Gazirani gube bitku

Divovi industrije bezalkoholnih pića prodaju sve manje

Igor Duvnjak

 Jedna od famoznih reklama – »Coca Cola i osmijeh«, kakvih smo se naslušali proteklih godina, ima i drugu stranu. U taboru ovog svjetski poznatnog brenda, kao i onog njegova velikog konkurenta »Pepsi Cole« osmijeh je sve više s grčem na licu. Kako i ne bi bio kada ovi divovi industrije bezalkoholnih pića iz godine u godinu gube bitku pred zagovornicima »skupljanja bodova zdravlja«. Ispada da ih ne matiraju zagovornici borbe protiv skupljanja viška kalorija i drugih raznih štetnih efekata, koja se pripisuju takvim vrstima pića. Bitka se gubi tamo gdje je glavno bojno polje suvremene nemilosrdne ekonomije, na tržištu. Ne toliko ograničavajući zakoni, nego onaj toliko spominjani zakon tržišta već duže vremena okreće leđa spomenutim Colama, »Dr. Peperu« i sličnim pićima.  Traje to  od 2007.  i pad je toliki da je od tada u SAD-u njihova prodaja opala za čak 20 posto. I Italija se pridružuje silaznom trendu, u zemlji naših prekomorskih susjeda, veli tamošnja »La Repubblica«, od 2009.  prodaje se 17 posto manje gaziranih pića.  

Kočenje na nizbrdici




Teško je kočiti na nizbrdici, lideri ovog »bezakloholnog« sektora pokušavaju doskočiti problemu promjenama asortimana, nastojeći »dijetnim« verzijama svojih proizvoda naći put do hladnjaka svojih potencijalnih mušterija, dovijaju se i velikim ili malim pakiranjima, ali efekt je mali. Ljudi sve manje traže ono što im ovi nude i procjene su da će do 2017., koja nam je skoro pa pred vratima doći do povijesnog  pretjecanja s one strane Atlantika.  Tada bi prvi puta od kada je američke ekonomije famozne »bezalkoholne limenke« gledale u leđa nečem drugom. Tada će po procjenama, mineralna voda tamo biti prodavanija od tih razvikanih i diljem svijeta reklamiranih i prodavanih  proizvoda, koji su uz neke druge stvari desetljećima jedni od američkih simbola. 


Dijabetes


U SAD-u je naime dokazano da glavni izvor kalorija u dijeti potiče od zaslađenih gaziranih pića i prekoocenaski stručnjaci preporučuju oprez i njihovo ograničeno pijenje. Uz ostalo  djevojčice koje svaki dan piju više od jedne čaše slatkih sokova,  mogu ranije ući u pubertet,  barem su tako tvrdili američki istraživači. Stanice onih koji na dan piju više od dvije čaše gaziranih napitaka gotovo su pet godina starije od stanica njihovih vršnjaka koji ne piju te slatke sokove.  Upozorenja su i da  je dokazano da konzumacija šećera uzrokuje masnu jetru, što vodi bolestima metabolizma, dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima. Ako se postojeća razina konzumacije šećera u SAD-u ne promijeni, kod 33 posto dječaka i 38 posto djevojčica rođenih 2000.  razvit će se dijabetes ili predijabetes. Naravno, postoji i »druga muzika«, predstavnici ove toliko napadane industrije se pitaju jesu li baš njihovi proizvodi uzrok tih zala, jesu li baš oni najodgovorniji za tolike američke pojave gojaznosti ili šećerne bolesti.  Bilo kako bilo, za sve stiže račun. Proizvođači gaziranih pića sami financiraju razna istraživanja, ali im rezultati globalno ne idu u prilog. Tako je jedna nedavna studija  s »Univesity of California« poručila da zaslađena pića u svijetu odnesu više od 180.000 života godišnje.