Makinacije s otpadom

Sumnjivi poslovi škvera u Monfalconeu: Fincantieri zapečaćen, pet tisuća radnika ostalo na ulici

Šarlota Brnčić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

U brodogradilištu su zapečaćene četiri radne zone, policija sumnjiči sedam osoba za  nezakonito gospodarenje otpadom, a radnici smatraju da Uprava nije smjela zatvoriti  škver jer se i unatoč istrazi moglo nastaviti s radom. Strahuju za posao, budućnost i svoje plaće 



Pet tisuća zaposlenika, među kojima i brojni Hrvati, bili su jučer prisiljeni ostati kod kuće nakon što su dan ranije u brodogradilište Fincantieri u Monfalconeu ušli karabinjeri iz Udina i zapečatili čak četiri radne zone. Pod istragom je sedam osoba, a radi se o bivšem direktoru »Fincantierija« Carlu De Marcu te šestorici vlasnika kooperantskih tvrtki koje obavljaju poslove unutar brodogradilišta.


Istražuju se Nella Dosso (55) na čelu tvrtke »Pulitecnica friulana« iz Udina, Valter Radin (59) na čelu »Petrol Lavori« iz obližnjeg mjesta San Dorligo della Valle, Romeo Ronco (69) iz tvrtke »Marinoni« u Genovi, Francois Marcel Gaston Avon (58) iz »Carboline Italia«, Corrado Annis (48) odgovorna osoba tršćanske firme »Sirn« i Fabio Bianchi (49) iz tvrtke »Savi« sa sjedištem u Genovi. Svi osumnjičeni brane se sa slobode. 


Istraga iz 2014. 


Temelj za pokretanje istrage, kao i akcije karabinjera jest nezakonito gospodarenje otpadom za koje se terete osumnjičene osobe, odnosno, kako prenosi tršćanski dnevni list Il piccolo, da su prekršili članak 256 odredbe 152 iz 2006. godine koji se odnosi na odlaganje otpada bez da su za to dobili potrebna odobrenja. Akcija karabinjera započela je prekjučer oko 9 sati i nastavila se čitavo prijepodne, a »ekološki« karabinjeri posebice su se fokusirali na područje u kojem se odlagao otpad koji je potjecao od radova na izgradnji putničkih brodova, ali i na još tri njima interesantne zone koje su dovoljno bitne da dovedu u pitanje normalni proizvodni proces. Istraga slučaja započela je još prošle godine, a nakon što je prikupljeno dovoljno materijalnih dokaza da se krene u akciju, sud u Goriziji dao je »zeleno svjetlo«.




Preksinoć, nakon što su istražitelji napustili brodogradilište te se sastalo čelništvo Fincantierija, izdano je priopćenje u kojem se najavljuje zatvaranje brodogradilišta u Monfalconeu, kao i da će se učiniti sve kako bi se takva nepoželjna i za radnike vrlo neugodna situacija što je moguće prije riješila. Posebice, kada se uzme u obzir i koliku će štetu to nanijeti proizvodnji. Od ukupno pet tisuća radnika koji su jučer umjesto odlaska na posao morali ostati kod kuće, njih 1.600 su zaposlenici Fincantierija dok je preostalih 3.400 zaposleno u kooperantskim firmama. 


Situacija nije od jučer 


Prilikom dolaska naše novinarske ekipe u Monfalcone pred ulaskom u brodogradilište zatekli smo desetak talijanskih radnika koji su na užarenom asfaltu nestrpljivo iščekivali ishod sastanka čelništva tvrtke koji je započeo u 14.30 sati. Niti mi nismo mogli ući u krug tvrtke na što nas je ljubazno, ali neumoljivo upozorio zaštitar na ulazu. Tog jutra čak je tisuću radnika »poljubilo« vrata firme, a kako su prolazili sati i nisu mogli ući unutra, polako su se razišli i krenuli kućama. Ostali su samo oni najuporniji.



