Neke rane nikad ne zacijele

Španjolska: Sporna beatifikacija velikog broja žrtava iz građanskog rata

Hina

Udruge žrtava diktature Francisca Franca smatraju da je beatifikacija zapravo »politički čin afirmacije frankizma«

TARRAGONE Nedjeljna beatifikacija više od 500 redovnika u Španjolskoj, među kojima je najveći broj ubijen u vrijeme građanskog rata od ruke republikanske milicije, razbjesnila je žrtve Frankove diktature u zemlji koja se trudi da rasvijetli zločine iz toga vremena.»Svim srcem sam uz sudionike svečanosti«, rekao je papa Franjo u videoporuci koja je gromoglasnim pljeskom pozdravljena u Tarragoni, na istočnoj obali Španjolske, gdje organizatori očekuju 2.720 redovnika i gotovo 4.000 članova obitelji i prijatelja blaženika.Španjolsku konzervativnu vladu zastupali su ministar pravosuđa Alberto Ruiz Gallardon i unutarnjih poslova Jorge Fernandez Diaz. Predsjednik Katalonije Artur Mas bio je također nazočan.Svečanost proglašenja blaženima 522 redovnika »mučenika 20. stoljeća u Španjolskoj«, velikom većinom ubijenih u vrijeme španjolskog građanskog rata između 1936. i 1939., španjolski su mediji ocijenili »najvećom beatifikacijom u povijesti Crkve«.Među blaženicima je 515 Španjolaca i sedmero stranaca, među kojima troje Francuza. Tijekom svečanosti pročitana su njihova imena, a njihove fotografije bile su izvješene na golemom panou.Najmlađeg blaženika, Josea Sancheza Rodrigueza, karmelićanina, ubila je »skupina pripadnika milicije« 1936., u njegovoj 18. godini, rekla je madridska nadbiskupija.Španjolska biskupska konferencija očito je htjela izbjeći političku konotaciju, pa u najavi događaja nije spomenula građanski rat, nego se odlučila za općenitiji pojam »mučenici 20. stoljeća«.Papa je netom prije molitve Angelusa u Vatikanu bio izravniji, rekavši da se ove nedjelje »u Tarragoneu proglašava blaženima petstotinjak mučenika ubijenih zbog njihove vjere u španjolskom građanskom ratu 30-ih godina prošlog stoljeća«.No udruge žrtava diktature Francisca Franca smatraju da je beatifikacija zapravo »politički čin afirmacije frankizma«.»Nakon diktatorove smrti ništa se nije promijenilo (…) S jedne strane, katolička hijerarhija u Španjolskoj (…) časti neke žrtve masovnim beatifikacijama i kanonizacijama, a s druge zaboravlja žrtve Frankove represije«, ističe Platforma za povjerenstvo o istini o zločinima frankizma, tražeći otkazivanje svečanosti.Usprkos pojačanom međunarodnom pritisku zadnjih tjedana, zahtjevu UN-a da se istraži sudbina desetaka tisuća nestalih iz tog doba i istrazi koju je pokrenulo argentinsko pravosuđe, Španjolska ne želi otvoriti to bolno pitanje, pozivajući se na zakon o amnestiji.