Solidarnost ili propast, trećeg puta nema – ovaj do sada možda najkonkretniji apel glede kritičnog gospodarskog stanja u eurozoni uputio je poljski ministar financija Jacek Rostowski, govoreći u dnevniku Gazeta Wyborcza.

Kako prenosi EUobserver, Rostowski je tom prilikom kazao da Europskoj uniji prijeti kolaps ukoliko vodeće zemlje, poput Njemačke, budu nespretno upravljale financijskom krizom.

Kontrolirani raspad

»Europske elite, uključujući i njemačku, moraju odlučiti žele li da euro preživi, pa i pod visoku cijenu, ili ne.

Ukoliko ne žele, trebali bismo se pripremati za kontrolirani raspad valutnog područja«, poručio je Rostowski, dodajući da Unija ima jednostavan izbor: solidarnost, odnosno puno dublja makroekonomska integracija eurozone, ili kolaps; trećeg puta nema.

Kazao je između ostalog i da bi europske zemlje trebale unijeti više novca u trenutni fond pomoći kako bi on bio učinkovit jer se, veli, ne smije dozvoliti da tržišta imaju sjenu sumnje da fond nije dovoljno velik da stabilizira situaciju u svim europskim zemljama koje trebaju pomoć.

Rostowski kaže i da je dugoročno rješenje za krizu dublja integracija, te da fundamentalni problem eurozone nije ekonomske, već političke prirode.

Zanimljivo je da je poljski ministar financija spomenuo dvije vrste, kako kaže, opasnih populizama u djelovanju EU politika: južnjački, koji se temelji na financijskoj neodgovornosti, te sjevernjački, temeljen na nedostatku solidarnosti s južnim zemljama.

Rostowski je kazao i da Poljska neće uvesti euro dok ne bude sigurna da je ta valuta otporna na potrese, ali i da će bogate sjeverne zemlje, kao i ne-članice eurozone, patiti ukoliko euro propadne, zaključio je.

Ovakva analiza stanja u eurozoni poljskog ministra financija odnosi se naravno na dužničku krizu koja pritišće pojedine članice, a onda i zajedničku valutu euro, pri čemu se bruxelleska birokracija baš i nije iskazala.

Ključan je pritom raskorak između činjenice da eurozona ima zajedničku monetarnu politiku, dok su fiskalne politike i upravljanje proračunom te javnim dugom unutarnje pitanje pojedinih članica.

Fiskalna integracija

Ocjene analitičara sve češće idu u pravcu da rješenja europskog problema neće biti prije no se Europa istinski politički, odnosno fiskalno integrira, no jasnih koraka u tom pravcu za sada nema.

Istup Rostowskog ima tim veću težinu što je  Poljska trenutno predsjedavajuća članica, koja je k tome ekonomski i vrlo uspješna te daleko manje ovisna o tržištu ili pomoći Unije od drugih, krizom pogođenih članica. Poljska naime krizu gotovo da i nije osjetila zahvaljujući strukturi svog gospodarstva, te velikom unutrašnjem tržištu.

Poljska još nije uvela euro i trenutno se nalazi u tzv. čekaonici za euro. Kako je u međuvremenu kriza poprilično nagrizla ugled eura, zemlje koje su ranije nastojale što prije uvesti tu valutu, sada su oprezne i sve više cijene svoju monetarnu suverenost, te svojevrsnu »distancu« koju im ona pruža.

Širenje eurozone tako je gotovo zaustavljeno, a otkočiti bi ga mogla tek čvrsta politička odluka europskih lidera da su za »zajedničku stvar« spremni na kocku staviti puno više no što su to do sada činili.