Američki predsjednik Donald Trump počeo je mandat 20. siječnja 2017. izljevom bijesa. Mnogi promatrači primijetili su da je njegov 16-minutni inauguracijski govor bio pun kritika i optužbi, što je bio znak da Washington očekuju burne promjene.

Trump je u tom govoru oštrim riječima opisao ono što je nazvao realnošću mnogih američkih građana.

Tog prohladnog i kišovitog dana, govorio je o »zahrđalim tvornicama razbacanim poput nadgrobnih spomenika«, školama iz kojih mladi izlaze »bez ikakvog znanja« i »kriminalu, bandama i drogi«. Obećao je: »Taj pokolj Amerikanaca prestaje upravo ovdje i sada.«

Premda je 45. američki predsjednik kratko pozvao naciju na jedinstvo, poruka izrečena tog dana nije bila poruka pomirbe i nade.

»Mi, građani Amerike sada smo se udružili u velik nacionalni napor obnove naše zemlje i obećanja koje ona predstavlja za sve naše ljude«, rekao je.

Njegova prva godina na vlasti bila je, međutim, obilježena podjelama: crnaca protiv bijelaca, imigranata protiv državljana, bogatih protiv siromašnih, lijevih protiv desnih i nacionalista protiv globalista.

I dok politolozi ističu da podjele u Americi nisu počele tog dana, slažu se da se jaz produbio otkako je populistički predsjednik preuzeo dužnost.

»Predugo mala skupina u našem glavnom gradu ubire koristi od vladanja, dok ljudi plaćaju cijenu«, rekao je. »Dvadeseti siječnja 2017. bit će upamćen kao dan kada je narod ponovno preuzeo vlast.«

No nikada prije nije bilo toliko predstavnika krupnog biznisa u najbližem okruženju nekog američkog predsjednika. Kritičari strahuju da je vlast preuzeo Wall Street a ne narod.

Jednostrane odluke

Iako je ispunio obećanje da će protresti politički establišment, možda nije očekivao da će naići na toliki otpor u vlastitoj stranci.

Najviše rangirani republikanci frustrirani su njegovim politikama, izjavama i tvitovima. U Senatu, gdje republikanci imaju tijesnu većinu, mnogi ga smatraju toksičnim.

U Bijeloj kući gotovo da ih i nema na najvišim pozicijama otkako je Sean Spicer otišao s dužnosti glasnogovornika, a predstojnika ureda Reincea Priebusa zamijenio je bivši general John Kelly.

Najvažnije dužnosti u kabinetu obnašaju bivši vojni časnici i financijski stručnjaci.

Kada je riječ o vanjskoj politici, neke od najvažnijih odluka donio je jednostrano. SAD je povukao iz Pariškog sporazuma o klimi i uznemirio saveznike na Bliskom istoku odlukom da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela.

Elaine Kamarck iz think tanka Brookings Institution zaključila je da je prva godina Trumpovog mandata »ništa drugo nego jedna velika samoizazvana rana.«

Trump gotovo da nije ispunio nijedno obećanje, istaknula je. Antagonizirao je senatore iz vlastite stranke i raskinuo sa saveznicima.

Trump je upozorio saveznike i svijet kazavši u inauguracijskom govoru da će »od sada samo Amerika biti na prvom mjestu«.

Naglasio je da će Amerikanci obnoviti zemlju američkim radom poštujući dva pravila – »kupuj američko i zapošljavaj Amerikance«.

Posljedično, sporazum o slobodnoj trgovini s pacifičkim zemljama otkazan je nekoliko dana nakon toga i ponovno su otvoreni pregovori o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji bi mogao čak propasti.

To je njegov način da se bori za Amerikance svim snagama, kako je obećao prilikom inauguracije.

Amerikanci sada strpljivo čekaju da ispuni obećanje da će »Amerika ponovno početi pobjeđivati, kao nikad prije.«

Pregled ključnih trenutaka u prvoj godini mandata Donalda Trumpa

Zabrana putovanja

Iz vedra neba, tjedan dana nakon što je preuzeo dužnost, Donald Trump zabranio je na 90 dana putovanje u SAD državljanima nekoliko muslimanskih zemalja i proglasio čevteromjesečni moratorij na ulazak svih izbjeglica u Sjedinjene Države.

U američkim zračnim lukama izbio je kaos, putnici su pritvarani nakon dolaska, a diljem Amerike izbili su prosvjedi protiv mjere koja je doživljena diskriminatorskom prema muslimanima, iako je Trump govorio da je namijenjena ekstremistima.

