ZAGREB » Slovenski državni teritorij u posljednjih je 25 godina narastao za 22,1 kvadratna kilometra, iako ta država službeno nije promijenila niti jedan metar svoje granice. Prema službenim podacima, dostupnim u starijim enciklopedijskim izdanjima, Slovenija se u razdoblju od 1956. do 1991. godine protezala na 20.251 kvadratnom kilometru, dok danas zauzima 20.273 kvadratna kilometra. Toliko se barem navodi u službenim podacima, kao i u neslužbenoj i ekstremno popularnoj Wikipediji, što znači da se teritorij Dežele protegnuo za čak 22 kvadratna kilometra.

   Analiza te neobične zemljopisno-političke činjenice, a poduzeo ju je jedan istarski geodezijski stručnjak koji želi ostati anoniman, pokazuje kako su slovenski kartografi u svoje državno ozemlje ucrtali sve sporne točke uz državnu granicu o kojima će svoj pravorijek ovog ljeta izreći Arbitražna komisija, ali i 5,6 kvadratnih kilometara zemlje uz Dragonju koja je slovenskim tvrtkama ustupljena uz tu pograničnu rijeku kako bi na nju proširili solanu i vinograde.

Statistički kriterij, što ga je primijenio naš sugovornik, jedna je od četiri legitimne metode za određivanje državne granice. Preostali su katastarski, povijesni i jurisdikcijski kriterij, kojim se očito koristi hrvatska strana u arbitražnom postupku, pozivajući se na dokumente nastale nakon 1945. godine.

   Primijenimo li pak statistički kriterij i podatke s web stranice slovenske geodetske državne uprave, uz pomoć ortofoto snimaka i kalkulatora teritorija, uvidjet ćemo gdje je Slovenija pronašla teritorij koji prije nije imala upisan u svoje ozemlje.

   Slovenija je, vidljivo je iz tih podataka, u svoj teritorij upisala sva sporna mjesta uz državnu granicu s Hrvatskom. To su dvije točke u Međimurju, Hotiza i Poturen-Novakovec te dva područja na Žumberačkoj gori.

   Tamo su na Trdinovom vrhu (ili Sv. Geri) prijeporna dva četvorna kilometra gdje državna granica presijeca put koji vodi do TV odašiljača na slovenskoj strani, kao i područje naselja Sekulića, čija se katastarska knjiga od pedesetih godina nalazi u Sloveniji, a zemljišna knjiga u Jastrebarskom. Riječ je o području od 330 hektara.

   Sporna točka uz granicu je i Prapratna draga (koju Slovenci nazivaju Tomašićeve parcele), oko koje spor traje još od doba Austrougarske, kada je odlučeno da su na hrvatskoj strani. Tamo je svakih sto metara granice markirano graničnim kamenom.

   Najpoznatiji, ali ne i najveći sporni teren je u Istri. Radi se o zemljištu južno od rijeke Dragonje ili kanala Sv. Odorika, koji po hrvatskom izračunu ima 112, a po slovenskom 113 hektara. Slovenska strana želi sve za sebe, kako bi se mogla odrediti granična crta morske granice, po kojoj bi potom imala pravo na čitav Piranski zaljev.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…