Dorijan Kljun

Vrhunski fotograf i vlasnik ”Katrana” krenuo u automobilističke vode: Oldtimeri probudili novu strast

Edi Prodan

Etablirani fotograf u vode automobilizma stigao je pomalo neočekivano, u dobi od  37 godina, ali strast koja mu se nakon toga probudila otvorila mu je sasvim novi svijet



Fotograf, fotoreporter, producent, vlasnik zanimljivog kluba i Photo studija Katran smještenog uz sve propulzivniju zagrebačku Radničku cestu kao i čelni čovjek Udruge za urbanu kulturu krenuo je vrlo ozbiljno u vode – automobilizma. Dorijan Kljun, taj iznimni Grobničan koji je u teenagerskoj dobi, praktično s vrećicom u rukama krenuo put Zagreba kako bi uspio na fotografskoj sceni, kreativac kojem nije bilo teško u prvo vrijeme živjeti u uvjetima poprilično anakronim današnjim civilizacijskim dosezima, uspio je relativno brzo u svojoj nakani. A lani je pak otvorio novu stranicu svojih, kako se vrlo brzo uspostavilo – strasti.


Optimistični početak


– Konkretno, prošle sam sezone krenuo u vode oldtimerskog automobilizma te sam u ukupnom poretku Brdskog prvenstva Hrvatske za povijesne automobile zauzeo 4. mjesto, odnosno drugo u svojoj P2 klasi. Zahvaljujući još boljim rezultatima klupskog kolege Lea Černija naš klub AK Opatija zauzeo je drugu poziciju, i to ne s velikim zaostatkom za prvacima. Ono što me također veseli, prije nekoliko dana od strane HAKS -a i Hrvatskog olimpijskog odbora dobio sam dozvolu, licencu i pravo na korištenje izbacit udruga,to jos neznaju Historic racing car Croatia čime je zaokružena moja želja okupljanja većeg tima zaljubljenika u starodobna vozila te njihov pohod najprije na hrvatske, a već 2018. godine i na europske brdske staze, ističe Kljun.


Etablirani fotograf, umjetnik je u vode automobilizma stigao pomalo neočekivano, u kasnijoj dobi. Danas mu je naime 37 godina, a odluku baviti se ovim dinamičnim, izazovnim sportom, donio je prije tri godine.




– Za upravljač sportskih automobila gurnula me zapravo tragedija. Mog brata Elvisa Kljuna, koji se baš poput oca, danas također na žalost pokojnog Aleksa i mame Mirjane, vrlo uspješno i aktivno bavio automobilizmom je u dobi od 38 godina, početkom prosinca 2012. godine svladala teška, kronična bolest. Ja sam pak stajao ispred njegovog automobila, Opela GT1900 iz 1969. godine, zbunjen, tužan, izgubljen. Ne i depresivan tako da sam zajedno s mamom odmah donio odluku kako nema žalovanja, kako ja nastavljam njegovim automobilističkim putem. Mada – do tada me unatoč mojem obiteljskom okruženju automobilizam nije ni najmanje privlačio tako da je odluka bila uistinu neobična. Odlučio sam nastaviti restauraciju njegove Fulvije, a kad sam sjeo u automobil – osjetio sam nešto nevjerojatno, osjetio sam naprosto da sam predodređen biti iza upravljača sportskog bolida, zaneseno nam pojašnjava Kljun.


Vrijedna kolekcija


Krenula je nakon toga potraga za oldtimerima. Prethodila im je jos jedna Lancia Fulvia, sasvim sigurno jedan od najljepših automobila svih vremena. Kljun danas takvih, uglavnom raritetnih automobila ima ukupno deset. Među njima su i Fiat 128 sport, potom NSU Prinz 1200 TT kao i Steyr Puch 500 D, primjerak kakvih danas navodno ima manje od dvije tisuće. Kljun je okupio i tim vozača među kojima se talentom i uspješnošću ističu Boja Hlača i Leo Černi.


