Rasprava

Španjolska na korak do prve koalicijske vlade u 40 godina

Hina

Reuters

Reuters



U subotu u španjolskom parlamentu traje rasprava uoči glasanja o vladi tijekom kojeg bi premijer Pedro Sánchez tijesnom većinom mogao dobiti zeleno svjetlo za uspostavljanje lijeve koalicijske vlade.


To bi bila prva koalicijska vlada na nacionalnoj razini u Španjolskoj od uvođenja demokracije prije 40 godina.


Sánchezova Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) dobila je najviše glasova na izborima u travnju, pa opet na ponovljenima u studenom, no nedovoljno za samostalno formiranje vlade.




Pedro Sánchez je zatim postigao sporazum s manji lijevim Unidas Podemosom, no s ukupno 155 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta ne dolaze do potrebne natpolovične većine od 176 zastupnika. Parlament je podijeljeniji nego ikada ranije zbog pojave novih manjih stranaka. One su prije tri godine narušile tradicionalno dvostranačje PSOE-a i konzervativne Narodne stranke.


Da bi lijeva koalicija PSOE-a i Unidas Podemosa došla na vlast potrebna im je podrška manjih stranaka u parlamentu. Narodna stranka i desna stranka Vox, drugoplasirana i trećeplasirana stranka na izborima u studenom, odbile su podržati tu lijevu koaliciju.


Sánchez, koji je postao premijer u ljeto 2018., stoga ovisi o malim regionalnim strankama.


U subotu u parlamentu vodi raspravu s liderima svih stranaka, a u nedjelju će početi glasanje o vladi. U tom prvom krugu glasanja sasvim izgledno neće dobiti podršku jer zajedno sa strankama koje ga podržavaju Sánchez nema potrebnih 176 zastupnika.


No u utorak će biti održan drugi krug, 48 sati nakon prvog kruga, u kojem će zastupnici ponovo glasovati. Ovaj put Sánchezu će biti potrebna jednostavna većina, odnosno više mu neće biti potrebno 176 zastupnika od ukupno njih 350, nego samo više glasova „Da“u odnosu na „Ne“ bez obzira koliko zastupnika glasalo.


Najveća katalonska stranka za nezavisnost Katalonska republikanska ljevica (ERC) dogovorila je prošli tjedan sa Sánchezom suzdržavanje od glasanja u tom drugom krugu kako bi on bio izabran.


Za uzvrat je Sánchez obećao dijalog o budućnosti Katalonije. ERC tvrdi da će se razgovarati o referendumu o samostalnosti dok Sánchez tvrdi samo o onome što dopušta španjolski ustav, a to nije referendum.


Suzdržavanje od glasovanja ERC-a u utorak gotovo sigurno će donijeti Sánchezu novi četverogodišnji mandat.


No u petak navečer je Središnja izborna skupština, administrativno izborno tijelo, priopćilo kako zatvoreni lider ERC-a, Oriol Junqueras, ne može biti zastupnik u Europskom parlamentu premda je na izborima u svibnju osvojio to mjesto. Junqueras je u listopadu osuđen na 13 godina zatvora zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. koji je bio zabranio ustavni sud. Središnja izborna skupština je odlučila i kako predsjednik katalonske vlade Quim Torra, saveznik ERC-a, mora odstupiti s funkcije jer je prošli mjesec osuđen na zabranu obnašanja javnih funkcija na godinu i pol dana.


To bi moglo potaknuti ERC da se povuče iz sporazuma sa Sánchezom, premda su čelnici te stranke u subotu ujutro ostali pri sporazumu.


Bude li u utorak izglasana lijeva koalicijska vlada, bit će to prva koalicijska vlada na nacionalnoj razini u Španjolskoj od 1978. godine kada je uvedena demokracija a stupio na snagu aktualni ustav.


Ona će povesti dijalog s regionalnom katalonskom vladom oko budućnosti Katalonije, pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku gdje zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a.


Sánchez i Pablo Iglesias, vođa Unidas Podemosa, rekli su kako će povećati porez kompanijama. Koalicija također namjerava zaustaviti reformu tržišta rada koju je uvela prijašnja konzervativna vlada Narodne stranke, na vlasti od 2012. do 2018. godine. Također se očekuju i politike usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena i promoviranje rodne jednakosti.


No ta manjinska lijeva koalicija teško će usvajati zakone jer će ovisiti o podršci ili suzdržavanju od glasanja malih regionalnih stranaka čiji je interes regionalne prirode.


Prijašnja manjinska vlada pod vodstvom Sáncheza od lipnja 2018. do travnja 2019. morala je sazvati prijevremene izbore jer nije bila dobila podršku za usvajanje proračuna. Tada su joj katalonske regionalne stranke bile okrenule leđa uvjetujući podršku referendumom o samostalnosti Katalonije.