Time je krenula i pravna saga koja se protegnula na cijelu prvu godinu mandata i još nije završena. Sudovi su zabranili izvornu Trumpovu izvršnu uredbu, a zatim i još dvije modificirane verzije.

Prošli mjesec je američki vrhovni sud odobrio stupanje na snagu treće verzije, zabranu za državljane Irana, Libije, Sirije, Jemena, Somalije i Čada, ali i na tu odluku su uložene žalbe pa pravna bitka još nije završena.

Otpuštanje Jamesa Comeyja

Trump je u svibnju iznenada otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja, koji je vodio istragu o navodnoj povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom u cilju nanošenja poraza Hillary Clinton.

Na kraju se taj potez Trumpu obio o glavu, otpuštanje Comeyja dovelo je do imenovanja mnogo moćnijeg, neovisnog savjetnika Roberta Muellera, koji je preuzeo istragu o ruskom uplitanju, koje Trump naziva »lažnom viješću«.

Pittsburgh, ne Pariz

Trump je 1. lipnja objavio da se Sjedinjene Dražave povlače iz Pariškog klimatskog sporazuma iako su ga skupine za zaštitu okoliša, strani državnici, industrija, pa čak i kći Ivanka pozivali da to ne učini.

Trump je ustvrdio da je pariški sporazum »loša pogodba« za američku ekonomiju i izjavio da je izabran da predstavlja građane »Pittsburgha, a ne Pariza«.

Izazivanje Sjeverne Koreje

U svom prvom govoru u Općoj skupštini UN-a u rujnu, Trump je otvorio verbalnu salvu prema sjevernokorejskom diktatoru Kim Jong-unu, kojeg je nazvao »malim raketnim čovjekom«, i najavio da će ga uništiti ako zaprijeti Americi.

Kako se 2017. približavala kraju tako su tenzije sa Sjevernom Korejom dramatično rasle, Kim se hvalio da ima raketni arsenal kojim može pogoditi američko kopno, a Trump mu odgovorio da je ima veći nuklearni gumb od njegovog.

Iako su početkom ove godine napetosti splasnule mnogi analitičari smatraju da Trumpovi ispadi opasno povećavaju rizik za pogrešnu procjenu koja bi mogla dovesti do katastrofe.

Sretan Božić, Amerika

Tri dana prije Božića Trump je u potpisao zakon o najvećoj promjeni poreznog zakona u nekoliko desetljeća i ostvario svoju najveću legislativnu pobjedu do danas. Posebno vrijednu zbog ranijeg bolnog neuspjeha u nastojanju da poništi Obamacare.

Trump, »mirotvorac«

Ušavši u Bijelu kuću Trump se pohvalio da je sposoban ostvariti trajni mir na Bliskom istoku, što američkim predsjednicima ne uspijeva već desetljećima.

Trumpova odluka je izazvala negodovanje međunarodne zajednice, brojne prosvjede u Palestini i tvrdnju palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da »više ne može prihvatiti« nikakav američki mirovni prijedlog.

Zbogom, Bannon

Otkako je Trump preuzeo dužnost, tradicionalni republikanci nadmetali su se s populistima za mjesto u njegovoj blizini. Ove potonje predvodio je Trumpov glavni strateg Steve Bannon.

Mjesecima je Trump dopuštao da jastreb Bannon vodi rat s kongresnom »močvarom« stranačkih čelnika i zastupnika za koje je smatrao da potkopavaju predsjednikovu revoluciju.

Republikanski establišment ipak je na koncu odnio pobjedu. Bannon je u kolovozu napustio Bijelu kuću, ali je nastavio promicati Trumpovu agendu na čelu utjecajnog portala Breitbarta.

Nakon objavljivanja knjige »Vatra i bijes« Michaela Wolffa s kojom su na vidjelo izašle i izjave kojima je Bannon »častio« i samoga Trumpa, predsjednik se definitivno razišao sa svojim saveznikom rekavši da je »izgubio razum«.

Pošto je izgubio predsjednikovu podršku, Bannon je ostao i bez sponzora i bio prisiljen napustiti i Breitbart. Time je izgleda završena priča o »najopasnijem političkom operativcu u Americi«.

Vrlo stabilni genij

A to nije pripomoglo stišavanju debate o tome je li predsjednik mentalno sposoban obnašati svoju dužnost.