Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. listopada 2019.
Pogrešan recept

Veliki poraz Europe: Janis Varoufakis o diktatu EU koji vodi u stramputicu

Stalni nemiri u Grčkoj / Foto REUTERS
Stalni nemiri u Grčkoj / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2016. u 9:32 2016-12-15T09:32:26+01:00

Grčka je bila u deflacijskoj spirali, ekvivalentnoj velikoj depresiji tijekom pet-šest godina. A ostali u Europi, mislim na grčku i njemačku vladu, na Europsku komisiju i MMF, nameću toj ekonomiji program u kojeg nitko ne vjeruje, kaže Varufakis

Građani prezadužene Grčke prošlog su tjedna masovno prosvjedovali i štrajkali protiv nove serije reformi koje od njih traže zemlje kreditori iz Europske unije. Grčka je u šest godina – otkako je faktično bankrotirala, ali se to javno nije smjelo reći – dobila tri paketa međunarodne kreditne pomoći, a u zamjenu za novac mora provoditi refome kako bi ponovno stala na noge. Međutim, pokazalo se da te reforme nisu postigle cilj. Grčke su vlade prije krize trošile poput pijanih milijardera, što je bila golema pogreška. No, lijekovi koje EU propisuje Grčkoj samo pogoršavaju stanje bolesnika.

Mjere proračunske štednje i reforme dovele su do pada gospodarstva za više od 25 posto, a nezaposlenost je skočila na više od 22 posto. Stanovništvo se već šest godina odriče svega po malo, ali nikakve koristi nema. Da stvar bude gora, grčki javni dug nije se smanjio, nego je tijekom šest godina skočio sa 120 na 180 posto BDP-a, a do kraja ove godine popet će se na 315 milijardi eura.

– Grčka ekonomija se stišće svakoga dana. Nada je iščezla, rekao je grčki ekonomist Janis Varufakis u intervjuu našem listu ovoga tjedna, dok je boravio u Zagrebu. »Imamo bankrotiranu državu koja priprema novi bankrot, koja posuđuje sve više i više novca. Imamo bankrotirane banke, bankrotirane kompanije i bankrotirane obitelji. Europska unija, umjesto da nam prihvaćanjem mog plana dopusti da restrukturiramo taj dug kako bismo ponovno pokrenuli ekonomiju, nastavlja krizu pretvarajući se da je rješava, upozorio je Varufakis, koji je šest mjeseci bio ministar financija u vladi na čelu s premijerom Aleksisom Ciprasom. Ostavku je podnio sredinom prošle godine, kad je vidio da EU zapravo ne želi riješiti problem grčkog duga, već probleme samo krpa i prebacuje u budućnost. Zbog toga se nevolje u eurozoni, kažu promatrači, samo gomilaju i prijete izbijanjem nove financijske i političke krize u Europi, osobito nakon referenduma u Italiji.

Trojka ukinula grčki "porezni Uskok"

Čim je Varufakis podnio ostavku, međunarodni kreditori Grčke, a to je poznata Trojka, koju čine Europska komisija, Europska središnja banka i MMF – zatražili su od vlade u Ateni da raspusti posebni odjel za borbu protiv financijskog kriminala, otkrio je bivši grčki ministar financija na tribini u institutu Ifo. Riječ je o »poreznom uskoku«, kakav je osnovan i u Hrvatskoj dok je ministar financija bio Boris Lalovac. Varufakis je taj posebni odjel formirao na početku mandata.

»Moj je cilj bio da srežem porezne prijevare, neovisno o tome rade li ih svećenici, brodovlasnici, profesori ili ostali građani«, kazao je Varufakis. Zatražio je od bankara podatke u stvarnom vremenu o svim transakcijama unutar Grčke i s inozemstvom, tijekom 20 posljednjih godina. Kad je dobio podatke, sa suradnicima je procijenio da je u Grčkoj počinjeno oko 550 tisuća poreznih prijevara koje su pojedinačno bile veće od 100 tisuća eura. Međutim, posao nije stigao obaviti, a Trojka je zatražila da se odjel raspusti. »Zato sam jako ljut... Da budem jasan. Trojka je poreznim prijevarama najbolji prijatelj«, izjavio je Varufakis.

