Fenomen

Tuđi projekt ili ikona generacije? Tko je zapravo Greta Thunberg i što je iniciralo njen aktivizam

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Reuters

Foto Reuters

Izdajete nas, ali mladi počinju shvaćati tu izdaju. Oči budućih generacija uprte su u vas. Ako odaberete iznevjeriti nas, nikad vam nećemo oprostiti. Nećemo vam dozvoliti da se izvučete. Podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena dolazi, sviđalo se to vama ili ne - poručuje švedska tinejdžerica



Sve ovo je pogrešno. Ja ne bih trebala biti ovdje. Trebala bih biti u školi, na drugoj strani oceana. Svi vi obraćate se nama mladima tražeći nadu. Kako se usuđujete? Ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo svojim ispraznim riječima! – rečenice su kojima je 16-godišnja švedska aktivistica Greta Thunberg pobrala pljesak na ovotjednom UN-ovom summitu o klimi, i to od onih istih ljudi kojima je uputila kritiku.


Fenomen Grete Thunberg, djevojčice koja je lani pokrenula akciju za spas planeta prosvjedima ispred švedskog parlamenta, očito se nastavlja, a njene ćemo istupe pratiti i u narednim mjesecima. Greta pauzira od škole godinu dana da bi odlazila na konferencije i sastanke s donositeljima politika vezanih uz zaštitu okoliša.


U relativno kratko vrijeme, ova je tinejdžerica postala nevjerojatno medijski atraktivna i eksploatirana, a pozadina njezine životne priče izvorom je brojnih kontroverzi. Jedni je tako uspoređuju s Pipi Dugom Čarapom, na koju sliči i fizički i svojim buntovnim stavom, jedni je nazivaju čudom koje mijenja svijet, a drugi je smatraju – izmanipuliranim bolesnim djetetom.


Njene riječi »pale«




Činjenicu da joj je prije nekoliko godina dijagnosticiran Aspergerov sindrom, poremećaj iz spektra autizma, neki su protumačili kao znak da je riječ o tinejdžerici kojom upravlja njezina bolest, manifestirajući se i kao mesijanski poriv.


Obraćajući se svjetskim »glavešinama« iz pozicije jedne obične školarke koja poziva na spas planeta, Greta se i doima kao svojevrsni Mesija. U svom emotivnom govoru u UN-u poručila je da bi svjetski državnici trebali više raspravljati o klimatskim promjenama, dok se njoj čini da pred tim problemom uglavnom glavu okreću na suprotnu stranu.


– Ljudi pate i ljudi umiru. Čitavi ekosustavi su u kolapsu, na početku smo masovnog uništenja, a sve o čemu vi govorite su novac i bajke o beskonačnom ekonomskom rastu. Kako se usuđujete? Znanost je jasna već preko trideset godina. Kako se usuđujete okretati glavu pred time i doći ovamo govoreći da činite dovoljno, kada rješenja nema na vidiku?


Kažete da nas razumijete i da shvaćate hitnost postupanja. Da uistinu razumijete situaciju, a i dalje ne djelujete, tada biste jednostavno bili zli, a u to odbijam vjerovati – istaknula je Thunberg.



Njen je govor bio ispunjen optužbama i ponekom prijetnjom u slučaju da svjetski vođe nisu spremni na zaokret u politici:


– Izdajete nas, ali mladi ljudi počinju shvaćati tu izdaju. Oči svih budućih generacija uprte su u vas. Ako odaberete iznevjeriti nas, kažem vam, nikada vam nećemo oprostiti. Nećemo vam dozvoliti da se izvučete. Sada i ovdje podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena dolazi, sviđalo se to vama ili ne – rezolutno je poručila švedska tinejdžerica.


Iako joj je dio javnosti nesklon, njezine riječi »pale«, barem kod njenih vršnjaka. Milijuni mladih prosvjedovali su pred tjedan dana na 5.000 lokacija u 156 zemalja svijeta motivirani postupcima i porukama Grete Thunberg. Ona je bez sumnje postala ikona generacije mladih, ekološki osviještenih ljudi, koji su spremni boriti se protiv klimatskih promjena, ali je dala i primjer mladima da vlastitim aktivizmom i idejama mogu barem pokušati mijenjati svijet.


Zvijezda preko noći


U nešto više od godinu dana otkako se pojavila u javnosti, časopis »Time« ju je proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu, susrela se s Papom koji ju je potaknuo da se nastavi baviti onime što čini, primila je niz nagrada, nominirana je za Nobelovu nagradu… i sve to sa samo 16 godina.


Njezinu samosvijest i aktivizam jedni pripisuju švedskom školskom sustavu koji potiče kritičko razmišljanje učenika umjesto nagomilavanja znanja, a drugi su uvjereni za iza Grete, obzirom na njenu dijagnozu, stoji jaki logistički tim koji joj pomaže u komunikaciji s javnošću jer ona to jednostavno sama »nije u stanju«.


