Iz dokumentarca “Microbirth"
Dokumentarni film “Mikroporod" (Microbirth) otkriva kako način na koji se rađamo može utjecati na oštećenje mikrobioma presudnog za naše zdravlje
Dokumentarni film “Mikroporod” (Microbirth) bit će prikazan u petak, 6. ožujka u 18 sati u Vijećnici na Čavlima, kraj Pošte. Dokumentarac je ustupila Hrvatska udruga doula, projekciju organizira doula Tatjana Ljuština Milaković, a ulaz je besplatan za sve zainteresirane.
Dokumentarni film “Microbirth” predstavlja pogled na porod iz sasvim nove perspektive – kroz leću mikroskopa. Budući da u crijevima, ustima, na koži i drugim dijelovima tijela svakog zdravog čovjeka živi više od 100 bilijuna mikroorganizama, taj je mikrobiom presudan za naše zdravlje, a narušena ravnoteža može uzrokovati ozbiljne bolesti poput astme, dijabetesa tipa 1, celijakije, pretilosti te drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Istražujući najnovije znanstvene spoznaje, “Microbirth” otkriva kako način na koji se rađamo potencijalno može utjecati na oštećenje mikrobioma, što liječnici i roditelji mogu poduzeti kako bi se spriječila ta oštećenja, te upozorava da ćemo, ukoliko ne učinimo ništa, ugroziti cjeloživotno zdravlje naše djece, budućih generacija pa i cijelog čovječanstva.
Doula nije zamjena za babicu
U prošlosti su se, tijekom porođaja, o rodilji brinule njene rođakinje, prijateljice ili susjede i ta ženska solidarnost joj je olakšavala porođajne muke. Danas žene rađaju u bolnicama, gdje takva kontinuirana potpora najčešće izostaje. Rodilje su podvrgnute institucionalnoj rutini, pa je iskustvo rađanja prije traumatično nego uzvišeno. Stoga je bilo samo pitanje vremena kada će se žene okrenuti traženju boljeg rješenja, odnosno nekoj vrsti povratka prijašnjoj praksi.
Povratak tradiciji omogućile su odnedavna vrlo popularne doule, educirane žene koje rodiljama pružaju kontinuiranu duhovnu, emocionalnu i psihičku potporu prije, za vrijeme i nakon porođaja. Jedna od njih, vrlo cijenjenih pomoćnica u, za žene najintimnijim i najranjivijim trenucima, je Tatjana Ljuština Milaković, koja je edukaciju za doulu završila u organizaciji DONA International, a za pomaganje rodiljama odlučila se ponukana i vlastitim iskustvom nakon rođenja dvoje djece. No, doula nije zamjena za babicu.
Riječ doula, izgovara se dula, dolazi iz grčkoga jezika i znači – žena koja služi, a sada se taj naziv koristi za educiranu i iskusnu stručnu osobu koja pruža kontinuiranu emocionalnu, fizičku i informativnu potporu majci prije, tijekom i netom nakon poroda; ili koja pruža emocionalnu i praktičnu potporu tijekom razdoblja babinja.
Pojavom sve većeg broja doula, a time i zainteresiranosti za ovaj poziv, osjetile smo potrebu organizirati se i predstaviti široj javnosti, kažu članice. Hrvatsku udrugu Doula osnovale su s ciljem promoviranja poziva doula – educiranih supratiteljica trudnica i rodilja.
– Kad bi babica mogla biti sve vrijeme uz jednu ženu, tada doula i ne bi bila neophodna. No, kako to nije tako, a trudnoće su proživljene kroz strahove, jedna iskusna žena je dobrodošla da umiri te strahove i da podsjeti ženu na mudrost vlastitog tijela, govori Ljuština Milaković.
U tom poslu na raspolaganju su joj znanje o masaži i tehnikama opuštanja za olakšavanje bolova, poznavanje akupresurnih točaka i djelovanja eteričnih ulja, nosači zvuka s opuštajućom glazbom i dodir. Sve su to delikatni alati za stvaranje okruženja punog majčinske, podržavajuće energije, onakve kakvu su rodilje znale iskusiti u nekim ne tako davnim tradicijama i vremenima. Tijekom trudova doula se oslanja na stručnu obuku, znanje i iskustvo kako bi pružila emocionalnu utjehu, fizičku potporu i ostvarila komunikaciju s bolničkim osobljem, ukoliko je to potrebno.
Bebe osjete majčino raspoloženje
– Kad se žena odluči angažirati doulu, najprije s njom ostvari osobni kontakt, kako bi se uspostavilo međusobno povjerenje, jer će doula biti s njom kada bude najranjivija. Doula s trudnicom i njenim partnerom razgovara o prioritetima, strahovima, brigama, planu poroda i planu međusobne suradnje. Tijekom poroda ona pomaže trudnici da se opusti, masira je, predlaže promjene položaja i ostale tehnike olakšavanja trudova. Kako na porođaju padaju sve intelektualne ograde i izlaze na vidjelo najdublji ženini porivi, doula mora unaprijed biti upoznata sa ženinim eventualnim strahovima i očekivanjima. Ako se dijete rađa u jednoj harmoničnoj, opuštenoj i podržavajućoj atmosferi i na taj način stiče prve utiske o svijetu, mislim da ga to može odrediti kao osobu, govori naša sugovornica, za koju su kaže, porodi na kojima je sudjelovala bila sveto iskustvo.
Cochrane sustavni pregled analizirao je dobrobiti osigurane potpore ženi tijekom porođaja. U analizu su uključena 23 klinička pokusa iz 16 zemalja s 15.228 žena u različitim okruženjima i okolnostima. Kontinuiranu potporu pružali su djelatnici bolnice (sestre ili primalje), doule ili žene s određenim iskustvom (koje nisu bile zaposlenice bolnice) ili prijatelji po izboru žene (suprug, majka, prijatelji).
Žene koje su imale kontinuiranu potporu tijekom porođaja imale su veću vjerojatnost spontanog porođaja, uzimale su manje lijekova za bolove, imale su kraće porode i bile su zadovoljnije. Njihova djeca su imala manju vjerojatnost od niskog Apgara tijekom prvih pet minuta. Nisu uočene nikakve neželjene nuspojave.
U usporedbi sa situacijom kada nema nikakve pratnje tijekom porođaja potpora izabranog člana obitelji ili prijatelja povećava zadovoljstvo žene porođajnim iskustvom, a najveća je korist bila od žena kao što su doule, odnosno onih koje su bile prisutne samo kako bi pružile potporu, a nisu pripadale društvenoj mreži žene koja rađa, koje su bile iskusne i imale prethodnu edukaciju.
Mnogi parovi koji bi željeli angažirati doulu pitaju se može li ona biti na porođaju uz partnera. Na žalost, ne može, kaže Ljuština Milaković.
– Kod nas je u rodilištima dozvoljen boravak samo jedne osobe u rađaoni, pa žene moraju birati između partnera i doule. U svijetu je sasvim normalno da uz majku može biti više osoba, pa se i naša udruga nada da će i u Hrvatskoj uskoro to biti omogućeno.