– Nastupamo pod okriljem AK Opatija, a iako je iza mene tek prva službena sezona, rezultati su već jako dobri. Neprikosnoven je u našoj kategoriji povijesnih vozila Mladen Sigurnjak, no osoba koja u automobilističkom svijetu meni posebno imponira je – Mario Delmoro. Vrhunski automobilist i njegov jednaki takav automobil, nastavlja Kljun priču.


A legendarni Delmorov automobil je Fiat Ritmo, jedinstveni po očuvanosti, jedinstveni po tome tko ga je dugi niz godina vozio i kakve je sve uspjehe s njime postizao. Automobil koji je morao ostat u HR


– Pregovori su bili dugotrajni, emocionalni no na kraju mi je Delmoro ipak prodao taj famozni Ritmo. Mojoj sreći, ma koliko mi mnogi govorili kako sam ga preplatio, nije bilo kraja. K tome, Delmoro je pristao biti mojim suporterom, čelnim čovjekom mog logističkog tima tako da od sezone koja počinje na proljeće uistinu mnogo očekujem, naglašava Kljun.


A od Kljuna, ma koliko to pomalo autistično zapravo na neki način niti očekuje, niti želi, mnogo može dobiti i hrvatski automobilizam. Riječ je naime o, kao smo istaknuli, jednom od vodećih ljudi foto struke u Hrvatskoj. Iskustva s te scene, a radio je primjerice na iznimno mnogo kampanja najznačajnijih hrvatskih marketinških agencija i kompanija, baš kao što to čini i za najjače hrvatske medijske kuće tako da mu organizacijske vještine ne nedostaje, želi prenijeti i na automobilističku pozornicu.


Zanimljivi planovi


– Našu ću udrugu organizirati maksimalno profesionalno i na dohodovnom principu. Automobilizam jeste skupi sport, no i marketinška mu privlačnost može biti jako velika. Želja mi je na neki način »otvoriti vrata« hrvatske automobilističke scene i u nju, barem kad je moja udruga u pitanju, uvesti moderne marketinške principe. Ne namjeravan to činiti »preko noći«, ali se svakako nadam permanentnim pomacima koji će kroz nekoliko godina ipak dovesti do značajnijih promjena. Naprosto, po mojem je mišljenju, sada već i malom iskustvu, domaći automobilizam itekako potentan, privlačan za gospodarstvo i gledatelje, otkriva nam Kljun svoje planove.


Kojih ima još, no za sada ostaju pod velom tajne. K tome, njegovi se planovi o jačanju oldtimerske scene na Grobniku, i Hrvatskoj kao i susjednim državama, jer Kljun je nastupao i u Cazinu te Ilirskoj Bistrici, na neki način uklapaju u proklamirane stavove Carstena Sauera, uglednog sportskog funkcionara, čovjeka koji je na Grobnik doveo natjecanje za svjetsko prvenstvo motocikla s prikolicom. On naime tvrdi kako bi Automotodrom Grobnik mogao postati jednim od najznačajnijih europskih oldtimerskih centara. U smislu organizacije natjecanja, ali i izgradnje cjelokupne prateće infrastrukture koja bi poslovala sve dane u godini. Sauer razmišljanja utemeljuje na činjenici da takvih središta u Europi, posebno ne u dijelu koji gravitira Grobniku, a to je po prilici prostor u okrugu od 500 kilometara, nema mnogo te da je riječ o populaciji koja na današnjoj razini troši najmanje pet milijardi eura godišnje.


– Sve ideje prihvaćam, no u životu sam naučio da jedino sam možeš u cijelosti provesti svoje zamisli. Da, odlično Sauer uočava, neću se protiviti ma kakvom obliku suradnje dođe li ikad do toga, no ja ipak krećem, u okviru udruge Historic racing car Croatia, svojim putem. Kako i na koji način bit će poznato uskoro, zaključuje je Kljun.