Petak, 31. listopada 2014.
Skuplji nameti tjeraju vlasnike jahti iz talijanskih luka

Talijanski jahtaši sele se u hrvatske marine

Snimio Damir ŠKOMRLJ
Snimio Damir ŠKOMRLJ
Autor: Ana Raić Knežević
Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 7:06

Plovila od 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak prema novoj talijanskoj uredbi iznosio oko 2.500 eura godišnje

ZAGREB  Nakon što je nova talijanska vlada najavila povećanje davanja na vezove u turističkim lukama tamošnji jahtaši najavili su mogućnost prbacivanja svojih plovila na suprotnu stranu Jadrana – u hrvatske luke.

  Naime, Člankom 16. dekreta »Spas Italije« propisano je novo davanje čija bi naplata trebala započeti 1. svibnja iduće godine. Ono će se odnositi na sva plovila koja plove talijanskim vodama, te se vezuju u lokalne luke bile one u državnom vlasništvu ili privatnoj koncesiji.

S taksama, u Italiji dvostruko skuplje

 Cijena godišnjeg veza u moru za brodicu od 10 metara u ACI marini u Umagu iznosi oko 3.160 eura, a na kopnu 2.700 eura. Na jugu Hrvatske, primjerice, u ACI-jevoj marini Vrboska na otoku Hvaru cijena godišnjeg veza u moru je oko 2.650 eura, a za onaj na kopnu 1.210 eura.

U Trstu pak godišnji vez u marini San Giusto za jedrilicu od deset metara stoji (s PDV-om) 5.160 eura (trošak električne energije nije uračunat). Ako zakon ostane nepromijenjen vlasnik takve brodice, bez obzira na njenu starost, morat će izdvojiti dodatnih 2.555 eura.

Cijene u Italiji s taksama bit će, dakle, čak dvaput veće nego u Hrvatskoj. (E. V., B. B.)

  Predviđeno je tako da plovila od 10 do 12 metara dužine plaćaju dodatnih pet eura dnevno, dok bi ona duža od 64 metra trebala plaćati i do 703 dodatna eura. Ovaj će novi namet pogoditi vlasnike luksuznih megajahti, ali i one koji svoje »barčice« koriste tek u ljetnim mjesecima za malo više morskog zadovoljstva.
   

Osiromašenje luka

Protiv toga su se u glas pobunili šefovi nekoliko talijanskih regija, ponajprije Lazia, Veneta i Sardinije koje imaju brojna pristaništa s mnogo privezanih plovila.

  Guvernerica Lazia Renata Polverini nedavno je, kako objavljuju talijanski mediji, ocijenila kako će ovaj novi porez osiromašiti talijanske luke koje istovremeno imaju veliki značaj za talijansku ekonomiju.

  – Ovaj bi se porez zato mogao reflektirati na poslovanje luka i imati posljedice za tisuće zaposlenih u njima, upozorila je Polverini.

  I čelni čovjek Veneta, Luca Zaia nezadovoljan je novim nametom, te napominje kako bi se moglo dogoditi da jahtaši masovno napuste talijanske luke i svoja plovila usidre u obližnjim, jeftinijim hrvatskim marinama.

  – To se već događa, a u budućnosti bi se moglo događati još više, ogorčeno je primjetio Zaia podsjećajući kako plovila iz Ligurie već odlaze u luke u Francuskoj.   

  Čelnici talijanskih regija zaključuju kako bi ovaj novi namet mogao ugroziti i kompetitivnost talijanskih luka.

Žic: Prostora ima, ovo je naša prilika

 Dopredsjednik Udruženja hrvatskih marina Krešimir Žic iz Marine Punat na Krku kaže da će ovu priliku u hrvatskim marinama itekako iskoristiti te da odmah počinju »desant« na talijansko tržište.

  – Pozdravljamo poteze talijanske vlade. Ta je informacija zasad jako friška pa ne možemo reći hoće li doći do nekog egzodusa talijanskih nautičara. Ako do toga dođe, to itekako moramo iskoristiti jer su u ratnim godinama, primjerice, talijanske marine iskoristile našu nevolju i primile naše klijente. U svakom slučaju, nakon ove informacije počinjemo agresivnu kampanju na talijanskom tržištu, najavio je Žic. (E. V., B. B.)

  Da ovaj izraženi strah nije neopravdan potvrđuju već i informacije iz ACI-ja d.d. čija je marina u Umagu već imala znatan broj upita za vez od kada je donijet dekret o dodatnim davanjima u talijanskim lukama. Potvrdila nam je to Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga ACI-ja.
   

