Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 2
Sutra: 25° 25° 2
20. rujna 2018.
Šest desetljeća sankcija

Ujedinjeni narodi procijenili: Američki embargo Kubu stajao 130 milijardi dolara

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 11. svibanj 2018. u 7:18 2018-05-11T07:18:38+02:00

Nepravedni američki financijski i trgovinski embargo stajao je u proteklih gotovo šest desetljeća kubansko gospodarstvo 130 milijardi dolara, objavila je agencija Ujedinjenih naroda, čija se procjena podudara s onom vlade u Havani.

Mnogi saveznici slažu se s američkim kritikama jednopartijskog sustava i represije političkih neistomišljenika na Kubi ali je međunarodna podrška embargu uvedenom nakon sloma Sovjetskog Saveza gotovo u potpunosti okopnila.

Od 1992. Ujedinjeni narodi iz godine u godinu premoćnom većinom glasova usvajaju rezolucije kojom traže ukidanje embarga. U izvješću objavljenom uoči prošlogodišnjeg glasanja Kuba je procijenila ukupnu štetu prouzročenu embargom na 130 milijardi dolara.

»Ova zemlja koja nam danas želi dobrodošlicu... pokušava sama pronaći načine da izađe na kraj sa strašnom troškovima nanesenim narodu tijekom nepravedne blokade«, kazala je u utorak na bijenalnom skupu u Havani čelnica regionalne UN-ove agencije za Latinsku Ameriku ECLAC Alicia Barcela.

»Procjenjujemo ih svake godine kao ekonomska komisija i znamo da je blokada stala kubanski narod više od 130 milijardi dolara po sadašnjim cijenama i da je ostavila neizbrisiv trag na ekonomskoj strukturi (zemlje)«, dodala je Barcela, ne pojašnjavajući kako je organizacija došla do te brojke.

Nakon povijesnog američko-kubanskog sporazuma o detantu iz 2014. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama ublažio je embargo, koji je u potpunosti stupio na snagu 1962. godine. Prošle je godine aktualni predsjednik Donald Trump ponovo zaoštrio ograničenja putovanja i trgovine.
Samo Kongres može u potpunosti ukinuti embargo.

»Unatoč teškoćama s kojima se suočava kubansko gospodarstvo, posebno zbog pojačavanja blokade nametnute Kubi... i dalje ćemo se fokusirati na zacrtane razvojne ciljeve«, kazao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u pozdravnom govoru na početku sastanka na kojem je bio prisutan i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Centralizirano kubansko gospodarstvo, uređeno po sovjetskom modelu, raslo je u proteklih deset godina samo 2,4 posto godišnje, pokazuju službene statistike, daleko manje od zacrtanih sedam posto koliko u vladi procjenjuju da je potrebno za razvoj.

Kuba se nadala da će tržišne reforme pokrenute u proteklom desetljeću potaknuti rast ali rezultati su zasada mješoviti. Vladajuća Komunistička stranka priznala je ove godine da se provedba reformi pokazala težom nego što se očekivalo.

ECLAC će poduprijeti kubanski program reformi, poručila je njegova čelnica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka