Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 6
Sutra: 7° 7° 6
20. studenoga 2018.
'Pacijent već bio bolestan'

Znanstvenici objasnili sve veći broj šumskih požara. Nažalost, čak i to ima veze s klimatskim promjenama

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 10. kolovoz 2018. u 7:24 2018-08-10T07:24:14+02:00

Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije

Svakoga ljeta šumski su požari sve su razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.

Naravno, i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama.

»Pacijent je već bio bolestan«, kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare.

»Međutim, klimatske su promjene ubrzale bolest«

'Dobro vrijeme' za požar

Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito.

Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije.

»Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene – ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša – također stvaraju više zapaljive ekosustave«, kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu.

Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću.

Više 'goriva'

Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave – i više loživa za vatru.

»Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase«, kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA).

»To je savršeno zapaljivo«.

Promjene okoline

Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima.

»Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana«, dodaje Vennetier.

»Ta promjena se događa prilično brzo«.

Žedne biljke

S porastom količine žive i manje kiše, drveća i grmovi kojima nedostaje vode puštaju korijenje dublje u tlo, kako bi dosegle svaku kap vode za svoje lišće i iglice.
To znači da više nema vlage u zemlji koja bi mogla usporiti nalet požara kroz šumu ili šikaru.

Duža sezona

Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka - srpanj i kolovoz.

»Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada«, kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana.

Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara – planuti može cijelu godinu.

Više munja

»Što je toplije, to je više munja«, kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi.

»To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima«.

Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.

Oslabljene zračne struje

Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama – koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura.

Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši.

»Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare»

Nesavladiv intenzitet

Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet.

»Ako požar postane preintenizivan – čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj – ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi«, rekao je Flannigan.

»To je poput pljuvanja na logorsku vatru«.

Najezda kukaca

S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća.

»Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica«, kaže Williams.

Začarani krug

Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika.

Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka