Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. listopada 2019.
Izabrana

Ursula von der Leyen je nova predsjednica Europske komisije

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 16. srpanj 2019. u 19:49 2019-07-16T19:49:00+02:00

STRASBOURG Europski je parlament u utorak potvrdio za predsjednicu Europske komisije njemačku demokršćanku Ursulu von der Leyen.

Za Ursulu von der Leyen na čelnom mjestu Komisije glasala su 383 zastupnika, dok ih je 327 bilo protiv, a 22 suzdržano. Samo je jedan listić bio nevažeći.

Kako bi postala predsjednica Komisije, von der Leyen trebala je dobiti podršku apsolutne većine zastupnika, odnosno najmanje 374 glasa. Glasanje je bilo tajno, na papirnatim listićima.

- Povjerenje u mene je povjerenje u Europu, rekla je nakon što je izabrana.

Središnji problem klimatske promjene

Von der Leyen je, u govoru pred parlamentom ranije u utorak, kao središnji problem s kojim se suočavaju Europa i svijet istaknula klimatske promjene.

"Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav, to je najveća odgovornost naših vremena“, kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050.

Založila se za osnivanje europske banke za klimu i pravo zakonodavne inicijative parlamenta te je kazala kako se zalaže za odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskim poslovima.

Nakon dugotrajnih pregovora na Europskom vijeću, europski su vođe početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije, nakon što je propao koncept spitzenkandidata, odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidat pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager, što je bio jedan od prigovora socijaldemokrata i zelenih protiv izbora bivše njemačke ministrice obrane na čelno mjesto Komisije.

Prethodno je njemačka demokršćanka (CDU) obnašala nekoliko ministarskih funkcija.

Von der Leyen je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, dok je 2013. postala ministrica obrane.

Za prethodnog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera 2014. su glasala 422 europarlamentaraca, dok ih je 250 bilo protiv, a 47 zastupnika nije bilo prisutno na glasanju. Nevažećih je glasačkih listića tada bilo deset.

Tko je Ursula von der Leyen?

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen, koju je Europski parlament u utorak izabrao na dužnost predsjednice Europske komisije, političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a i rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht, koji je niz godina obnašao visoke dužnosti u europskim institucijama u Bruxellesu.

Ursula Gertrud von der Leyen se dolaskom na čelo Europske komisije zapravo vraća u središte EU. Njemačka političarka rođena je 1958. upravo u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.

Od 1977. do 1980. studirala je ekonomiju na uglednoj London School of Economics. U Londonu je, zbog straha od terorista Frakcije Crvene Armije (RAF), koji su u to vrijeme prijetili njemačkim političarima i članovima obitelji, studirala pod lažnim imenom Rose Ladson.

Nakon povratka u Njemačku, buduća ministrica studirala je medicinu, nakon čega je doktorirala i specijalizirala ginekologiju. Godine 2015. su se pojavile optužbe da je von der Leyen prepisala veći dio svog doktorata, no nakon istrage Sveučilišta u Hannoveru zaključeno je da doktorat „sadrži greške“, ali je odlučeno da Von der Leyen smije zadržati doktorsku titulu.

1986. Ursula Albrecht se udaje za liječnika i potomka poznate obitelji tekstilnih industrijalaca, Heika von der Leyena, s kojim ima sedmero djece.

Kasni ulazak u politiku

Politici se posvetila relativno kasno: članicom Kršćansko-demokratske zajednice (CDU) postala je tek 1990., a u pokrajinsku politiku je ušla krajem devedesetih. Na saveznu političku scenu je došla 2005. kada ju je novopečena kancelarka Angela Merkel dovela na dužnost ministrice obitelji. U drugoj vladi Angele Merkel, Von der Leyen je obnašala mjesto ministrice rada, a 2013. je preuzela ministarstvo obrane.

Na čelu ministarstva obrane, konzervativni krugovi su joj predbacivali nedovoljnu bliskost samim postrojbama vojske te prespori preustroj Bundeswehra. Ministarstvo obrane trenutno potresaju skandali oko preplaćenih savjetničkih honorara, a sama ministrica je već nekoliko puta svjedočila pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom.

