Zdravlje uz "pilule"

Na lijekove bez recepta godišnje trošimo duplo više novaca nego prije pet godina. Najviše na paracetamol

Ljerka Bratonja Martinović

Najviše su novca građani ostavili u ljekarnama za najpopularnije lijekove za snižavanje temperature i protiv bolova. Čak 93 milijuna kuna na godišnjoj razini potrošeno je samo na paracetamol



ZAGREB – U pet godina gotovo se udvostručio trošak za lijekove koje hrvatski građani plaćaju iz vlastitog džepa. U 2012. godini na bezreceptne lijekove koji se kupuju u ljekarnama građani su potrošili oko 353 milijuna kuna, a u 2016. godini čak 545 milijuna kuna. Povećanje potrošnje na lijekove za snižavanje temperature, protiv bolova, kapi za nos, lijekove za kašalj i druge bezreceptne lijekove, zabilježeno je u Izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova od 2012. do 2016. godine, a tumači se porastom broja bezreceptnih lijekova na tržištu i time što su se neki oblici lijekova u posljednjih pet godina prestali prepisivati na recept HZZO-a.


Veća potrošnja


Najviše su novca građani ostavili u ljekarnama za najpopularnije lijekove za snižavanje temperature i protiv bolova. Čak 93 milijuna kuna na godišnjoj razini potrošeno je u 2016. godini na paracetamol, oko 20 milijuna kuna više nego 2012. godine, a 50-ak milijuna na popularni andol ili acetilsalicilnu kiselinu. Analgetik ibuprofen na petom je mjestu s potrošenih 31 milijun kuna iz džepa građana u 2016. godini, što predstavlja petogodišnji porast za oko milijun kuna.


U 2016. godini potrošnja lijekova rasla je za visokih 10 posto, a izvješće o potrošnji u 2017. godini tek se čeka. Prema posljednjem izvješću, u 2016. godini za lijekove se trošilo 1.380 kuna po stanovniku. Godinu ranije, potrošnja lijekova rasla je dvostruko manje, za pet posto, a dotad je godišnji trend rasta bio u prosjeku 3,5 posto.





paracetamol 93 milijuna kuna


andol 50 milijuna kuna


ibuprofen 31 milijun kuna



Iako se sve više troši na bezreceptne lijekove, na ukupni porast potrošnje najviše utječe veća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav i za liječenje zloćudnih bolesti. Na citostatike je tako u 2012. godini potrošeno 767,4 milijuna kuna, a u 2016. godini 1,2 milijarde kuna, što je rast potrošnje za čak 62 posto. Značajno je rasla i potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, i to za 11 posto, a dosegla je 37 posto godišnje potrošnje svih lijekova. U HALMED-u ocjenjuju da je to posljedica sve većeg broja visokotlakaša i srčanih bolesnika te kvalitetnije kontrole ovih bolesti. Ipak, financijski gledano, na ovoj skupini lijekova unatoč rastu potrošnje čak se i štedjelo. Tako je financijski udio lijekova za kardiovaskularni sustav u ukupnom trošku lijekova smanjen s 20 posto u 2012. godini na 13 posto u 2016. godini.


Pametni lijekovi


Lijekovi za zloćudne bolesti s druge strane sve su skuplji. Zbog sve više novih, bioloških i pametnih lijekova, u financijskom se pogledu za liječenje raka izdvaja bitno više nego pred pet i više godina. Udio ovih lijekova u ukupnom budžetu za lijekove u 2012. godini iznosio je 15 posto, a u 2016. godini 21,5 posto. Prosječni je godišnji rast potrošnje 13 posto, bitno više od prosječnog rasta potrošnje svih lijekova.


Liječenje dijabetesa u spomenutih pet godina poskupjelo je s 275 milijuna kuna u 2012. godini na 386 milijuna kuna u 2016. godini. Razlog je sve više oboljelih od dijabetesa tipa 2, ali i stručni stav da se oboljele od šećerne bolesti što prije uključi u terapiju lijekovima.