JESMO LI NA TULUM stigli prekasno, kad se već skoro sve pojelo i popilo? Odgovor na to pitanje bit će jasniji nakon što sljedećeg tjedna Europska komisija predstavi prijedlog novog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Glavna briga za Hrvatsku, koja najkraće od svih članica ulaže EU novac u svoj razvoj, tiče se kohezijske politike: koliko će novca biti za slabije razvijene regije i kako će se on dijeliti. Britanski “Financial Times” dobio je uvid u Komisijin prijedlog i tvrdi da će kriteriji za dodjelu novca biti puno širi, što bi moglo utjecati i na povlačenje novca iz EU fondova u Hrvatskoj.

“NE MISLIM DA BI MOJ USISAVAČ trebao dobiti ljudska prava”, ustvrdio je europski povjerenik Andrus Ansip distancirajući se, očito, od ideja da bi naprednim robotima trebalo dati poseban pravni status. Na predstavljanju novih europskih mjera za razvoj umjetne inteligencije, Andrus je odgovarao (i) na vrlo specifična novinarska pitanja: trebaju li roboti dobiti prava i bi li jednog dana mogli obavljati posao povjerenika. “Ne vjerujem da bi moj usisavač bio bolji od mene” u ovom poslu, zaključio je Ansip. Europska komisija, inače, procjenjuje da bi EU trebala ulagati najmanje 20 milijardi godišnje u istraživanja i razvoj umjetne inteligencije želi li držati korak s drugim dijelovima svijeta.

ITALIJA JOŠ TRAGA za dobitnom političkom kombinacijom. Gotovo dva mjeseca nakon izbora, Talijani još nemaju novu vladu, a ovotjedne vijesti govore da su zadnje nade položene u dogovor antiestablišmentskog Pokreta 5 zvijezda i Demokratske stranke lijevog centra. Predsjednik donjeg doma parlamenta Roberto Fico iz M5S-a, kojeg je predsjednik Sergio Mattarella zadužio da ispita mogućnost suradnje Pokreta i PD-a, optimističan je. Politički suparnici daju im nula šanse za uspjeh. Bude li dogovor izostao, Talijani bi, po svemu sudeći, mogli ponovno na birališta.

ŠTO JE PRESUDNO da biste napredovali u životu? U Hrvatskoj visoko kotiraju sreća, političke veze i prava poznanstva. Europska komisija pokušala je utvrditi smatraju li Europljani život u EU pravednim, pa je provedeno istraživanje koje je pokazalo da u Hrvatskoj većina ljudi smatra da im je za napredak (uz dobro zdravlje, koje je na prvom mjestu) presudno imati sreće (48 posto), imati političke veze (38 posto) i poznavati prave ljude (37 posto). Dobro obrazovanje i naporan rad smatraju se važnim, ali ne i presudnim, barem ne u onolikoj mjeri koliko veze i poznanstva.

NARAVNO DA ZNATE tko je Lionel Messi. Sud Europske unije uvjeren je da znate tko je on. Zato su suci u Luksemburgu presudili da Messi može registrirati svoje prezime kao zaštitni znak i pod tim “trademarkom” prodavati sportsku opremu. Messijev zahtjev za registraciju pri Uredu EU-a za intelektualno vlasništvo svojevremeno je osporio španjolski proizvođač opreme za bicikle Massi koji je smatrao da bi vrlo slično ime kod kupaca moglo izazvati zbrku. No, Sud EU-a smatra da je Messi toliko poznat, ne samo među ljubiteljima sporta, da nema straha da će netko pobrkati dva brenda.