Štićenica Angele Merkel

Von der Leyen slovi kao prisna suradnica Angele Merkel, a neko vrijeme se nalazila i u igri za glavnu tajnicu CDU-a. Konzervativnim krugovima je bila trn u oku i zbog svoje podrške izbjegličkoj politici Angele Merkel. Sama obitelj Von der Leyen je kod kuće primila jednog izbjeglicu iz Sirije.

Analitičari ju zbog dobrog poznavanja sva tri glavna europska jezika i iskustva u NATO-u smatraju podobnom kandidatkinjom za mjesto čelnice Europske komisije.

Suzdržanost oko kandidature Von der Leyen

Neposredno nakon imenovanja Von der Leyen za kandidatkinju mnogi europarlamentarci nisu krili razočaranje konačnim ishodom summita Europskog vijeća koji je njemačku ministricu iznjedrio kao kandidata za čelno mjesto Komisije urušivši time, kako su isticali, koncept Spitzenkandidata, koji je trebao demokratizirati izborne procese u Europskoj uniji.

Europska pučka stranka, unatoč sličnim zamjerkama, izrazila je spremnost poduprijeti Von der Leyen, kao prvu ženu na dužnosti predsjednice Europske komisije smatrajući da je vrlo važno da Europska unija funkcionira i da se ne nalazi u blokadi te da se poštuje relativna pobjeda EPP-a na europskim izborima, pogotovo s obzirom na činjenicu da i nova predsjednica dolazi iz te grupacije.

Među socijalistima je postojalo izrazito nezadovoljstvo načinom na koji je Von der Leyen postala kandidatkinja pri čemu su zaobiđeni glavni kandidati vodećih političkih grupacija, no jedan dio njih je izražavao spremnost da je podupre zbog toga što je socijalist David Sassoli postao predsjednik Europskog parlamenta, a načelno je na potporu nailazila i činjenica da bi po prvi put na čelo Komisije došla žena.

Za što će se zauzimati nova čelnica Komisije?

Von der Leyen je tijekom prošlog tjedna održala niz sastanaka s političkim skupinama tijekom kojih je nastojala osigurati potporu u Europskom parlamentu. Najprije se sastala sa zastupničkim klubom socijaldemokrata, a potom s centrističkom skupinom Obnovimo Europu (RE) te sa Zelenima.

U razgovoru sa zastupnicima Von der Leyen je istaknula da će se zauzimati za vladavinu prava, jačanje konkurentnosti, digitalizaciju i borbu protiv klimatskih promjena. Također je rekla da EU treba ostaviti otvorena vrata za zemlje jugoistoka Europe te izrazila nadu da će Velika Britanija ostati u Uniji.

Glede Britanije Von der Leyen je rekla da je spremna dati više vremena Velikoj Britaniji za izlazak iz EU, ukoliko to London zatraži, ocjenjujući da bi "brexit bez dogovora bi bio katastrofalan". Zahtjev za to morala bi podnijeti britanska vlada i odluka šefova država i vlada 27 članica EU mora biti jednoglasna.

Ona je tijekom saslušanja političkih skupina izrazila želju da Velika Britanija ostane u EU, ali je branila sporazum o razlazu koji je zaključen između 27 članica EU-A i Therese May, a koji je tri puta odbacio britanski parlament.

Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije, uoči današnjeg glasovanja o njenom imenovanju, založila s u Europskom parlamentu za ambicioznije politike EU-a glede klimatskih promjena i migracija, te jačanje uloge parlamenta.

"Moramo ponovno naći naše jedinstvo. Ako budemo složni iznutra nitko izvana neće nas moći razdvojiti", poručila je Von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Kao središnji problem s kojim se suočavaju Europa i svijet istaknula je klimatske promjene. "Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav to je najveća odgovornost naših vremena“, kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050.

Von der Leyen u svom je obraćanju stavila i naglasak na prava mladih i žena, kao i na rodnu ravnopravnost u Europskoj komisiji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.