Oživljene okamine

Novi život rapskog slona: Davni ribarski “ulov” konačno postaje važna kulturna atrakcija?

Ante Matijević

Posada koće »Malik« je ljeti 1979. jugozapadno od otoka Raba s dubine od 80 metara izvukla ostatke šumskog slona koji je tu nekoć obitavao. Većinu neobičnih okamina pobacali su u more, pukom slučajnošću sačuvani su kutnjaci i bedrena kost. Nalazi su dugo čamili u Zavodu HAZU-a, a sada su ih Rabljani spremni iznijeti na svjetlo dana u sklopu projekta Terra Arbia centar



Jedinstveno otkriće iz dubina rapskog podmorja, koje je gotovo puna četiri desetljeća bilo poznato i dostupno jedino stručnjacima s područja paleontologije, sada bi konačno moglo postati dostupno široj javnosti, a Rab bi mogao dobiti jedinstvenu atrakciju.


Priča počinje još u ljeto davne 1979. godine. Tada su, naime, sasvim slučajno, u podmorju između Raba, otočića Laganj i Dolfin te Luna na otoku Pagu, otkriveni skeletni ostaci fosilnog slona. Te davne ljetne noći koća »Malik« Ribe Rijeka zahvatila je i podignula čudan i težak sadržaj s morskog dna. Prisjeća se toga dana, točnije te noći, 89-godišnji Franjo Žigo iz Barbata, od milja zvan Dragan, tadašnji kapetan četveročlane posade koćarice »Malik« koja je tim akvatorijem patrolirala u potrazi za ribom.


– Koćarili smo od Matovice prema Lagnju i te smo noći jedva uspjeli dignuti koću punu riba, kamenja i kosti – sa smiješkom nam je rekao kapetan Žigo, te odmah dodao kako je mreža bila toliko teška da je nisu mogli podignuti s bande pa su je stoga rasparali, a ostatke kamenja, ali i kosti, pobacali nazad u more. Ribari su tako u noći, podigavši čudnovati teret s dubine od osamdesetak metara, počeli iz koće i s palube bacati u more svakojake ostatke i predmete, dok u posljednji tren Žigo nije vidio da su među njima i neke kosti i zubi.




Rapski šumski slon ovako je izgledao / Foto http://carnivoraforum.com


Rapski šumski slon ovako je izgledao / Foto http://carnivoraforum.com



I zaista, dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potvrdila je kako su koncem 70-ih godina prošlog stoljeća tijekom koćarenja u blizini Raba, s morskog dna »dignute« neobične okamine.


DR. sc. Jadranka Mauch Lenardić


DR. sc. Jadranka Mauch Lenardić



Bili su to ostaci ravnokljovog slona, jedan kutnjak i jedna bedrena kost. Prema izgledu i građi zuba određuje se pripadnost rodu ili vrsti, kaže Mauch Lenardić, a za spomenuti se zub prvotno smatralo da pripada jednoj podvrsti južnog mamuta, da bi se kasnije, uspoređujući taj nalaz sa sličnima u Europi, ispravila prvotna kriva procjena te se zaključilo da je pripadao ravnokljovom ili šumskom slonu. Istoj vrsti pripada još jedan fosilni nalaz iz rapskog podmorja koji je pronađen nešto kasnije, a to je dio čeljusti s donjim kutnjakom koji je, kao i ranije spomenuti, odlično sačuvan – objasnila nam je Jadranka Mauch Lenardić.


Čudan put do JAZU-a


Nakon čudnovatog ulova posada se zaputila prema rapskoj luci gdje su pronađene ostatke, prema riječima Franje Žiga, pokazali kapetanu Juriću iz Kapetanije. – Svi su prolazili pored koće, ali se nitko nije usudil te kosti dotaknut. Bojali su se. A onda sam uzeo te kosti doma da dici pokažen – dodaje Žigo. I skupljale su te kosti prašinu neko vrijeme dok nije tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, zahvaljujući kapetanovu zetu Zoranu Hadžiosmanoviću iz Zagreba, dobila nalaze na temelju znanstvenog proučavanja. U telefonskom nam je razgovoru Hadžiosmanović kazao da je njegov šogor, pokojni prof. dr. Tvrtko Švob, bio prijatelj s akademikom Mirkom Malezom, na čiji je nagovor predao zub i kost, prije svega kako taj nalaz ne bi propao uslijed djelovanja atmosferilija. Također je kazao da je posada najvjerojatnije s morskoga dna podignula cijeli kostur slona koji su u toj noći, misleći da je kamenje, ribari pobacali natrag u more. Rekavši to, Hadžiosmanović je samo nadodao: – Nažalost, velika šteta.


Lijevi dio donje čeljusti s kutnjakom (žvačna površina) / Foto J. MAUCH LENARDIĆ


Lijevi dio donje čeljusti s kutnjakom (žvačna površina) / Foto J. MAUCH LENARDIĆ



Koća »Malik« je tako u akvatoriju jugozapadno od otoka Raba, gdje se danas love lignje, arbuni, zubaci i štošta još mrežom dredža, na poziciji nekoliko nautičkih milja udaljenoj u pravcu jugozapada od grada Raba prema Lagnju, na dubini od 80 metara, izvukla ostatke slona koji je tu nekada obitavao, ali i skončao svoj život.


Unikatni ostaci


Bili su ti slonovi prosječno veći od današnjih afričkih slonova, i za razliku od njih koji žive samo na području Afrike, nastanjivali su golema europska prostranstva tijekom toplijih razdoblja srednjeg i početkom gornjeg pleistocena – kaže nam Mauch Lenardić. Ravnokljovi ili šumski slon, vrsta Palaeoloxodon antiquus, tvrdi naša sugovornica, izumrla je vrsta proboscida, rilaša ili surlaša koja je živjela tijekom srednjeg pleistocena. To razdoblje geološke prošlosti Zemlje započelo je otprilike prije 780.000 godina i trajalo do početka gornjeg pleistocena, tj. do prije oko 130.000 godina. Dodaje kako su slonovi živjeli na područjima s bogatom vegetacijom. Područje uz današnji otok Rab tijekom različitih razdoblja pleistocena očito je bilo pogodno stanište za ove najveće kopnene sisavce.


Gornji treći stalni kutnjak ravnokljovog slona / Foto J. MAUCH LENARDIĆ


Gornji treći stalni kutnjak ravnokljovog slona / Foto J. MAUCH LENARDIĆ



Mauch Lenardić posebno ističe kako su ova tri fosilna ostatka ravnokljovih slonova za sada jedini izvađeni s dna Jadranskoga mora te su nam, po njenim riječima, vrlo dragocjeni i važni. Osim toga, a kao dobri indikatori klime i okoliša, nadodaje Mauch Lenardić, omogućuju nam također i rekonstrukcije zbivanja tijekom različitih razdoblja geološke prošlosti.


Turistički potencijal


Kako ovaj nalaz ne bi bio skriven od očiju javnosti, kako bi se valorizirao te u konačnici i vratio svom matičnom mjestu i lokaciji, pobrinut će se sudionici projekta Terra Arbia centar.


Ostaci »autohtonog« rapskog slona privukli pažnju učenika


Ostaci »autohtonog« rapskog slona privukli pažnju učenika



Riječ je o projektu unutar kojeg je planirano izlaganje i prezentacija ostataka slona, kazala nam je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Rab Katarina Ribarić. Projekt su osmislili i inicirali Udruga ProGEO-Hrvatska i Pučko otvoreno učilište Rab. – Prezentaciju izložaka vidimo kao atraktivan i nužan dodatak radu Geoparka otok Rab koji je i u tom smislu edukativan, zanimljiv i prikladan za turističku valorizaciju – ističe Ribarić. Dodajmo kako bi se realizacija ovoga projekta odvijala u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta na Rabu.



– Zapravo je današnji sjeverni i srednji Jadran tijekom razdoblja srednjeg i početkom gornjeg pleistocena bio ogromna ravnica, kojom su tekle tadašnja rijeka Po i njezine pritoke, s bujnim biljnim pokrovom i mnogobrojnim malim i velikim životinjama. Stoga se u jadranskom podmorju najvjerojatnije kriju mnogobrojni ostaci i drugih izumrlih životinja, o kojima za sada nemamo podataka – objašnjava Mauch Lenardić.



Dr. sc. Ljerka Marjanac iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a i predsjednica Udruge ProGEO-Hrvatska, kazala je da su spomenuti fosilni nalazi iz rapskog podmorja prvi put javno bili izloženi i prezentirani u okviru programa Rapske noći istraživača 2014. godine. Sva tri uzorka bila su izložena tri dana u predvorju Zimskog kina Rab, a potom vraćena, te se dalje čuvaju u spomenutom Zavodu – kaže naša sugovornica i dodaje kako će uzorci biti izloženi u budućem Terra Arbia centru za posjetitelje Geoparka otok Rab (izbacio ostatak). Na prijedlog ProGEO-a, hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine i Pučkog otvorenog učilišta Rab, održana je početkom prošle godine prezentacija projekta Terra Arbia centar u Gradu Rabu. Projekt je, tvrdi Marjanac, prepoznat kao moguća cjelogodišnja atrakcija i potencijal u razvoju i održivosti izvansezonskog turizma na otoku Rabu, posebice obrazovnog turizma i geoturizma.


Kapitalni rapski projekt


Na tragu rečenog, gradonačelnik Raba Nikola Grgurić kazao je da je Grad Rab prepoznao projekt Terra Arbia centra te da je u izradi projektna dokumentacija koju čine arhitektonsko rješenje, tematski sadržaji, studije izvedivosti i cost benefit studija. – Terra Arbia centar jedan je od kapitalnih projekata Grada Raba, ističe gradonačelnik. – Nadamo se da ćemo u suradnji s izvođačima idejno rješenje Centra za posjetitelje učiniti atraktivnim i naravno prezentirati ga javnosti. Izrada projektne dokumentacije, tvrdi Grgurić, prvi je korak prema realizaciji, nakon koje se projekt dalje aplicira na natječaje za financiranje. U tom smislu nadamo se podršci i nadležnih ministarstava i Primorsko-goranske županije te EU fondova. Grad Rab podržat će projekte koji valoriziraju baštinu i stvaraju novi i vrijedan sadržaj za Rab u cjelini – zaključio je gradonačelnik Nikola Grgurić.


Potencijal koji krije ovo jedinstveno podmorsko paleontološko otkriće zaista bi mogao, ukoliko mu se na pravi način pristupi i u konačnici realizira, biti atrakcija širih razmjera, jer imati u svojem dvorištu pretpovijesnog, autohtonog, u ovom slučaju našeg rapskog slona, nije mala stvar, a uz sadnju i brižnu njegu raznoraznog bilja mogli bismo možda ugledati i pokoju grančicu paprati koja izrasta iz naših šarenih pitara.