Industrijski štetne namirnice

Što jedemo? Riječke ‘forenzičarke’ u potrazi za nekvalitetnom hranom

Ingrid Šestan Kučić

Prave informacije o sastojcima hrane i o sigurnosti njezine kvalitete interes su građana, ističe prof. dr. Jasna Peter Katalinić, a prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić dodaje: Želimo razviti mjesto valorizacije dobre hrane 



Znanstvenice Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Jasna Peter Katalinić i prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić, dizajnirale su novi inovativni pristup i metodologiju za istraživanje hrane kojom se utvrđuje autentičnost proizvoda.


  Riječ je o projektu Adriafood.hr kroz koji su u protekle četiri godine riječke znanstvenice testirale autentičnost tipičnih prehrambenih proizvoda jadranske regije, odnosno pršut, vino, masline i maslinovo ulje te dagnje i sir, a u konačnici su razvile visokoprotočnu analitičku metodu pomoću koje je moguće analizirati velikom brzinom visok broj kompleksnih uzoraka namirnica i prikupiti mnoštvo mjernih rezultata. Pojašnjavajući kako su zadnjih desetak godina moderne analitičke metode, koje su se razvile u znanstvenom području prirodnih znanosti za prvenstvenu primjenu u medicinskoj dijagnostici te u otkriću lijekova, zaintrigirale i područja biotehnologije, prof. dr. Peter Katalinić, ističe da su analitički kemičari i nutricionisti prepoznali te metode kao snažno oruđe u analizi hrane.



Centralno mjesto u modernoj analitici zauzima spektrometrija masa, a prof. dr. Jasna Peter Katalinić vrhunska je, svjetski priznata stručnjakinja upravo u području masene spektrometrije. Za vrijeme svoje znanstvene karijere na njemačkom Sveučilištu u Bonnu, prof. dr. Peter Katalinić je pronašla niz novih mogućnosti za istraživanja spektrometrijom masa u biomedicini. Deset godina kasnije svoja istraživanja proširila je na njemačkom Sveučilištu u Münsteru na još dvije nove metode. Riječ je o laserskoj desorpciji i ionizaciji elektrorasprskavanjem. Na taj je način pridonijela otkrivanju novih struktura krvnih grupa i biljega ljudskih nasljednih bolesti.





Krivotvorenje


– Taj je interes bio podržan interesom građana o pravim informacijama o sastojcima hrane i o sigurnosti njezine kvalitete, izazvan raznim incidentima i skandalima gdje se utvrdilo da proizvedena hrana nije kompatibilna s pravilima koje propisuju nacionalne, europske, američke i kanadske agencije za njezinu sigurnost. Riječ je o takozvanom »food safety«. Osim toga, bilo je dokazano da dolazi do krivotvorenja podataka o prvotnom izvoru sirovina hrane i to zbog postignuća većeg profita s nižom kvalitetom sirovina – ističe prof. dr. Peter Katalinić.


  Dodajući kako je hrana danas prilično zagađena, bilo pesticidima ili teškim metalima, prof. dr. Kraljević Pavelić ističe da se radi o vrlo malim molekulama koje je teško utvrditi običnom metodom i jednostavnim načinom zbog čega se koriste jako osjetljive analitičke metode koje mogu izmjeriti te male čestice s velikom osjetljivošću, odnosno u malim koncentracijama.


Financiranje


– Danas imamo poplavu industrijske nekvalitetne hrane. Stoga želimo razviti mjesto valorizacije dobre hrane. To znači da proizvođači kod nas mogu doći i zatražiti da analiziramo što je vrijedno u toj hrani, a te rezultate mogu prezentirati javnosti, navodi prof. dr. Kraljević Pavelić.


  U tu svrhu Hrvatska Zaklada za znanost odobrila je financiranje projekta Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci pod naslovom »Visokoprotočne analitičke platforme za kontrolu kvalitete i provjeru izvornosti hrane iz jadranskog područja« koji je financiran s 1,5 milijuna kuna i nalazi se u svojoj završnoj fazi.



Formalno voditeljstvo projekta Adriafood.hr ove je godine preuzela prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić koja je u sklopu projekta vodila veći dio eksperimentalnih istraživanja na Odjelu za biotehnologiju.  – Mentor sam dviju doktorandica, Dine Rešetar i Željke Peršurić, koje su zaposlene preko ovog projekta i koje svoje doktorske disertacije provode upravo na istraživanjima kvalitete i autentičnosti maslinovog ulja, vina i pršuta naše regije, kaže prof.dr. Kraljević Pavelić.  Dodajući kako protokol analize triacilglicerola u maslinovom ulju koji su riječki znanstvenici razvili prošle godine može razlikovati maslinova ulja proizvedena u Istri od onih proizvedenih na kvarnerskim otocima, poput Paga i Cresa, prof. dr. Kraljević Pavelić ističe da se globalnim brzim uvidom može pratiti i proces proizvodnje.


  – Radi se o razvitku i primjeni »omika« na analizu hrane, u kojima sistemska biologija omogućava praćenje, karakteriziranje i uspoređivanje sastojaka hrane za utvrđivanje njihovog porijekla i kvalitete. Pojednostavljeno, riječ je o istovremenom analiziranju velikog broja uzoraka. U toku rada projekta Adriafood.hr bili su provjereni brojni protokoli za visokoprotočno ispitivanje izvornosti uzoraka maslinova ulja, vina, pršuta i dagnji, te predloženi za integraciju u visokoprotočnu analitičku platformu. Ti su protokoli bili razvijeni u uskoj suradnji s proizvođačima hrane koji su stavili na raspolaganje kvalitetne uzorke. U suradnji sa znanstvenicima, stručnjacima iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Italije i Švicarske, u laboratorijima su testirani razni tipovi analitičkih instrumenata te optimirane metode istraživanja, pojašnjava prof. dr. Peter Katalinić.


  Ono što metodu riječkih znanstvenica čini jedinstvenom kombinacija je različitih analitičkih metoda koje daju novu kvalitetu i novu vrijednost, nešto što još nije rađeno.


Proizvođači


Iako je projekt u završnoj fazi, to ne znači da je istraživanje autentičnosti hrane na Odjelu za biotehnologiju okončano, jer edukacijom mladih znanstvenika u okviru projekta postoje mogućnosti za široku suradnju s malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj te za sudjelovanje u raznim europskim i transatlantskim kolaborativnim projektima na području proizvodnje hrane, te u biotehnologiji i medicini.


  Potvrđujući takve planove, prof. dr. Kraljević Pavelić ističe da su znanstvenici Odjela za biotehnologiju tijekom projekta bili u stalnom direktnom kontaktu s proizvođačima vina i maslinovog ulja iz regije, kao i s udrugama proizvođača pršuta u Istri, a neki od proizvođača zainteresirani za daljnju suradnju na projektima razvoja novih proizvoda.


  – Upravo s nekim proizvođačima razgovaramo o idejama prijave zajedničkih projekata u sklopu shema financiranja Ministarstva gospodarstva za malo i srednje poduzetništvo, a radi se o vinarima i proizvođačima maslinovog ulja koji bi željeli unaprijediti svoj proizvodni ‘portfolio’ ili uvesti proizvodnju novih proizvoda – zaključuje prof. dr. Kraljević Pavelić.