Uz masline vjerojatno najrasprostranjenija biljka na Mediteranu jest smokva. Kao i maslina raste u divljini i ne zahtijeva previše brige, stoga čudi što se tek rijetki odlučuju na ciljani uzgoj smokava. Dovoljno je jedno stablo u vlastitom vrtu i u ovo vrijeme možemo uživati u njenim plodovima koji su jednako ukusni svježi i sušeni.

Najpoznatije su tri podvrste smokvi – bijele, crne i crvene, a različita je i vanjska boja ploda, koja može biti od svijetlozelene do tamnoljubičaste. Smokve su na Mediteran došle iz Indije, a smatraju se jednom od najstarijih kultiviranih voćki, koristili su ih čak stari Sumerani, a jako ih je voljela i Kleopatra. Kako i ne bi kada su jako zdrave, ali i kalorične. Sto grama svježih smokava ima 74 kalorije, bogata je kalijem i kalcijem, a od vitamina svježa smokva sadrži vitamine B kompleksa, vitamin E i K i malo vitamina C.

Sušenjem se njena energetska vrijednost utrostručuje pa sto grama ovog sušenog voća ima 249 kalorija. Njena vrijednost jest u vlaknima od čega je 28 posto topivo, što pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola. Iako neki ne vole njenu vanjsku opnu i ona je jestiva kao i crven mesnati dio sa sjemenkama. Prilikom kupnje ili branja smokvi uz izgled obratite pozornost i na njen miris jer ako daje na kiselo, takav će biti i njen okus. Ako ste kupili ili nabrali zrele smokve konzumirajte ih ili pripremite istog dana. Jako su osjetljive pa ukoliko ih spremate u hladnjak neka budu poslagane na pladanj, a ne stavljene jedna na drugu u posudu. Nedozrele smokve pustite dan ili dva na sobnoj temperaturi da prirodno dozriju.

A kako jesti smokve? Najbolje svježe, a ukoliko ste spremni eksperimentirati kombinirajte ih sa sirom, pršutom pa čak i rikulom. Od sireva smokve vole jake sireve kao što su parmezan ili sirevi s plementom plijesni, ali jednako je ukusna i punjena nježnim svježim sirom, ricottom ili mascarponeom. I svježe i suhe smokve odlične su u kombinaciji s orašastim plodovima kao što su bademi ili pistacije. Sigurno ste čuli i za poširane smokve, a poširati se mogu u vinu ili šećernom sirupu.

Za poširanje smokvi stavite ih u posudu, prelijte sirupom, crnim, bijelim ili desertnim vinom. Dodajte cimet, med, vaniliju ili limun. Smokve kuhajte 15 minuta, zatim izvadite, a tekućinu u kojoj su se kuhale reducirajte. Ovako pripremljene smokve poslužite sa sladoledom od vanilije, ricottom ili mascarponeom.

Smokvama možete puniti pite ili savijače, a od začina ih kombinirajte s muškatnim oraščićem i cimetom. Jedan od načina pripreme jest i kuhanje džema u koji slobodno dodajte sok od limuna ili korica naranče. Sušene smokve također se koriste u pripremi kolača, a kao i svježe možete ih poslužiti uz sir. Jedna od najpoznatijih slastica pripremljena od suhih smokava jest smokvenjak.

Sušiti ih možete i sami, samo se obružajte strpljenjem jer postupak traje do tjedan dana. Osim zrelih smokava bit će vam potrebno i more, ili zasoljena voda. Smokve moraju imati peteljku i nesmiju biti ispucale. Čim ih uberete operite ih u morskoj vodi, a zatim slažite na pladanj obložen pamučnom plahtom. Važno je da se ne dodiruju, a vodite računa da ćete ih tijekom dana morati okrenuti barem jednom. Tijekom noći bi bilo najbolje da ih držite u kući kako vaš trud ne bi uništila jutarnja rosa. Sušenje traje od četiri do sedam dana, a jesu li suhe morat ćete procijeniti sami. Kada su smokve suhe na 30 sekundi ih uronite u vrelu morsku vodu. Takve smokve ponovo poslažite na plahtu i sušite još jedan dan na suncu. Sušene smokve čuvajte u platnenim vrećicama ili drvenim posudama, a između njih ubacite i pokoji list lovora.