Jedan od glavnih načina za rješavanje dugova jest njihovo otpisivanje. Tako su vjerovnici opraštali dio dugova brojnim državama, pa i Njemačkoj nakon Drugoga svjetskog rata. Tim tragom djelomično su krenuli ministri financija euroskupine (članice eurozone) koji su početkom proteklog tjedna Grčkoj ponudili olakšanje duga u kratkoročnom razdoblju. To bi se provelo ponajprije kroz smanjenje kamata, tako da bi Grčka do 2060. teret javnog duga smanjila za 20 posto.

Smanjiti glavnicu

Međutim, to djelomično rješenje ne zadovoljava MMF koji traži daleko snažniji potez: stvarno otpisivanje duga, odnosno otpisivanje dijela glavnice. Smatra da Grčka bez toga nikad neće moći vratiti sadašnjih 315 milijardi eura. Ako se ne smanji glavnica duga, samo troškovi za kamate Grčkoj će se do 2060. povećati na iznos od 60 posto njezinog BDP-a, procijenio je MMF. No, vjerovnici na čelu s Njemačkom protive se otpisivanju duga, jer se boje da će progledavanje Ateni kroz prste postati presedan i za druge europske dužnike. Boje se i negativne reakcije svojih glasača. Iduće godine u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj održavaju se redoviti izbori, a politički radikali sve su jači i ugrožavaju vladajuće ekipe.

Varufakis, kad je preuzeo dužnost ministra financija, nije tražio radikalno otpisivanje duga, nego njegovo restrukturiranje, odnosno razvlačenje kroz više godina, kako bi ga Grčka mogla otplaćivati. Tražio je i institucionalne reforme. No, ministri financija u eurozoni uopće nisu htjeli razgovarati o restukturiranju duga, rekao je Varufakis nakon podnošenja ostavke, kad je u listopadu prošle godine sudjelovao na tribini u njemačkom institutu Ifo u Münchenu.

Lažna obećanja

– U lipnju 2015. postignut je novi dogovor o 85 milijardi eura kredita Grčkoj, za koje sam znao da ih je nemoguće vratiti, pod uvjetima kakvi su predstavljeni u grčkom parlamentu. Stoga sam i dao ostavku. Nisam mogao biti još jedan grčki ministar financija koji daje obećanja kakva je nemoguće ispuniti, rekao je Varufakis u Münchenu. »Ishod je bio predajagrčkevlade i veliki poraz za Europu«, ocijenio je.

Drahma - nemoguća misija

Bivši ministar financija je na tribini u institutu Ifo priznao da je imao i rezervu varijantu, »plan B«. Bio je to izlazak Grčke iz eurozone i povratak zemlje na drahmu. Međutim, to nije provedeno u djelo. Varufakis je objasnio da je stvaranje nove valute tehnički iznimno zahtjevna operacija. Bilo bi, procijenio je, potrebno 12 mjeseci da bi se banke, platni sustav i ostali tehnički prilagodili novoj valuti. Nevolja je u tome što bi kapital, u strahu od devalvacije, u međuvremnu počeo bježati iz Grčke prema Njemačkoj i ostalim zemljama, što bi dodatno pogoršalo stanje u zemlji.

Naime, u ostvarivost recepta za Grčku - koji se sastoji od novih kredita u zamjenu za reforme - nije vjerovao nitko, ni MMF, ni Europska komisija, niti njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. Tako su mu, kaže Varufakis, sami priznali. »Zemlja je bila u deflacijskoj spirali, ekvivalentnoj velikoj depresiji tijekom pet-šest godina. A ostali u Europi, mislim na grčku i njemačku vladu, na Europsku komisiju i MMF, nameću toj ekonomiji program u kojeg nitko ne vjeruje«, kazao je Varufakis.

– Europska monetarna unija i euro nisu bili smišljeni za šokove koje je donijela financijska kriza iz 2008. Međutim, problem je u tome što odgovorni čimbenici u EU odbijaju ozbiljno razgovarati kako da reformiraju arhitekturu eurozone, rekao je Varufakis još prije godinu dana. Za to vrijeme Grčka nastavlja propadati, a diljem Europe pomaljaju se nove političke, bankarske i financijske krize.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.