ZAGREB Godinu i pol dana nakon što je izbio skandal u vezi lažiranja na testovima emisije štetnih plinova Volkswagen vodi brojne pravne bitke, pri čemu je taj njemački proizvođač vozila u SAD-u pristao platiti milijarde dolara kazni i odšteta, dok u Europi ne kani platiti praktično ništa.

U tih godinu i pol dana kompanija je pristala platiti značajnu odštetu ljudima u SAD-u koji su kupili automobile sa softverom koji je prikazivao lažne vrijednosti ispušnih plinova.

Međutim, Europska komisija je poduzela napore da prisili kompaniju da se predomisli po tom pitanju.

Skandal je po prvi puta postao javan u SAD-u u rujnu 2015. godine. Pokazalo se da je otprilike 600 tisuća dizelskih vozila bilo opremljeno ‘varljivim uređajima’ – softverom koji je mogao prepoznati kada se automobil testira, i uključiti sustav kontrole emisije.

Oni su mogli biti ponovo isključeni kada bi se automobil našao na cesti. To bi poboljšalo njegove performanse, no i dramatično povećalo proizvodnju razinu štetnog dušikovog oksida.

Softver su razvili Volkswagenovi inženjeri zato jer su shvatili da njihovi automobili nisu sposobni proći i stroge američke testove emisija ispušnih plinova, a istovremeno nuditi i visoku razinu performansi vozila.

No, skandal nije bio ograničen samo na SAD. Uskoro je postalo očito da su automobili prodani širom svijeta također bili opremljeni sa spornim softverom – uključujući oko osam milijuna vozila u Europi.

Vijesti o tome što je Volkswagen činio ubrzo su izazvale ljute reakcije kupaca tih automobila, od kojih su mnogi zahtijevali odštetu.

U SAD-u, kupci su dobili što su željeli. Pod uvjetima nagodbe s američkim vlastima ‘teške’ 10 milijardi dolara, Volkswagen je pristao otkupiti ili popraviti sva sporna vozila, a njihovim vlasnicima osigurati gotovinsku odštetu od najmanje pet tisuća dolara.

U Europi, situacija je poprilično drugačija. Iako je Volkswagen u procesu povlačenja spornih vozila i njihove modifikacije, kompanija odbija osigurati bilo kakvu naknadu za kupce.

Postoji dobar razlog zašto je Volkswagen isplatio odštete u SAD-u. Jednostavno, nije imao izbora jer je ono što je radio bilo sasvim jasno protuzakonito.

Kompanija je priznala da je namjerno zaobišla pravila testiranja ispušnih plinova te u skladu s tim dizajnirala sporni uređaj. Također, lagala je regulatorima o svojim aktivnostima.

Američke vlasti nemaju mnogo razumijevanja za takve slučajeve. Kao rezultat, Volkswagen je suočen s ukupnom kaznom od 21 milijarde dolara. To uključuje iznose za nagodbe u građanskim i kaznenim istragama, kao i troškove otkupa i kompenzacija. Da se Volkswagen odlučio boriti protiv optužbi umjesto pristati na nagodbu, kazne su mogle biti i veće.

Također je priznao krivnju za kazneno djelo urote zbog počinjenja prijevare i ometanja pravde.

U SAD-u protuzakonito, u Europi ne

U europskim je zemljama, međutim, situacija složenija jer Volkswagen zapravo negira da je učinio išta protuzakonito.

Iz kompanije kažu, primjerice, u Britaniji da »ne prihvaćaju da je sporni uređaj, koji je zabranjen po zakonima Velike Britanije, bio ugrađen u ijedno od (pogođenih) britanskih vozila«.

Također inzistiraju kako ovime nije prouzročen ikakav gubitak performansi motora ili bilo kakvo povećanje tekućih troškova. Kažu kako nisu promijenjene ni brojke u pogledu potrošnje goriva, emisije ugljikovog dioksida ili porezni status vozila.

Također tvrde kako softver nije bio potreban kako bi se zadovoljili testovi emisija ispušnih plinova u Europi jer su oni blaži nego u SAD-u.

Ipak, službeni Bruxelles poduzima napore kako bi prisilio Volkswagen da plati odštetu. Europska komisija je prošli tjedan organizirala sastanak 22 predstavnika vlasti na području zaštite prava potrošača iz zemalja širom Starog kontinenta.

Dogovara se poduzimanje zajedničke akcije protiv kompanije. To bi moglo uključivati koordinirano izricanje kazni Volkswagenu od strane pojedinih vlasti zbog navodnog kršenja prava potrošača, kao i poduzimanje zajedničkog ‘upravnog akta’, koji bi mogao koristiti za potporu parnicama protiv kompanije pred nacionalnim sudovima.

Kako navode pojedinci iz Komisije, glavni cilj je izvršiti pritisak na proizvođača automobila, u nadi da će dobrovoljno osigurati naknadu.