Vrtna umjetnost

Šetnja kroz ovogodišnji Floraart: Pogledajte fotogaleriju najljepših detalja cvjetnog Bundeka

Hina

Foto N. Reberšak

Foto N. Reberšak

Čak 217 domaćih i stranih izlagača među kojima i 18 iz Slovenije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Mađarske i SAD-a se predstavljaju u parku uz jezero Bundek na oko 30 hektara površine



ZAGREB  Na zagrebačkom Bundeku ovog tjedna traje 51. Međunarodna vrtna izložba na kojoj posjetitelji do 5. lipnja besplatno moći razgledati ponudu čak 217 izlagača među kojima i 18 inozemnih iz osam zemalja.


Foto N. Reberšak


Foto N. Reberšak



Izlagači su stigli iz Slovenije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Mađarske i SAD-a. Oni i njihove hrvatske kolege na izložbi se predstavljaju u parku uz jezero Bundek, na oko 30 hektara površine, ponajprije s prigodnom prodajom raznog cvijeća i kaktusa, ali i supstratima i sjemenjem, strojevima, komunalnom opremom i opremom za dječja igrališta te drvenim, kamenim, kovinskim i betonskih proizvodima i galanterijom.




Posjetitelji mogu vidjeti i suho, svileno i papirnato cvijeće, pribor za cvjećarstvo, slike, kolaže i oslikane marame na temu cvijeća. Također, mogu kušati zdravu hranu i proizvode od ljekovitog bilja. Floraart je popraćen svakodnevnim kulturno-umjetničkim programom, djeca mogu uživati u »Floragradu« odnosno u predstavama, čitanju priča i oslikavanju lica, a stručna predavanja održavaju se u Botaničkom vrtu. 


Igor Toljan, voditelj Zrinjevca, koji organizira izložbu, ocijenio je da se ideja o organizaciji manifestacije poput Sajma cvijeća odnosno Floraarta, s povijesnim odmakom i iskustvom od 50 godina, pokazala u potpunosti opravdanom jer raste svijest o važnosti vrtne i perivojne umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskoj, potrebi nastavka tradicije štovanja prirodne i kulturne baštine te sustavno afirmira hortikulturnu struku.


– Floraart je i sam postao dio kulturne povijesti Zagreba. Zauzima važno mjesto u dinamičnom kulturnom i društvenom životu grada, a svojom je kvalitetom pridonio međunarodnom priznanju hrvatske florističke scene i njezinu uklapanju u aktualne europske tokove«, rekao je Toljan. Upozorio je i kako struka mora više biti uključena u strateško planiranje zelenih površina u urbanim sredinama.