Zemlje u kojima građani smatraju da religija čini više štete nego koristi su zemlje zapadne Europe, te Indija i Australija / Foto REUTERS
Većina ljudi je tolerantna i ne smeta ih društveni kontakt s ljudima drugih religija. Nevjernike pak najmanje poštuju u Indiji i Turskoj, a prema religiji su najpodozriviji Belgijanci
Četrdeset i devet posto od ukupno 17.401 ispitanika starih između 16 i 64 godine u 23 zemlje svijeta smatra da religija čini više štete nego dobra u svijetu, a 51 posto se s tim ne slaže, prema ispitivanju koje je u lipnju i srpnju ove godine proveo Ipsos Global @dvisor. Zemlje u kojima građani smatraju da religija čini više štete nego koristi su zemlje zapadne Europe, te Indija i Australija.
Belgijanci ponajviše misle da religija čini više štete (68 posto), a slijede Nijemci, Španjolci i Australci (63 posto), Indijci, Šveđani i Britanci (po 62 posto). Japanci u to vjeruju najmanje (26 posto) a slijede Rusi i Južnokorejci (36 posto) te ispitanici iz Brazila (37 posto), Perua (38 posto), Južne Afrike i SAD-a (po 39 posto).
»Samo« 32 posto intervjuiranih smatra da religija čini ljude boljima / Foto REUTERS
Ispitanici su potpuno podijeljeni i u stavovima o tome koliko je religija važna za moral u jednoj zemlji. U Indiji (78 posto) i u Južnoj Africi (76 posto) najviše se slažu da je religija važna za moralnost a Japanci (15 posto) i Šveđani (31 posto) s tim se ne slažu.
slika_u_clanku Ispitanici su potpuno podijeljeni i u stavovima o tome koliko je religija važna za moral u jednoj zemlji / Foto REUTERS
Vrlo velika većina se prikazuje vjerski tolerantnom. Gotovo tri četvrtine (74 posto) su potpuno relaksirani i kad su okruženi ljudima čija je vjera drukčija od njihove. U tome prednjače ispitanici iz Južne Afrike (90 posto) i iz Srbije (89 posto), zatim iz SAD-a (88 posto). Nešto manje ih se osjeća ugodno u tim situacijama u Japanu (58 posto), u Belgiji (62 posto) i u Francuskoj (63 posto).
»Samo« 32 posto intervjuiranih smatra da religija čini ljude boljima. S tim se najviše slažu Indijci (62 posto), a onda Južnoafrikanci i Brazilci (po 54 posto). Ljudi u Japanu (11 posto), Švedskoj (13 posto) i u Francuskoj (16 posto) se s tim najmanje slažu.
Ukupno oko 16 posto ispitanika u 23 zemlje kažu da gube poštovanje prema ljudima koji ne vjeruju. Najveći postotak takvih je u Indiji (46 posto), a onda slijede Turci (24 posto). Najmanje takvih je u Mađarskoj (6 posto) i u Švedskoj (7 posto).
Indijci (70 posto) i Južnoafrikanci (66 posto) se najviše slažu sa stajalištem »Moja me religija određuje kao osobu«. A najmanje sebe poistovjećuju sa svojom religijom Japanci (14 posto), Šveđani (17 posto), Britanci (23 posto) i Francuzi (23 posto).
Istraživanje je provedeno u Argentini, Australiji, Belgiji, Brazilu, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Indiji, Italiji, Japanu, Meksiku, Poljskoj, Rusiji, Južnoj Africi, Južnoj Koreji, Španjolskoj, Švedskoj, Turskoj, SAD-u, Srbiji i Peruu. Provedeno je putem interneta a kako je u 17 od ove 23 zemlje internetska pismenost viša od 60 posto, smatra se da rezultati odražavaju stavove cjelokupne populacije.
