Kočenje na nizbrdici
Teško je kočiti na nizbrdici, lideri ovog »bezakloholnog« sektora pokušavaju doskočiti problemu promjenama asortimana, nastojeći »dijetnim« verzijama svojih proizvoda naći put do hladnjaka svojih potencijalnih mušterija, dovijaju se i velikim ili malim pakiranjima, ali efekt je mali. Ljudi sve manje traže ono što im ovi nude i procjene su da će do 2017., koja nam je skoro pa pred vratima doći do povijesnog pretjecanja s one strane Atlantika. Tada bi prvi puta od kada je američke ekonomije famozne »bezalkoholne limenke« gledale u leđa nečem drugom. Tada će po procjenama, mineralna voda tamo biti prodavanija od tih razvikanih i diljem svijeta reklamiranih i prodavanih proizvoda, koji su uz neke druge stvari desetljećima jedni od američkih simbola.
Dijabetes
U SAD-u je naime dokazano da glavni izvor kalorija u dijeti potiče od zaslađenih gaziranih pića i prekoocenaski stručnjaci preporučuju oprez i njihovo ograničeno pijenje. Uz ostalo djevojčice koje svaki dan piju više od jedne čaše slatkih sokova, mogu ranije ući u pubertet, barem su tako tvrdili američki istraživači. Stanice onih koji na dan piju više od dvije čaše gaziranih napitaka gotovo su pet godina starije od stanica njihovih vršnjaka koji ne piju te slatke sokove. Upozorenja su i da je dokazano da konzumacija šećera uzrokuje masnu jetru, što vodi bolestima metabolizma, dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima. Ako se postojeća razina konzumacije šećera u SAD-u ne promijeni, kod 33 posto dječaka i 38 posto djevojčica rođenih 2000. razvit će se dijabetes ili predijabetes. Naravno, postoji i »druga muzika«, predstavnici ove toliko napadane industrije se pitaju jesu li baš njihovi proizvodi uzrok tih zala, jesu li baš oni najodgovorniji za tolike američke pojave gojaznosti ili šećerne bolesti. Bilo kako bilo, za sve stiže račun. Proizvođači gaziranih pića sami financiraju razna istraživanja, ali im rezultati globalno ne idu u prilog. Tako je jedna nedavna studija s »Univesity of California« poručila da zaslađena pića u svijetu odnesu više od 180.000 života godišnje.