže Binns.  


Isabelle pak ističe da dugotrajno promatranje ekrana škodi zdravlju očiju te drugih organa, a može uzrokovati i anksioznost.


Jedno je istraživanje provedeno među mladima u dobi od 13 do 18 godina pokazalo da je dugotrajno korištenje društvenih mreža ponekad povezano s depresijom i samoubojstvom, posebno kod ženske populacije.