I sama je Greta nedavno poručila preko Twittera da prije nego se upustila u kampanju za očuvanje klime »nije imala energije, prijatelja, niti je i s kim razgovarala«. Samo sam sjedila sama kod kuće, s poremećajem prehrane, izjavila je. Bez obzira na sve, teško je u novije vrijeme pronaći neki drugi primjer u kojem bi anonimni tinejdžer preko noći postao svjetskom zvijezdom, osim ako je posrijedi glazba ili nogomet.



– Osobe s Aspergerovim sindromom imaju problema u socijalnom kontaktu s drugim ljudima, a intelektualno su netaknuti. Kao i svi drugi poremećaji iz spektra autizma, i ovdje je prisutan poremećaj socijalne interakcije, problem razumijevanja toga da i druge osobe imaju svoj psihološki svijet i život – objašnjava nam jedan ugledni hrvatski dječji psihijatar koji ne želi javno govoriti o Greti Thunberg jer to, u vrijeme kad je mnogi smatraju čudom, i nije baš popularno.


– Slušao sam njen posljednji govor. Ona je načitana, govor joj je neuobičajen i neobičan, ali ne i najprimjereniji. U njemu se vidi nedostatak finoće u socijalnoj komunikaciji – smatra naš sugovornik.


Osobe s ovim poremećajem imaju, kaže, sužen fokus interesa, usmjeravaju se na jedno područje na štetu svih drugih aktivnosti i zato se često smatra da su u tome stručnjaci. Teoretski je to tako, jer velik dio svog psihičkog potencijala troše upravo na ono na što su se fokusirali. To je kao da idete sedam dana tjedno u teretanu, morate biti mišićavi – ilustrira ovaj psihijatar.


Moralna pljuska svima


Teško mu je zamislivo da je Greta sama umrežila toliko ljudi, jer su osobe s Ašpergerovim sindromom sklone biti u poznatom okruženju, u uskom krugu interakcija, pa je skloniji vjerovati da je ova djevojka svojevrstan projekt ljudi koji su oko nje i koji su od nje stvorili ovo što danas jest. Greta na svojim računima na Twitteru i Instagramu ima šest milijuna sljedbenika.



Neovisno o tome je li Greta Thunberg sama zaslužna za svoj uspjeh ili je sve zasluga njezine dobre logistike, ljudi oko nje koji je podržavaju i usmjeravaju, mnogi su oduševljeni porukama koje je, i neposredno i posredno, ova djevojka poslala u svijet.


Zlatko Miliša s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku smatra da je organiziranje mladih kakvo je pokrenula Greta Thunberg pljuska akademskoj zajednici, intelektualcima, pa i studentima koji se, kaže prof. Miliša, bune samo kad se radi o njihovim interesima.


– S jedne strane, ushićen sam jer to više nije samo virtualni pokret. To je potpuna novost. S druge strane, godine te tinejdžerice obećavaju, da tako mladi ljudi šalju jasne poruke ne samo političarima diljem svijeta, nego i studentima koji su se tek naknadno probudili. Ljudima s fakulteta, to je moralna pljuska – kaže Miliša.



Prosvjedi mladih u Hrvatskoj koji su poduprli nastojanja Grete Thunberg, smatra, više su izraz solidarnosti, a manje toga da mladi doista misle da će time nešto postići. On bi rado, kaže, vidio mlade u Hrvatskoj u prosvjedu protiv banaka koje diktiraju dužničko ropstvo, protiv konzumerizma, protiv korporativnog kapitala, volio bi ih vidjeti u prosvjedima protiv povlaštenih saborskih mirovina koje primaju »neradnici čija je plaća sa srednjom stručnom spremom, jer ima i toga, veća od plaće akademika znanosti«.


– Želim vjerovati da to neće promatrati besramno i šutke ni Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koja je odavno izgubila obraz, kao i akademska zajednica. Želim vjerovati mladim ljudima, jer nikad nije kasno za promjene – s optimizmom zaključuje Miliša.


Hoćemo li se osvijestiti?


Ljudi od struke stali su uz Gretu. Kanadska biologinja Severn Cullis-Suzuki poručila je kako je jednom bila u njezinoj koži, i to sa samo 12 godina, kada je govorila na summitu za planet Zemlju u Riu 1992. godine.



»Ona poziva na revoluciju i zato je žele ušutkati, diskreditrajući je«, ustvrdila je biologinja Cullis-Suzuki. Francuski ekološki aktivist i fotograf Yann Arthus-Bertrand nazvao ju je »čudom«.


Naš geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Branko Grisogono, smatra da je priča oko Grete Thunberg medijski prenaglašena, a nije uvjeren da će mlada aktivistkinja uz potporu svojih vršnjaka i poklonika mnogo postići u zaustavljanju klimatskih promjena. Svjetska politika, pa i ona klimatska, kaže, ipak ovisi o ekonomskim magnatima željnim zarade koja je i u ovoj priči ipak ključna.


