Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
8. prosinca 2019.
Zaoštravanje

Trgovinski rat najvećih gospodarstava: Trump napada Kinu, a ona se ne želi promijeniti

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 23. rujan 2018. u 22:49 2018-09-23T22:49:59+02:00

Peking se neće odreći državnog kapitalizma i subvencija, koje Zapad smatra spornim, jer su Kini omogućili današnje trgovinske prednosti u svijetu. Realnije je očekivati da će Kina smanjiti svoju ovisnost o izvozu i Zapadu, vjeruju ekonomisti

U trgovinskom sukobu s Kinom američki predsjednik Donald Trump nije osamljen. Za kruti nastup prema Pekingu dobiva sve veću potporu na američkoj političkoj sceni, a djelomice u Europskoj uniji i Japanu. Toj novoj situaciji prilagođavaju se i utjecajni mediji u svijetu, koji ublažavaju kampanju protiv »Trumpovih trgovinskih ratova«. Sve rjeđe ponavljaju da ti ratovi svima nanose štetu, a sve češće analiziraju kome će oni koristiti, a kome škoditi.
Naime, dramatično američko zaoštravanje prema Kini pokazuje da dva najveća gospodarstva u svijetu zaista ulaze u trgovinski rat, bez ikakve šale. Trump je proteklog tjedna proširio carine na više od polovine kineskog izvoza u SAD - čime želi zaštititi američku industriju i radna mjesta od najvećeg konkurenta, te smanjiti trgovinski manjak s Kinom, koji je lani iznosio 375 milijardi dolara.

Preciznije, nakon što je proljetos uveo namete na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, Washington je proteklog tjedna tome dodao 10-postotne carine na proizvode vrijedne 200 milijardi. Trump prijeti da će najnovije carine povećati na 25 posto početkom iduće godine, a potom ih proširiti na novi paket robe vrijedan 267 milijardi dolara. To znači da će cijeli kineski izvoz u SAD, vrijedan više od 500 milijardi, doći na udar Washingtona ako mu Peking ne pruži ustupke koji bi uravnotežili trgovinsku razmjenu dviju zemalja.

Donald Trump / Reuters

Peking uporno ponavlja da neće popustiti SAD-u, pa je proteklog tjedna najavio blaže protumjere - na američku robu vrijednu 60 milijardi dolara. Međutim, učinak je sličan, jer će sve dosad uvedene i najavljene carine obuhvatiti gotovo polovinu američkog izvoza u Kinu, koji je lani iznosio 154 milijardi dolara. Svi dosadašnji pokušaji rješenja trgovinskog spora Washingtona i Pekinga za pregovaračkim stolom propali su. Vjeruje se da dogovor nije moguć prije izbora za američki Kongres, koji se održavaju početkom studenoga.

Ustupci Zapadu?

Zapadni promatrači ocjenjuju da je silina Trumpovog pritiska na Peking iznenadila i kinesko vodstvo. Službeni je Peking u prvoj polovini ove godine nastojao stvoriti politički savez s Europskom unijom i Japanom radi obrane »slobodne trgovine« u svijetu, u čemu je imao početnih uspjeha. Nadao se da će time smanjiti, raspršiti američki pritisak na Kinu. Upravo ona je glavna meta Washingtona koji želi prekrojiti međunarodni poredak slobodne trgovine, stvoren sredinom 1990-ih godina na američku inicijativu. Slobodna trgovina Washingtonu više ne odgovara, jer je dovela do iseljavanja američke industrije i radnih mjesta u Aziju i Meksiko, te pomogla prerastanju Kine u drugu ekonomsku silu svijeta.
Međutim, prvotna »protuamerička« koalicija između Pekinga i Bruxellesa razišla se nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srpnju otputovao u Washington i dogovorio s Trumpom primirje u carinskom ratu između SAD-a i EU-a. Štoviše, američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer izjavio je prije dva tjedna, nakon razgovora s europskom povjerenicom Cecilijom Malmström, da bi SAD mogao postići »djelomični dogovor« o trgovini s EU-om, već u prosincu ove godine.

Tko će imati koristi od sukoba

Mnogi u svijetu mogli bi imati i koristi od širenja trgovinskog rata između SAD-a i Kine. To su ponajprije kompanije koje nemaju proizvodne pogone ni u Americi, niti u Kini, pa ih carine ne kvače, procjenjuje Financial Times. Primjerice, carine će poskupjeti kineske električne uređaje, kojih SAD godišnje uvozi u vrijednosti od gotovo 150 milijardi dolara, pa će priliku za širenje prodaje na američkom tržištu dobiti konkurenti iz trećih zemalja.
Budući da će Kina i SAD međusobno istiskivati svoje proizvođače na oba tržišta, tajvanski proizvođači čipova očekuju rast prodaje u jednoj i drugoj zemlji, piše japanski Nikkei Asian Review. Južnokorejski Samsung već je uspio povećati prodaju u SAD-u nakon što su Amerikanci ograničili uvoz proizvoda kineskog Huaweija. Najveća indijska čeličana JSW Steel odlučila je da neke nove pogone neće graditi u Indiji, nego u Teksasu i Ohiu. Japanski Toyota, zbog rastućih ograničenja u SAD-u, planira proizvodnju automobila u Kini proširiti za 20 posto. Brojne tajvanske kompanije planiraju odlazak iz Kine. Proizvođač kompjutora Advantech planira preseljenje dijela pogona u američki Illinois, dok se industrija bicikala Giant želi prebaciti u istočnu Europu, tvrdi Nikkei.

Kina se sada boji da će se svi ostali udružiti protiv nje. Prema pisanju Financial Timesa, predstavnici SAD-a, Unije i Japana već su iskazali namjeru da usklađeno napadnu kineski model »državnog kapitalizma«, koji toj zemlji stvara trgovinske prednosti. Taj model podrazumijeva široku državnu potporu gospodarstvu i obilne subvencije, zahvaljujući kojima su kineska poduzeća u startu jeftinija od zapadnih takmaca. To iskrivljuje odnose na tržištu - smatraju zapadne zemlje koje već dva desetljeća istiskuju državne potpore.
Promatrači vjeruju da je moguće očekivati male kineske ustupke Zapadu, primjerice lakši dostup odabranim američkim i europskim tvrtkama na vrlo regulirano tržište azijskog diva. No, pitanje je hoće li se Peking odreći politike prema kojoj strani investitori u Kini, prilikom zajedničkih ulaganja s domaćim poduzećima, moraju Kinezima prenijeti i svoju tehnologiju, što prema ocjeni Trumpa omogućuje »krađu« američkog znanja.

Kinezi ne miruju

Mnogi vjeruju da je nerealno očekivati da će se Kina, radi trgovinskog mira sa SAD-om, odreći državnog kapitalizma, budući da je zahvaljujući tom modelu u posljednjih 40 godina postigla najveće gospodarsko čudo u povijesti.

– Kina nema puno prostora za davanje ustupaka, smatra Philip Orchard iz američke strateške tvrtke Gepolitical Futures. Kada bi to učinila, odrekla bi se ključnog državnog industrijskog i razvojnog modela, kojim danas rješava neravnoteže između razvijenijeg obalnog pojasa i zaostale unutrašnjosti, kojim podiže dodanu vrijednost industrije i razvija visoku tehologiju. Realnije je očekivati da će mijenjati strukturu svoga gospodarstva kako bi bila manje ovisna o izvozu, a više o domaćoj potrošnji. »Trgovinski rat uvjerava Peking da treba ubrzati svoje planove za jačanje domaće industrije i za smanjivanje svoje ovisnosti o Zapadu«, procjenjuje Orchard.
Nema sumnje da širenje trgovinskog rata unosi veliku neizvjesnost u poslovni svijet ne samo u Kini i SAD-u, već i u svijetu. Američki analitičar tržišta Mark Chandler pretpostavlja da će Kina ipak imati veće štete od SAD-a.

– Prema procjenama ekonomista, uvođenje američkih carina u punom opsegu snizit će kineski gospodarski rast za oko 0,7 posto. Te iste carine i kineske protumjere odrezat će oko 0,4 posto američkog rasta, kaže Chandler. Kinezi već pripremaju mjere za ublažavanje posljedica trgovinskog rata. Istodobno, Washington vjeruje da će poskupljenje uvoznih proizvoda u SAD-u, kao posljedica novih carina, mnoge kompanije ponukati na to da svoje proizvodne pogone iz Kine i ostalih »jeftinijih« dijelova svijeta prebace u Ameriku. Dugoročno jačanje američke industrije zapravo je strateški Trumpov cilj. Pitanje je samo kakvim se to mjerama može ostvariti i po koju cijenu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.