Sensa, običaj koji se njeguje u Dubašnici je dan natjecanja u trčanju dubašljanskih pastira ili u narodu jednostavno rečeno: »Teć za sir«, a’ proistekao je iz orijentiranosti nekoć većeg dijela stanovništva Dubašnice na stočarstvo. Kao blagdan slavi se četrdesetog dana poslije Uskrsa. To je svetkovina – kao i Uskrs nestalnog datuma – koja označuje spomen Kristova uzašašća na nebo četrdesetog dana poslije uskrsnuća. U dubašljanskoj župnoj crkvi u Bogovićima tijekom mise na oltar se prinosi sir, a taj čin popraćen je zvukom sopila. Prema starom stoljetnom dubašljanskom pastirskom običaju okuplja se narod nakon Večernje mise uz cestu pred župnom crkvom bodreći mladiće koji se u parovima natječu trkom za sir. Broj nije ograničen pa je tako znalo sudjelovati od pet do petnaest i više parova. Trče se dvije utrke od župnog zvonika do Pavočićeva gumna što iznosi između 200 do 300 metara, tako da svaki natjecatelj ima prigodu dobiti sir. Kada, nekoć seoski starješina, a danas općinski načelnik, podijeli svakom natjecatelju sir, okupljeni puk mladiće pozdravi pljeskom. Potom se nazočni počaste mladim sirom, presnacem, kroštulima i fritulama, koje ispeku dubašljanske domaćice, te domaćim vinom. 

Posljednjih nekoliko godina sireve za ovu manifestaciju prikuplja Udruga stočara Dubašnice.

 Janjeće vam se tripice pripremaju u biti vrlo jednostavno, klasično. Prodinsta se kapulu, doda se malo kasnije i češnjaka, pa tripice. Kad omekšaju kreće postupak podlijevanja bijelim vinom, pa koncentrat rajčice, sol papr, začini. Servira ih se ili s kuhanim krumpirom ili s palentom, pojašnjava nam Romina koja je istaknula i još jednu znanu tvrdnju: nema recepta u kojem bi neka janjetina bila bolja ili lošija jer – svaka je dobra.

– Nerijetko možemo čuti kako se nemalo ljudi, pa i onih od struke imaju loše mišljenje o janjetini s ražnja. Da ne bi! Nisam ju dugo jela tako spravljenu, rijetko se danas tako priprema, ali da bih to češće voljela – itekako bih, dodala je Romina istaknuvši kako najčešće u Forzi pripremaju pečenu janjetinu kao i žgvacete uz koje savršeno pašu šurlice.

Krčka ovca

Djelić je to priče utkane u prošlog tjedna započeti Krk Food Fest koji u drugoj, proljetnoj etapi do 28. svibnja predstavlja Dane janjetine i sira. Krčki ugostitelji, njih čak 30 diljem otoka u to vrijeme nude promo pijate po popularnim cijenama – prvenstveno pečenu janjetinu s mladim krumpirom, janjetinu s žaru, s roštilja na drveni ugljen, pod pekom, al forno neki čak i na ražnju, ali i onako kako nalaže tradicija, »na žlicu« – janjeći gulaš, janjeći žgvacet ili janjeća jetrica »alla veneziana«. Ili kako je to lijepo opisala Romina Čubranić – janjeće tripice. Prilozi koji se uz to jako lijepo slažu su domaći kruh, njoki, palenta ili – čuvene krčke šurlice. Koji gušti! Tim više jer janjetina nikada nije bila običan obrok. Njezina je pojavnost uvijek bila povezana s velikim feštama, uvijek je dolazila u posebno svečanim prigodama.

Ono što je u toj priči također jako dobro, činjenica je da je janjetina koja se nudi – s otoka. Da dakle odiše povjerenjem u maksimalno zdravi uzgoj s autohtonim pečatom. Jer Krk je posebna, izdvojena sredina čiji su pašnjaci »prošarani« aromatičnim biljem što stvara jedinstvenu ispašu. Osim što dakle ima specifično, aromatizirano meso, krčka je ovca i posebne, izvorne pasmine. Stoljećima su bile izolirane da bi se prema potrebama proizvodnje križale s ovcama različitih pasmina zbog vune, mesa ili mlijeka za sir. Danas se stvari mijenjaju jer ove pasmine imaju zbog svoje izvornosti puno veći potencijal u proizvodnji autohtonih proizvoda. K tome, krčka janjetina zadovoljava najstrože ekološke standarde i s pravom zadovoljava gurmanske prohtjeve.

Zlatne medalje za sir

A posebnost krčke ovce jako se lijepo zrcali i u – siru. Po kojem je posebno znana i hvaljena obitelj Mrakovčić, Vesna i Mirjenko, vlasnici kornićkog OPG-a Magriž.

– U pravom trenutku razgovaramo jer smo upravo dobili informaciju kako smo na novosadskom poljoprivrednom sajmu, iznimne cjenjenosti i dugovječnosti, dobili zlatne medalje i šampionska priznanja koja preuzimamo upravo danas, u srijedu, istaknula nam je Vesna.

Nagrade su dakako dobili njihovi ovčji sirevi Zeleni i Črni Bodul, kojima posebni okus daje ružmarin odnosno kod crne varijante orahov list, te Magriž koji je »okupan« s aromatičnim biljem – smiljem i kaduljom.

– Imamo stado od 300 ovaca, količina proizvedenog sira ovisi o sezoni, ova je recimo jako dobra jer je ispaša bogata, ali ne više od šest tona. Koji nam je recept u kojem se dobro snalaze naši sirevi? Nema ga, naši su sirevi najbolji sami, uz fetu domaćeg kruha ili lagano preliveni domaćim maslinovim uljem, dodala je Mrakovčić svoja razmišljanja u priči o krčkom siru, također jednom posebnom gastronomskom vrhuncu koji nigdje drugdje ne postoji.

I da, ma što konzumirali ne zaboravite na čašicu izvorne, vrhunske žlahtine!

Pirjana janjetina s mediteranskim travama i medom od kadulje

Tatjana Frančišković chef je kuhinje krčkog Boutique hotela »Marina«, najekskluzivnijeg objekta u sastavu Hotela Krk, smještenog na samoj rivi u centru grada. U ugodnom ambijentu uz samo more preferira krčku, nacionalnu i internacionalnu kuhinju. Frančišković u Marini rado participira i u tematskim ponudama kao što su dani šparoga, domaće janjetine, lignji, smokava, a u sklopu druge etape gastro-manifestacije Krk Food Fest, »Marina« se predstavlja s tradicionalnim i modernim jelom za čiju su pripremu korištene lokalne, sezonske, tradicionalne namirnice: krčka janjetina, med od kadulje, divlje šparoge, maslinovo ulje, riga.

Sastojci za 4 osobe:

janjeći but ( 1,5 – 2,0 kg )

Priprema: Otkošteni janjeći but nasoliti, namazati mješavinom začinskih trava (prethodno usitnjenih u mužaru) i medom. Zatim ga zarolati, svezati kuhinjskim koncem, staviti u dublju posudu te pirjati uz stalno podlijevanje temeljcem, dok ne omekša (1,5 do 2 h). Izrezati na ploške, i poslužiti na salati od rige, cherry rajčica, maslina i pirjanih šparoga, koju smo začinili balsamicom i maslinovim uljem.

Pečeni janjeći but s mladim krumpirom i ružmarinom 

Sastojci za 4 osobe:

Priprema: Janjeći but nasoliti i staviti u posudu s maslinovim uljem, zapeći u pećnici na 220 stupnjeva, s obje strane dok na površini ne dobijete zlatno žutu boju. Dodati vino, ružmarin, češnjak i malo povrtnog temeljca, smanjiti temperaturu na 180 stupnjeva, peći 1,5 h do 2 h. U toku pečenja meso podlijevati temeljcem. Pola sata prije kraja pečenja dodati krumpir i kapulu rezanu na veće komade.