U vrijeme kolinja porast zaraze mesom

Ljudi se zaraze konzumirajući termički nedovoljno obrađeno meso, najčešće se radi o svinjskom mesu ili o mesu divljih životinja

U zadnjih desetak godina trihineloza je češća nego prije i postaje važan epidemiološki problem. To je parazitarno oboljenje uzrokovano najčešće trichinellom spiralis koja spada u red Nematoda, porodicu Trichinellidae, rod Trichinella. Do danas je poznato 8 vrsta trichinella koje su različite po genetskim i biokemijskim osobinama, ali i po geografskoj rasprostranjenosti. U našoj geografskoj cjelini prevladavaju trichinella spiralis i pseudospiralis. Bolest je zoonoza, što znači da se bolest prenosi sa životinja na čovjeka. Ljudi se zaraze konzumirajući termički nedovoljno obrađeno meso, najčešće se radi o svinjskom mesu ili o mesu divljih životinja. Divlje životinje su rezervoar bolesti i uglavnom početna točka zaraze, zatim se invadiraju štakori koji prenesu parazita na domaće svinje. Postoji još jedan način prijenosa parazita koji je jednako, ako ne i važniji put širenja, a to je hranjenje svinja zaraženim otpadcima iz klaonica ili tzv. otpadcima sa stola u domaćinstvima.   

Moguća i sepsa

Vrlo brzo po konzumaciji zaraženog mesa, u želucu pod utjecajem enzima dolazi do razgradnje njene čahure i oslobađanja ličinki trihinele koje se presvlače i migriraju u tanko crijevo domaćina gdje već za 4 dana nastaju jedinke spremne na kopulaciju. Oplođene ženke izlegu 200-1500, pa i više ličinki koje buše stijenku crijeva i nošeni limfom pa krvlju dolaze do poprečno-prugastog mišićja. U mišićima ih organizam prepoznaje kao strano tijelo i odjeljuje ih vezivno-tkivnom kapsulom. Tijekom migracije ličinke iz probavnog sustava na sebi nose razne uzročnike bolesti, normalne crijevne mikroflore, pa postoji povećana mogućnost komplikacija, pa i sepse.   

Zaraza suhomesnatim proizvodima

Klinički se bolest očituje u 2 stadija: crijevni oblik i tkivni oblik. Ovisno u kojoj fazi se nalazi parazit. U crijevnom obliku u ljudi se pojavljuju abdominalna bol, povraćanje, dijarea, opstipacija (začep) što se vremenski poklapa s bušenjem stijenke crijeva domaćina. U tkivnom obliku bolesti pojavljuje se visoka temperatura i do 40 C, duboka i tupa bol u mišićima, osjećaj iscrpljenosti, bolovi u grlu, problemi s gutanjem, što ovisi i o lokaciji parazita koji preferira prokrvljenije mišićje dijafragme, žvačno mišićje, mišićje oka… Ponekad se dogodi da larve budu krvlju odplavljene i u druge dijelove organizma kao što su srce ili pluća pa se takvo stanje očituje malo drugačijim simptomima. Simptomi će ovisiti o jačini invazije, a pojavljuju se 2-15 dana nakon konzumacije termički nedovoljno obrađenog mesa invadiranog trihinelama, pogotovo su opasan izvor suhomesnati proizvodi od trihineloznog mesa koji se u svom tehnološkom procesu nastajanja ne izlažu višim ili vrlo niskoj temperaturi.

Smrtni ishodi su vrlo rijetki, uglavnom su povezani s vrlo jakom invazijom ili vrlo lošom i nesretnom lokalizacijom parazita ili zbog sepse uzrokovanom širenjem većeg broja bakterija migracijom parazita kroz organizam.   

Sigurni testovi

Dijagnostičke metode i potvrđivanje bolesti kod životinja su trihineloskopija (kompresijska metoda) i metoda umjetne probave. Kod njih se direktno nalaze ličinke u muskulaturi. Testovi su sigurni, relativno jeftini i brzi, a provode se u gotovo svim objektima koji pružaju veterinarske usluge. Trihineloskopija je zakonski predviđena metoda pregleda sirovog mesa za konzum na trihinelu iako je metoda umjetne probave točnija i pouzdana gotovo 100 %, možda bi ona trebala biti izborna metoda dijagnostike.

Kod ljudi se dijagnostika zasniva na imunološkim reakcijama prisustva antigena u krvnom serumu, a metode su imunoflorescencija (IF), ELISA, RVK, RIA.   

Teške posljedice

Do danas nema pouzdanog lijeka za tkivni stadij bolesti, stoga se čitavo liječenje fokusira na crijevne adulte, a lijekovi izbora su Mebendazol, Albendazol, Tiabendazol. Kod rekonvalescenata se preporučuje mirovanje uz upotrebu vitaminskih i mineralnih preparata kao i dijetalna ishrana.

Zbog toga što su bolest i njene posljedice opasne i teške, trebalo bi više pažnje posvetiti prevenciji u vidu veterinarskog pregleda mesa svinja i divljači pogotovo mesa koje je namijenjeno preradi (kobasice, šunke, pršut, kulen…), a da taj postupak ne osigurava uništavanje invazivnih oblika trihinele. Isto tako u uništavanju parazitoze našu pažnju bi trebalo usmjeriti prema smanjenju broja glodavaca, deratizacijom, jer na taj način kidamo važnu kariku u prijenosu parazita.