Upravo zato, Grisogono je pesimist u pogledu borbe čovječanstva protiv klimatskih promjena. Nakon što je SAD izašla iz klimatskog sporazuma, a Kina i Indija premalo čine na tom polju, promjene klime su ubrzane, i svjedočimo da neke promjene ubrzavaju više nego se očekivalo.


– Vidimo da promjene idu brže nego što se očekivalo pred četiri do pet godina, i u pogledu porasta globalne temperature i topljenja leda, odnosno podizanja razine mora u oceanima. Nema naznake da bi dogovora na svjetskoj razini moglo biti, a svjedočimo da zagađenje u Kini i Indiji raste, Australija i dalje izvozi puno ugljena, Amazonom bukte požari… Sve je to zabrinjavajuće – veli Grisogono.



Greta Thunberg, ma što tko o njoj mislio, potpuno je u pravu. Iduće je desetljeće ključno, potvrđuje Grisogono, u tome hoće li se čovječanstvo osvijestiti ili ne. Ako se to ne dogodi, promjene će biti nezaustavljive.


– Kad bi se dogodila promjena klimatske politike, ako bismo sad prestali s onime što činimo, pozitivni efekt osjetio bi se tek za 150 godina – zaključuje i dodaje kako Europa u tome ne može mnogo pomoći, jer nije toliko energetski bitna.


Boris Jokić: Naše društvo služi odgoju poslušnika i klimavaca


Grette Thunberg se nalaze oko nas u Hrvatskoj, ali kao društvo ih nismo spremni čuti, a kamoli prihvatiti. U Hrvatskom se sustavu odgoja i obrazovanja ne potiče aktivno građanstvo kojim bi se moglo osigurati prostor da mlade osobe artikuliraju svoje stavove i ideje – komentira aktivizam švedske tinejdžerke Boris Jokić iz IDI-ja.


U našem se sustavu, dodaje, zanemaruju i djeca s poteškoćama kao i ona koja su darovita, a zaboravlja se da su često, kao i Gretta, upravo djeca s poteškoćama istovremeno i darovita. – Škola je, a posljedično i društvo, ovdje i dalje takva da prije svega služi odgoju poslušnika i klimavaca glavama.



To je još 1905. godine pisao Stjepan Radić, a 115 godina kasnije stvari nisu puno bolje. Štoviše postali smo i društvo koje prezire mlade stišavajući njihove glasove do toga da sad mislimo da su nijemi i glupi.


A oni to nisu, već vide da se u društvu u kojem argument ne vrijedi, u kojem predsjednici lažu, a suci se ne odazivaju sudu, možda ne isplati boriti – veli Jokić. Kada bismo s mladima ušli u iskreni razgovor i kada bismo ih poslušali, uvidjeli bismo da itekako znaju govoriti, misliti, boriti se. Početak tog razgovora bit će i početak neke nove Hrvatske, zaključuje Jokić.


Problemi s prehranom, komunikacijom i socijalizacijom


Tko je zapravo Greta Thunberg i što je iniciralo njen aktivizam otkriva knjiga »Naša kuća u plamenu« koju potpisuje čitava Gretina obitelj, a u najvećoj je mjeri rad njene majke, operne pjevačice Malene Ernman.


Knjiga otkriva da je Greta u školi imala ozbiljne probleme u socijalizaciji, a počela se ozbiljnije interesirati za klimatske promjene nakon što su u školi gledali film o zagađenosti planeta. Druga djeca su ga po izlasku iz učionice već zaboravila, ali Greta je i dalje ostala pod snažnim dojmom, i sama svjesna da zbog svoje bolesti nema kognitivnu disonancu te nije mogla ignorirati činjenicu da je planet »u plamenu«.



Gretin aktivizam nije samo klimatski, a pokreću ga i njezini roditelji. – Razmišljamo o tome kako najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata ne može riješiti nijedna zemlja na svijetu bez pomoći civilnog društva.


Činimo što možemo, a Beata (Gretina sestra, op.a.) i Greta žele učiniti još više te predlažu da našu ljetnu vikendicu na otoku Ingaröu damo na korištenje kao smještaj za izbjeglice. U studenome se tamo doseljava malena obitelj.


Vikendom idemo k njima, jedemo sirijska jela sa svim našim susjedima i gledamo slike iz Damaska – navodi se u knjizi. Osim bolesti i problema s Gretom, i mlađa kći Beata ima dijagnosticiran ADHD s karakteristikama Aspergera, OKP-a i sindroma protivljenja.


Greta je imala ozbiljnih problema s prehranom, nekada danima nije jela, a i komunikaciju je povremeno svodila samo na najužu obitelj.