Guinnesov rekorder

Ivan Andre Trifonov letio balonom ispod zemlje

Sanda ROJNIĆ SINKOVIĆ

Točno deset godina nakon što je snimka skoka s padobranom Felixa Baumgartnera u jamu Mamet obišla svijet, ova je jama postala poprište još jednog nevjerojatnog podviga – Ivan Andre Trifonov je krajem rujna postao prvi čovjek na svijetu koji je pokušao i uspio izvesti let balonom ispod površine zemlje



Višestruki Guinnesov rekorder Ivan Andre Trifonov trenutno se bavi maslinama kraj svoje kuće u Ližnjanu. Zanimljivog sedamdesetogodišnjaka zatekli smo ondje te porazgovarali s njim o zadnjem upisu u prestižnu knjigu rekorda.


Naime, točno deset godina nakon što je snimka skoka s padobranom Felixa Baumgartnera u jamu Mamet obišla svijet, ova je velebitska jama postala poprište još jednog nevjerojatnog podviga.


Krajem rujna, ovaj je Austrijanac, inače počasni hrvatski državljanin, sišao balonom u jamu Mamet kod Obrovca, na području Parka prirode Velebit, i zatim uspješno izašao te ostvario svoj peti upis u Guinnesovu knjigu rekorda.    


Iskusni pilot balona na topli zrak dosad se već četiri puta upisivao u Guinnesovu knjigu rekorda. Prvi je put u Guinnessovu knjigu ušao 1989. godine, kad je za sedam i pol sati preletio balonom Sredozemno more. Sedam godina kasnije, upisao se drugi put, kad je prvi u svijetu balonom preletio Sjeverni pol, treći put 1999. godine kad je u 12 sati zaronio, preletio i bio na Sjevernom polu te četvrti 2000. godine kad je preletio Južni pol. Peti upis postigao je u rujnu, nakon spuštanja balonom u jamu Mamet. Trifonov je bio i prvi rezervni astronaut za rusku svemirsku postaju »Mir«, te je jedini pilot balona UN-a.





Sklonost ekstremima


U svom nam je domu, koji zbog brojnih fotografija, eksponata i drugih detalja vezanih za prelet Južnog i Sjevernog pola, Sredozemnog mora te drugih ekspedicija, više sliči na galeriju ugodnog kućnog štiha, ispričao o svojim letačkim vještinama, avanturističkom duhu, ali i sklonosti ekstremima. Najviše o potonjem te općenito o svim ekstremnim letovima balonom, ovaj je diplomirani kemičar pisao u svojoj knjizi »Ballooning Extreme« (Ekstremno balonarstvo) koju je nakon pet godina pisanja objavio 1994. godine.  

  – Padobranstvom se bavim od 16. godine – započeo je razgovor vitalni Trifonov kod kojeg nikad ne nedostaje adrenalina. Naime, za susret smo morali pričekati više od deset dana, dok se nije vratio s putovanja iz Uzbekistana.


  – Padobran sam potom na neko vrijeme zatvorio, zbog ženidbe – nastavlja nadalje razgovor naš sugovornik kojeg smo zbog zanimljivih detalja iz životne priče stalno prekidali potpitanjima.


  – No, nakon rođenja trećeg djeteta više nisam mogao odoljeti izazovu, i jednostavno sam morao odmah poletjeti. Stvarno je potreba za letenjem bila toliko velika, da sam 1983. godine zmajem prelijetao Alpe. Potom sam zajedno sa sinom napravio paraglajder, a nakon toga specijalni motor za ultralight – zmaj s motorom. Balon sam prvi put u životu vidio 1986. godine, i to reklamni, za jednu marku jeansa. Upoznao sam se s pilotom koji me potom zakačio zajedno sa zmajem na balon, podignuo na 2.000 metara visine i pustio. Kad se vineš u visine, sve probleme ostaviš na zemlji i slobodan si kao ptica. Uvijek kad letim, razmišljam i na neki način šaljem poruke – ljudi, živite u miru, u slobodi koja je tako predivna, nemojte ratovati.



Treba imati jako puno volje i strpljenja, mozgati i razmišljati, a ja to činim noću u krevetu, povjerio nam je Trifonov i otkrio kako ga je na ovaj povijesni let balonom inspirirala knjiga poznatog pustolovnog pisca i vizionara Julesa Vernea »Putovanje u središte Zemlje«. Podvig je od uzleta preko prizemljenja na dnu Mameta, pa do uspješnog povratka na površinu trajao 18 minuta. Jama Mamet duboka je 206 metara, oblika je obrnutog lijevka s impresivnim jamskim ulazom promjera oko šezdeset metara.



