Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. studenoga 2019.
Brojne nedoumice

Što će biti s ruskom ekonomijom nakon izbora?

Vladimir Putin, REUTERS
Vladimir Putin, REUTERS
Autor:
Objavljeno: 20. ožujak 2018. u 11:04 2018-03-20T11:04:17+01:00

U ponedjeljak je Putin ublažio ton prema Zapadu, istaknuvši da ne želi utrku u naoružanju i da će učiniti sve što može da riješi sporove s drugim državama.

Nakon predsjedničkih izbora rusko gospodarstvo moglo bi postati taocem želje za uzvratom za poraz u hladom ratu, ističe ruski ekonomski komentator Igor Nikolaev u svom najnovijem blogu na web stranicama neovisne radio postaje »Eho Moskve«.

Što će biti s ruskom ekonomijom nakon predsjedničkih izbora?, pita se Nikolaev. Na to će, kako smatra, utjecati puno faktora, među kojima su cijene nafte, sankcije i protusankcije te strukturne reforme, bude li ih.

Nikolaev, međutim, ističe još jedan faktor, koji je po njegovoj ocjeni jasno vidljiv nakon najnovije predsjedničke »poslanice«, a to je da je Rusija zahvaćena obnovljenom utrkom u naoružanju, pa je novi hladni rat postao stvarnost.

»Službena verzija zašto se Rusija našla usred nove utrke u naoružanju jest da su je u nju uvukli drugi, no zapravo je riječ o tome da ona žudi za revanšom zbog SSSR-ova poraza u prethodnom hladnom ratu«. »Zbog toga«, kaže Nikolaev, »raste geopolitička napetost i ta se činjenica neopravdano podcjenjuje«.

Čini se da gubitak hladnoga rata za neke, kao povijesna činjenica, izgleda nepodnošljivo težak, nastavlja komentator. Vlastima poručuje da taj rat nisu izgubili država ili ljudi, nego zapovjedno-planska ekonomija, koja se pokazala nesposobnom podmiriti rastuće vojne rashode.

Onima koji polažu nade u sadašnju rusku ekonomiju i koji ističu da je ona sada, iako nesavršena, tržišna, Nikolaev poručuje da je ruski ekonomski sustav strukturno nereformiran, neučinkovit i opterećen sankcijama i protusankcijama.

»Gospodarstvo je postalo taocem neutemeljenih pretenzija za revanšom u novom hladnom ratu. Takvo gospodarstvo neće preživjeti. O tome ćemo morati voditi računa nakon izbora, a ako je tko nakon njih i bio u euforiji, ona će ubrzo splasnuti«, zaključuje komentator.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uvjerljivo je u nedjelju osvojio četvrti mandat na čelu države sa 76,67 posto glasova, čime je potvrđen njegov položaj u vrijeme napetih odnosa sa Zapadom. Za kormilom države već 18 godina, bilo kao predsjednik ili premijer, Putin je na ovim izborima realizirao dosad najbolji rezultat na predsjedničkim izborima.

U ponedjeljak je Putin ublažio ton prema Zapadu, istaknuvši da ne želi utrku u naoružanju i da će učiniti sve što može da riješi sporove s drugim državama.

Susret u Kremlju s kandidatima koje je pobijedio Putin je iskoristio kako bi izrazio želju da se fokusira na unutarnja, a ne međunarodna pitanja te da pokuša poboljšati standard svojih građana većim ulaganjima u obrazovanje, infrastrukturu i zdravstvo te manjim izdvajanjima za obranu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.