Stanovi manji od prosjeka

Prosječan Zagrepčanin raspolaže sa "svoja" 22 "kvadrata" stana: osam manje od hrvatskog prosjeka

Bojana Mrvoš Pavić

Četverosobni stanovi u metropoli čine tek 17,5 posto stambenog fonda grada, za razliku od cijele Hrvatske, u kojoj ih ima 26,5 posto, a jednosobnih i dvosobnih stanova u Zagrebu ukupno je gotovo 60 posto 



Gledano po gradskim četvrtima Zagreba, najmanji stanovi prevladavaju na sjeveru Trešnjevke, Trnju i na istoku Novog Zagreba, s nešto većim prostorima ističu se četvrti Sesvete, Brezovica i Podsljeme, no ni tamo stanovnici ne raspolažu s međunarodno određenim, preporučenim minimumom prostora od 25 četvornih metara po članu kućanstva. Najviše kvadrata po »glavi« imaju stanovnici Medveščaka (u prosjeku 31,1 m2), a onda stanovnici Donjega Grada – 28,6 četvorna metra po ukućanu.



   Jednosobnih je stanova u cijeloj Hrvatskoj, od ukupno sagrađenih petnaest tisuća, izgrađeno 11 posto, koliko otprilike i u Zagrebu koji je 2010. dobio nove četiri tisuće stanova. Dvosobnih je stanova sagrađeno 36,5 posto u Zagrebu, a 28,5 posto u Hrvatskoj, dok su trosobni stanovi u glavnom gradu u ukupnom novosagrađenom fondu prošle godine činili 28,4, a u Hrvatskoj 26,8 posto. U Zagrebu su lani sagrađena tek 352 peterosobna ili još veća stana (devet posto), u cijeloj Hrvatskoj 2.250 (15 posto od ukupno novosagrađenih). 


   Zagrebački su »kvadrati« manji, ali zato »papreniji« od drugih – prošle je godine zagrebački četvorni metar u prosjeku bio skuplji od prosječnog hrvatskog za 12,3 posto jer je koštao 12.322 kune naspram 10.971 kuna u apsolutnom iznosu na razini cijele Hrvatske. U odnosu na 2009. godinu, prosječna cijena novoizgrađenih stanova pala je za 8,1 posto na razini cijele Hrvatske, što se zapravo može pripisati padu cijena u Zagrebu, u kojem je cijena novoizgrađenih stanova lani, u odosu na godinu prije, pala za 12,6 posto.