 


 Prvi balon


– Dozvolu za letenje balonom dobio sam 1987. godine, kada kupujem i prvi balon. Tada je primjerice zmaj koštao ondašnjih 50 tisuća šilinga, a balon 250 tisuća šilinga, što bi danas bilo tri, odnosno 15.000 eura. E, kupnja balona je posebna, obiteljska priča. Naime, budući da nam je u banci istjecala petogodišnja štednja koju ljudi obično koriste za kupnju stana, automobila i slično, mi smo kupili balon. Premda supruga nije baš bila za to, naše troje djece i ja smo s četiri glasa naspram jednog, njenog glasa, izglasali kupnju balona. I tada me je vidio cijeli svijet – priča Trifonov.  

Dodaje kako se u francuskom gradu Annonay svake godine 4. lipnja na proslavi poleta prvog balona okupljaju balonaši iz cijelog svijeta.


  – Zanimljivo je što ondje letite odjeveni u kostimima iz 18. stoljeća. Dakle, prvi balon u nebo su vinula braća Montgolfiere 1783. godine, a balonaši su poput velike obitelji, svi se poznajemo – navodi naš zanimljiv sugovornik.


  – Potom sam našao sponzore i kupio novi balon budući da je napravljen od najlona i njime se može voziti maksimalno 300 sati jer je unutra temperatura oko sto stupnjeva. Vodim knjige, zapisujem i evidentiram svaki polet. Kod letenja mi je važno da me supruga prati automobilom na zemlji, jer start je lako odrediti, ali cilj je uvjetovan vjetrom. Nekad smo komunicirali putem radija, a sada mobitelom. Moja velika želja bila je da preletim Sredozemno more, što sam i uspio 1989. godine. No, to nije bio običan balon, imao je poseban oblik, poput broda Santa Maria, jer je bio posvećen tadašnjoj 500. godišnjici Columbova otkrića Amerike. Krenuo sam iz koride u Malagi, a nakon sedam i pol sati leta sletio u Sredozemnom moru, blizu Alžira. Bio je to opasan podvig, spuštanje u valove od pet metara – prisjetio se rekorder Trifonov.    


Ova austrijska obitelj više od 40 godina ljetuje u Istri, u Kaželi. Nakon rata, Trifonov je, kaže, kupio zemlju i napravio kuću u Ližnjanu. Inače žive u Beču, a budući da ima petero unučadi, ne puštaju ga previše da izbiva, našalio se. Godišnje u Ližnjanu borave pet do šest puta, dolaze za sve važne praznike, provode ovdje ljeto, a potom slijedi berba maslina. Razgovarajući saznali smo i odakle Trifonovu hrvatska putovnica. Zapravo, riječ je o počasnom državljanstvu koje je dobio kao čovjek koji je prvi put postavio zastavu Hrvatske, Pule i Medulina na Sjevernom, a potom i na Južnom polu. Sada ima ovdje jako puno prijatelja.



Let u podzemlje Velebita


Za let u podzemlje pripremao se godinu dana jer je svoj balon trebao modificirati. Umjesto košare, sjedio je na dvije plinske boce uokvirene željeznim cijevima. U projektu su ga podržale turističke zajednice Medulina i Ližnjana te jedna ruska obitelj koja živi u Medulinu.


  – Bio je to poseban doživljaj, kao spuštanje u Tartar (pakao). Kad sam se spustio u jamu, na pameti mi je bio Homerov opis pakla u Odiseji. Sve je mračno, crno, skučeno, ništa se ne vidi, i sve bih dao za povratak gore, da sam živ, pa makar bio najveći prosjak. Unutra je jako velika jeka, jasno sam čuo zvuk ose i prestrašio se, a zapravo se radilo o malom helikopteru s kamerom koji me snimao. U znak pozdrava iz Istre, na dnu jame sam ostavio neke svoje stvari, zatim keramičkog šanpjera iz Općine Medulin te zastavu Općine Ližnjan – navodi avanturist Trifonov.


  Da će, uobličen u jedinstveni videomaterijal, dosad neizveden i nezabilježen skok biti velika reklama hrvatskom turizmu, smatraju i u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Izvanredne ljepote Hrvatske u kombinaciji s avanturističkim duhom pilota Trifonova dat će aktivnom odmoru u Hrvatskoj sasvim novu dimenziju. Trifonov sada obilazi škole i prezentira djeci let balonom, a ona pak iskazuju poseban interes za iskustva čovjeka upisanog čak pet puta u Guinnesovu knjigu rekorda.