Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 26° 26° 1
19. rujna 2018.
U posjeti veterinaru

Kućni ljubimci kod doktora: Bolesti srca i tumori sve češći kod pasa, mačke sklonije dijabetesu

Veterinarka Petra Kovačić s jednim od četveronožnih pacijenata / foto Marin GOSPIĆ
Veterinarka Petra Kovačić s jednim od četveronožnih pacijenata / foto Marin GOSPIĆ
Autor:
Objavljeno: 30. kolovoz 2018. u 7:39 2018-08-30T07:39:43+02:00

Iako kućnog ljubimca na eutanaziju donose uglavnom sami vlasnici, ponekad to umjesto njih učini netko drugi, član rodbine ili prijatelj jer je vlasniku preteško u tome sudjelovati do kraja, pa se od životinje oprosti kod kuće, kaže dr. Kovačić

U veterinarskim stanicama uz brojne poslove, veterinari svakodnevno obavljaju i nekoliko operativnih zahvata na kućnim ljubimcima, a među indikacijama za kirurški oblik liječenja sve su češće tumori, te druge teže bolesti od kojih životinje – jednako kao i ljudi, obolijevaju. U više od devedeset posto slučajeva pacijenti na operativnom zahvatu su psi i mačke, a tek povremeno se na operacijskom stolu nađe neki od znatno rjeđih kućnih ljubimaca kao što je kunić ili koji drugi sisavac.

Procjenjuje se da je između 16 i 24 posto smrti kućnih ljubimaca povezano s tumorima, a koji su najčešći rakovi kod pasa i mačaka, upitali smo veterinarku Petru Kovačić.

– Tumorske bolesti kod pasa i mačaka su u porastu, no većina ostaje nepoznatog uzroka i porijekla. Za to je, naime, potrebno provesti detaljnije patohistološke pretrage i analize, što dosta košta, a vlasniku je najvažnije da se životinja izliječi, kaže dr. Kovačić, te ističe kako u slučaju sumnje na maligno oboljenje vlasnik može zatražiti biopsiju odnosno postupak uzimanja uzorka tkiva za obradu kako bi se odredio tip tumora. Nakon obavljenog postupka citološke punkcije se u suradnji sa Zavodom za patologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu postavlja dijagnoza. Nalaze dobijemo vrlo brzo, za par dana, nakon čega se donosi odluka o načinu liječenja, naravno uz odobrenje vlasnika, kaže dalje veterinarka Kovačić i navodi da su kod kućnih ljubimaca, u pravilu pasa i mačaka, najčešći tumori koji su vidljivi određenim promjenama na koži.

– Kada je riječ o psima kod kuja su najčešći tumori mliječnih žlijezda, ali se javljaju i tumori na maternici i jajnicima, a kod nekastriranih mužjaka tumori testisa. Također, kod pasa su česti i tumori slezene, jetre. Za razliku od pasa, mačke puno rjeđe obolijevaju od tumora mliječnih žlijezda ili jajnika, te se kod njih tumorske bolesti najčešće manifestiraju promjenama na koži. Mačke obolijevaju i od mačje side, te mačje leukemije, kaže dr. Kovačić i naglašava da je rizik od nastanka tumora mliječnih žlijezda i tumora reproduktivnih organa značajno smanjen kod steriliziranih kuja, što je također jedan od razloga zbog kojih se vlasnici kuja odlučuju na sterilizaciju. Kastrirani psi također ne obolijevaju od raka testisa, jedino su od nastanka ovog tumora u opasnosti kriptorhidi, a riječ je o psima koji su na svijet došli s anomalijom zaostajanja jednog ili oba testisa u trbušnoj šupljini, što je i indikacija za kastraciju.

Mace dijabetičarke

Od veterinarke Kovačić doznajemo i kako psi češće od mačaka obolijevaju od srčanih bolesti, a one se dijagnosticiraju ultrazvučnim pregledom ili rendgenografski.

– Kad vlasnik primijeti da pas ima određene zdravstvene poteškoće koje se manifestiraju kroz neobjašnjivo otežano disanje, kašljanje, umor i sl. tada se ljubimca može podvrgnuti dijagnostičkim pretragama, jer takva stanja mogu upućivati na probleme sa srcem, ističe dr. Kovačić i kaže kako su neke pasmine više od drugih predisponirane na bolesti kardiološkog sustava, kao što su primjerice kavaliri koji češće od drugih obolijevaju od bolesti mitralnih zalistaka. Iako se ova bolest može javiti kod starijih pasa svih pasmina, kod kavalira se može pojaviti dosta rano.

