Brakovi odavno nisu u modi, ali Hrvati se razvode manje od europskog prosjeka

Foto Reuters

Hrvati se razvode manje od prosječnog stanovnika Europske unije. U braku se Hrvatskoj i dalje rađa  84 posto djece, ali je udio izvanbračne djece u zadnjih 13 godina povećan s devet na 16 posto

Brak u Europi već odavno nije u modi. Krajem 2011. godine, u izvanbračnim je zajednicama u istom kućanstvu, ali bez potpisanog službenog »papira«, živjelo 1,3 milijuna Šveđana, ili gotovo svaka peta osoba starija od 20 godina. Švedska se time svrstala u sam europski vrh po omiljenosti života u nevjenčanim zajednicama.

Situacija u Nizozemskoj je slična: u toj je državi u braku 53 posto osoba u dobi iznad 20 godina,  tek jedan posto službeno je registriralo svoje partnerstvo, a od 30 posto Nizozemaca koji se izjašnjavaju samcima, dio njih živi s partnerom, ali njihova veza nije okrunjena brakom. Na službeno vjenčanje nije se odlučilo 14 posto Nizozemaca, ili svaka sedma osoba starija od 20 godina.

Nepotrebnim formalnostima kakvom sve više Europljana smatra i brak, robuje sve manje Slovenaca:  u susjednoj državi 2011. godine evidentirano je 122.496 izvanbračnih zajednica, što znači da se na brak ne odlučuje 7,44 posto populacije. Istodobno u Sloveniji rapidno raste i udio djece rođene izvan braka, odnosno u nevjenčanim partnerstvima – u 2000. godini izvan braka rođeno je 37 posto beba, u 2007. godini 51 posto, a u 2013. godini čak 58 posto.

»Divlji brak«

Još ne tako davno smatran društveno neprihvatljivim i osuđivan, »divlji brak« danas postaje sve raširenija zamjena za bračnu zajednicu koju jedni smatraju staromodnom, drugi nepotrebnom administrativnom formalnošću, a treći preskupom obvezom koja u slučaju razvoda zna koštati cijelo bogatstvo.

Ovaj trend potvrđuje i izvješće Eurostata o brakovima i porodima u Europskoj uniji, koje svjedoči da mjesto koje je nekad imao brak sve više zauzimaju izvanbračne zajednice ili registrirana partnerstva, broj razvoda je u porastu, a i djeca se sve češće rađaju izvan bračnih zajednica. U 2011. godini u EU se vjenčao 2,1 milijun parova, a milijun ih se razveo. Broj vjenčanih u prvom je desetljeću pao sa 5,2 braka na tisuću stanovnika u 2000. godini na tek 4,2 braka na tisuću stanovnika sklopljena u 2011. godini. S druge strane, početkom drugog desetljeća Europa bilježi gotovo milijun razvoda, što je povećanje stope razvoda s 1,8 na tisuću stanovnika u 2000. godini na 2,0 u 2011. godini. Tako je još 2000. godine na tri sklopljena braka dolazio po jedan razvod, a u 2011. godini omjer je dva naprama jedan.

Tradicionalna Hrvatska

Sociolozima su promjene u načinu obiteljskog života u Europi dobro poznate. Na trend koji izvanbračnu zajednicu sve više pretpostavlja klasičnom braku traje već godinama, podsjeća sociolog obitelji Josip Obradović. U usporedbi sa Švedskom, i dalje živimo u vrlo tradicionalnom društvu, gdje se na takvu kohabitaciju, osobito u manjim mjestima, ne gleda dobro – kaže Obradović. U usporedbi sa zapadnom Europom stoga imamo manje razvoda braka, manje djece rođene u izvanbračnim zajednicama, manje »kohabitacije« i ispospolnih zajednica, objašnjava ovaj sociolog. Ipak, društvena kretanja u Europskoj Uniji koje smo i sami dio, globalizacija, donose nam promjene koje ne možemo izbjeći. Danas smo na samom dnu po broju izvanbračnih  zajednica, a pitanje je kako će to biti i kako će Hrvatska izgledati za 10 ili 15 godina – pita se Obradović, koji se u dvojbu jesu li naš tradicionalizam i nesklonost promjenama dobri ili loši – ne želi upuštati.

Institucija braka najcjenjenija je u Litvi, na Cipru i Malti, gdje se na tisuću stanovnika sklopi više od šest brakova, dok su na začelju Bugarska i Slovenija s dvostruko nižom stopom. Hrvatska se sa stopom od 4,5 brakova na tisuću stanovnika nalazi tik iznad europskog prosjeka, dok se Hrvati razvode manje od prosječnog stanovnika EU. Stopa razvoda kod nas je 1,4 na tisuću stanovnika, europski je prosjek dva razvoda na tisuću stanovnika, dok se u EU najviše razvode Latvijci (3,5 na 1.000 stanovnika) a najmanje Irci (0,6 razvoda na 1.000 stanovnika).

Istodobno, u sve popularnijim izvanbračnim zajednicama, dakle u partnerstvu bez službene registracije, živi oko 8,8 posto europske populacije starije od 20 godina. Nelegalizirane veze najčešće su u Švedskoj (18,3 posto), Estoniji (16,4 posto) i Francuskoj (14,3 posto), a uvjerljivo ih je najmanje u Grčkoj (1,7 posto), Poljskoj(2.1 posto), Malti (2.5 posto) i Hrvatskoj (2.9 posto). Na neformalni zajednički život najlakše se odlučuju mladi – njih 15 posto u dobi do 29 godina, dok je takvih veza u dobnoj skupini od 30 do 49 godina čak dvostruko manje (12,6 posto), a iznad 50-te samo 3,8 posto.

Izvanbračna djeca

Novi trendovi rezultirali su i sve većim brojem djece rođene izvan braka: u 2012. godini, takve je djece bilo 40 posto, dok je 2000. godine izvan braka rođeno tek 27,3 posto beba. U nekim državama članicama svaka druga beba rađa se izvan braka, primjerice u Bugarskoj (59 posto), Estoniji ili Sloveniji (58 posto). Hrvatska je i tu, sa 16 posto izvabračnih beba, na začelju ljestvice, odmah nakon Poljske (pet posto) i Grčke (sedam posto).

Dob u kojoj se mladi parovi u Hrvatskoj odlučuju na brak sve više raste, i to uglavnom zbog socijalnih i ekonomskih razloga. Utjecaja na odluku o braku ima i sve veća neovisnost žene, koja nastoji pronaći svoje mjesto na tržištu rada. U zadnjih desetak godina dob sklapanja prvog braka produljila se kod muškaraca s prosječnih 28,5 na 30,5 godina, a kod žena sa 25,4 na 27,6 godina. Raste i broj djece rođene izvan bračne zajednice, ali bitno manje nego u većem dijelu Europske unije, pa čak i susjeda Slovenaca. Dok je kod njih izvan braka rođeno svako drugo dijete, kod nas se 84 posto djece i dalje rađa u braku, ali je udio izvanbračne djece u zadnjih 13 godina povećan sa devet na 16 posto.