Iz Hrvatske i BiH oko 500 radnika  kooperanata 


 Socijalna situacija u brodogradilištu je već otežana najavom otpuštanja oko petsto stalno zaposlenih. Prema podacima sindikalnih povjerenika brodogradilište Fincantieri  zapošljava oko 500 radnika iz Hrvatske i BiH. Plan otpuštanja oko 500 stalno zaposlenih ne obuhvaća i radnike koji su na određeno vrijeme zaposleni preko poduzeća koja sklapaju posebne ugovore sa poslodavcem. Dobar dio rada u brodogradilištu održava se upravo zahvaljujući  vanjskim kooperanatima koji su plaćeni po nižim stopama od stalno zaposlenih, a razlika se kreće se od 20 do 50 posto manje. Brodogradilište je specijalizirano za izgradnju velikih putničkih brodova kruzera, trenutno o dokovima se izgrađuje  kruzer za tvrtku MSC  i dva   gigantska kruzera za tvrtku Carnival. (E. V.) 



– Ova situacija nije od jučer. Problemi su započeli još pred dvije godine. Nije krivo državno odvjetništvo niti policija jer smo mišljenja da svojim dolaskom i istragom nisu onemogućili proizvodnju niti daljnji rad. Proizvodni odjel mogao je slobodno nastaviti sa radom, no čelnici su odlučili sve obustaviti. Smatramo da je odvjetništvu dojadilo više čekati da se počnu pridržavati propisa u vezi otpada, dok naši šefovi ne žele odstupiti sa svojih pozicija. Njihov stav je da ih trebaju pustiti da i dalje tako rade, u suprotnom neka se proizvodnja nastavi u inozemstvu. U najgoroj smo poziciji mi radnici. Tko zna da li ćemo dobiti i plaće. Ne znamo niti kada ćemo nastaviti sa radom. Trenutno je unutar brodogradilišta samo osamdesetak osoba, oni najnužniji jer je na rasporedu bila primopredaja broda. Mi ćemo tu čekati dok nam se netko ne udostoji obratiti kada završe sa sastankom, ogorčeno su nam se obratili talijanski radnici koji su imali niz primjedbi na odluke šefova. 


Otišli kućama


Hrvatske radnike nismo zatekli, no kako nam je rekao 53-godišnji Jasmin Bošnjak, inače državljanin BiH, koji u »Fincantieriju« radi još od 2003. godine, Hrvatima je blizu kuća pa su do povoljnijeg razvoja situacije otišli do svojih domova.


– Tu sam već dvanaest godina, a kada uzmemo u obzir uvjete koji su u Bosni, zadovoljan sam ovdje u Monfalconeu. Prekjučer smo normalno radili i završili svoju smjenu u 18 sati. Policiju nismo vidjeli jer radimo u velikoj radionici od preko stotinu zaposlenika na drugom kraju brodogradilišta. Izašli smo samo do menze na ručak. Navečer su nam oko 20.30 sati javili da idući dan nećemo moći ući i da će policija zatvoriti firmu. Ništa ne znamo. Čekamo da nam netko javi koliko ćemo biti zatvoreni. Da li, dva, pet ili više dana. Ne znam da li da odem obitelji u Bosnu ili da čekam ako to neće trajati predugo. Upravo sam sada krenuo prema firmi da provjerim situaciju, izjavio nam je Bošnjak kojeg smo zatekli na biciklu par stotina metara dalje od ulaza. 


Istaknuo nam je kako u firmi radi jako puno radnika iz Hrvatske, Bosne, Srbije, Makedonije i Albanije te ponosno dodao  kako im upravo oni »drže proizvodnju« zbog čega često radnici iz Italije nisu bili zadovoljni. Kaže i kako nije rijetkost da su imali problema u prošlosti, posebice sa papirima koje im nisu produživali na duže vrijeme.Kasno popodne, a nakon što je završen sastanak čelništva, pozvani su na razgovor predstavnici sindikata. Izložena im je delikatnost situacije, no bez prevelikog ulaženja u detalje, kao i da će se tvrtka posavjetovati s odvjetničkim uredom u vezi daljnjih koraka koje je potrebno poduzeti.