Snimio Marko GRACIN

Bolesti srca kod pasa sve su češće i iz razloga što se, kao i kod ljudi, životni vijek ovim najbrojnijim kućnim ljubimcima produžio, kao i zbog sve kvalitetnije i dostupnije dijagnostičke metode, te veće brige vlasnika za zdravlje životinja.

Mace puno rjeđe obolijevaju od srčanih bolesti, a i puno teže ih je pregledati na ultrazvuku zbog odbijanja mirovanja tijekom pretrage. No, mačke su zato sklonije dijabetesu, a posebno u starijoj dobi.

U Veterinarskoj stanici operacije se, osim zbog bolesti, izvode i u slučajevima težeg okota, kada je potrebno napraviti carski rez, kao i u slučajevima raznih trauma, otrovanja i sl.

Nakon obavljene operacije vlasnika se kontaktira i upozna s ishodom zahvata, a životinja u ambulanti ostaje dok traje djelovanje anestezije, te eventualno kratko nakon toga ukoliko je potrebno praćenje njenog stanja od strane veterinara, nakon čega vlasnik svog ljubimca odnosi na kućnu njegu.

Kućni ljubimci, znaju to mnogi vlasnici, značajno povećavaju kvalitetu života svojim vlasnicima, a kako bi skladan suživot čovjeka i životinje u istome domu što dulje trajao, ljubimcu je potrebno pružiti primjerenu brigu, koja uz hranjenje, druženje i prihvaćanje od strane svih ukućana, mora uključivati i maksimalnu skrb za zdravlje životinje.

Teška odluka o eutanaziji

Na žalost, u nekim je slučajevima bolesnoj životinji nemoguće pomoći, te se vlasnici odlučuju na eutanaziju kako njihov kućni ljubimac zbog starosti ili teške neizlječive bolesti ne bi bio izložen stalnoj patnji, bez izgleda za poboljšanjem. Takva je odluka, potvrđuje veterinarka Kovačić, vlasnicima uvijek iznimno teška i bolna.

– Iako kućnog ljubimca na eutanaziju donose uglavnom sami vlasnici, ponekad to umjesto njih učini netko drugi, član rodbine ili prijatelj jer je vlasniku preteško u tome sudjelovati do kraja, pa se od životinje oprosti kod kuće, kaže dr. Kovačić. Na eutanaziju, doznajemo dalje, najčešće se dovode psi, a u manjem broju mačke koje su njihovi vlasnici odlučili »uspavati« jer je kvaliteta njihova života, zbog starosti ili bolesti postala jako loša, bez izgleda za oporavkom.

Zakonom o zaštiti životinja točno je regulirano tko, kako i u kojim uvjetima može obaviti eutanaziju kućnih ljubimaca. Tako se pod eutanazijom podrazumijeva bezbolno usmrćenje životinje i to postupkom koji se obavlja sredstvima i metodama odobrenima za tu svrhu i na točno određeni način koji životinji ne prouzrokuje bol, patnju niti strah. Eutanaziju može obaviti samo veterinar ili stručno osposobljen veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara. 

– Životinja najprije dobije sredstvo za umirenje kako ne bi bila uznemirena, a nakon toga narkotik kojim se uvodi u stanje opće anestezije. Nakon toga ljubimac više nije pri svijesti već u dubokoj narkozi. Tek tada mu se intravenozno aplicira sredstvo za usmrćivanje koje u sebi sadrži i analgetik. Preparat za usmrćivanje blokira centar za disanje, zaustavlja rad srce i sve aktivnosti mozga, pojašnjava dr. Kovačić, dodajući kako je riječ o posve bezbolnom postupku koji se može opisati kao »uginuće u snu.«

Eutanazija kućnih ljubimaca je danas u suvremenom svijetu dio nastojanja da se odnos ljudi prema životinjama maksimalno humanizira, što uključuje odgovornost vlasnika prema svom ljubimcu kojeg je odabrao i za kojeg je do kraja dužan brinuti se i donositi odluke isključivo za dobrobit životinje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka