Povod za prijavu u slovenskom Transparencyju pronašli su u činjenici da je ugovor za kupnju kilometarske žičane ograde plaćen unaprijed, i to više od 800 tisuća eura. Ugovor s državom o nabavi žilet-žice zaslužan je za poslovni procvat Minisa
Neobičan potez bivše slovenske vlade koja je prije nekoliko godina posao postavljanja žilet-žice na granicu s Hrvatskom dodijelila malom i nepoznatom poduzeću Minis ponovno budi duhove u Sloveniji, nakon što je tamošnji Transparency International tužiteljstvu zbog sumnje u zloupotrebu položaja prijavio šefa slovenskih Robnih rezervi Antona Zakrajšeka, koji je s Minisom potpisao sporni ugovor o nabavi žilet-žice.
Kako javljaju slovenski mediji, formalan povod za prijavu u slovenskom Transparencyju pronašli su u činjenici da je ugovor za kupnju kilometarske žičane ograde plaćen avansno, unaprijed, i to čak 70 posto iznosa cijelog ugovora, odnosno više od 800 tisuća eura.
Bogaćenje Minisa
Avansno plaćanje protivno je slovenskom zakonu o javnim financijama, koji takvo plaćanje dopušta samo iznimno, i to samo kada postoji osiguranje takvog plaćanja i uz suglasnost nadležnog ministra, koju Robne rezerve, kako se pretpostavlja, nisu imale.
Iz Ministarstva financija odgovaraju da se odredbe zakona o javnim financijama odnose samo na neposredne proračunske korisnike, a Robne rezerve to nisu, tako da suglasnost nadležnog ministra financija nisu ni trebale. Dobavljač žilet-žice u ovom poslu nije odabran temeljem javnog natječaja, što je u posebnim slučajevima u skladu sa zakonom o javnim nabavama.
No to nije jedino što budi sumnju u nezakonitosti u ovom neobičnom slučaju. Dokumentacija u cijelom poslu dobila je oznaku »interno«, tako da je dokumentacija dostavljena Transparencyju tek po nalogu tamošnje pravobraniteljice za informiranje i Upravnog suda, i to tri godine od podnošenja zahtjeva.
Valja spomenuti još jednu neobičnu činjenicu. Slovenski POP TV otkriva da je ugovor za nabavu žilet-žice bio potpisan 24. studenoga 2015. godine, a rok za dostavu žice bio je 20. prosinca, ali u slučaju avansnog plaćanja istog dana kada je ugovor i potpisan. Stoga se nameće zaključak da je riječ o krajnje neobičnom ugovoru i poslu, o kojem je Minis očito bio obaviješten unaprijed.
»Fiktivna« tvrtka
Ugovor s državom o nabavi žilet-žice zaslužan je za poslovni procvat Minisa. Slovenski mediji pisali su kako se direktor te tvrtke Bojan Plohl upravo zahvaljujući velikom poslu s državom – obogatio. To potvrđuju i brojke. Od tvrtke s jednim zaposlenim, 200 tisuća eura prihoda i 1500 eura dobiti prihodi Minisa nakon potpisivanja ugovora ubrzo su porasli na šest milijuna eura, a dobit na 300 tisuća eura. Minis je ubrzo zaposlio još nekoliko desetaka ljudi, koji su radili isključivo na nabavi i postavljanju žilet-žice i panelnih ograda, što ih je Slovenija postavila na većem dijelu svoje kopnene granice s Hrvatskom.
Slučaj vjerojatno ne bi bio toliko neobičan da tvrtka Minis u Celju nije bila smještena na istoj adresi kao i lokalna podružnica stranke tadašnjeg premijera i današnjeg šefa diplomacije Mire Cerara. Parlamentarnu istragu cijelog posla među prvima je zatražila bivša premijerka Alenka Bratušek, koja je tada bila u opoziciji. Bratušek je tvrdila da je cijeli posao dobila »fiktivna« tvrtka bez zaposlenih i bilo kakvih referenci za takav posao, no Cerar je takve sumnje odbacio, tvrdeći da u tom slučaju nije došlo do zloupotrebe javnog novca.
Sramotan potez
Sramotna žilet-žica postavljena na hrvatsko-slovenskoj granici 2015. godine, koja je narednih godina na pojedinim mjestima zamijenjena »humanijim« panel ogradama, još je tamo gdje je i postavljena, a tamo će, čini se, i ostati. Marjan Šarec, koji je naslijedio Cerara na čelu slovenske vlade, najavljivao je u predizbornoj kampanji mogućnost uklanjanja žice, ali je po formiranju vlade od toga odustao.