Stigli deseci upita

Naime, plovila dugačka 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak što ga traži nova talijanska uredba iznosio oko 2.500 eura godišnje.
 

  – Naravno da je došlo do zabrinutosti među talijanskim nautičarima pa je već istog dana donošenja odluke samo u Odjel marketinga ACI-ja u Opatiji stiglo više od 10 upita za godišnji vez za marinu Umag, koja je Talijanima najbliža. Veliki interes za godišnjim vezom iskazan je za skoro sve ACI marine, a posebno još za ACI marine Rovinj, Pula, Cres, Opatija, Split. Ukoliko takva odluka talijanske vlade ostane na snazi, očekujemo da ćemo svjedočiti velikom broju talijanskih državljana koji će tražiti mogućnost veza u hrvatskim marinama iz jednostavnog razloga što iznosi davanja iz odluke premašuju iznose godišnjeg veza odnosno naknada za držanje plovila na vezu u talijanskim marinama, objašnjava Krainer.

  U Hrvatskoj postoji 56 marina, koje su sve okupljene u Udruženje hrvatskih marina te raspolažu sa 16.000 vezova u moru i 8.500 mjesta na kopnu, kao i s još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama.

Komentari

8
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • nepomirljivi
    nepomirljivi   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 17:06

    Imali smo prilike nedavno čitati o projektu marine u Lovranu. Eko udruge stopirale su projekt zbog nepostojeće studije o utjecaju na okoliš. Zašto se svaki projekt mora od neke udruge dočekati na nož? To se moglo riješiti i javnom prezentacijom projekta i uvidom u projekt, te transparentnošću istog. Takvi projekti puno doprinose lokalnoj zajednici i svi bi trebali zajednički raditi na njihovom ostvarenju. Naravno investitori u tome imaju najveću odgovornost.

  • Harvey
    Harvey   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 10:21

    I ja sam se sjetio tog već odavno, ne kužime zašto ne, priključci za struju postoje, tamo i onako neće uploviti ni jedan brod osim katamarana za Cres, jedino treba preselit ribare u Torpedo, ne kužim stvarno u čemu je problem, a prostora ima koliko hoćeš samo treba reći - ok, može. Ali to u našim državnim firmama neide, nikakve ambicije.

    • Avatar
      Avatar   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 13:46

      Ima ambicije, ali samo za osobnu korist. Ako se ne dobije 10-15% u privatni džep, ništa od posla, koliko god on bio za opće dobro. Primitivčinama se neda ni toviti kravu da bi uživali u mlijeku i siru jer za to treba neki trud. Radije ju odmah zakolju da bi si bez truda uzeli šniclu. Gdje god se čovjek okrene kod nas postoje mogućnosti za rad i napredak države, ali ako nekom šuška ne ide drito u džep... Vidi samo kapacitete Luke Rijeka, pa bakarskog Zaljeva... Ma, preostaje nam samo lajati na mjesec i unutar svojih mogućnsoti raditi koliko god možemo.

  • baffo
    baffo   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 9:14

    Sad to treba iskoristiti na pravi nacin.Ne da kao i u svemu, pokusamo dizati cijene,i na kraju se vratimo na pocetak.Ne treba ni govoriti sta znaci ova vrsta gostiju i koliko su platezno jaki,i koliko bi to novaca posredno donosilo!

  • Avatar
    Avatar   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 8:48

    U riječkoj luci, uz gat Karoline riječke i ostale oblićnje gatove i uz glavni lukobran bi se mogli postaviti priključci za struju tj. omogućiti sidrište mega jahtama, makar preko zime. Za to je ulog minimalan, dobit je ogromna, a iskoristio bi se prostor koji i onako u glavnom zjapi potpuno prazan. Ovako se pitam zašto se to ne učini, ali da je lakše kukati kako je kriza i kako smo bespomoćni to svakako je.

    • Blues
      Blues   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 14:26

      Oprosti, zaboravio sam da si ti Avatar i da znaš i vidiš stvari koje nama smrtnicima nisu dostupne pa ti otuda dolazi i pravo da sudiš, prosuđuješ i ocijenjuješ druge.

    • Avatar
      Avatar   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 13:40

      Blues: Zašto bi urlao na Kerumovu jahtu? Ako plati vez za jahtu za koju ima papire, svatko je dobrodošao. To što je Kerum primitivac sumnjivog porijekla imovine nema nikakve veze s temom ovog članka, kao ni to što su tvoji krimosi izgubili izbore.

    • Blues
      Blues   Objavljeno: 13. prosinca 2011. u 11:07

      A kada dođu Kerum i slični sa svojima onda ćeš "urlati".