Sad smo »EU citizens«, a ne »all passengers«

Belgijski policajac u redu EU citizens samo se smješkao i govorio welcome, red se smanjivao brzinom munje, dok su oni nesretnici, među kojima smo i mi bili donedavno, puno duže morali čekati da im se pregledaju putovnice 

Otići u Bruxelles, glavni grad Europske unije prvoga dana članstva bila je prilika provjeriti što će se to promijeniti i zbog čega smo toliku energiju ulagali u proces pridruživanja. Da se nešto stvarno dogodilo, bilo je jasno na aerodromu u Zagrebu, jer su putnici prolazili granicu i s osobnim kartama. Kao da idu do Trsta ili Ilirske Bistrice. Na aerodromu u Bruxellesu potvrdilo se da je hrvatska zvjezdica na europskoj zastavi jednako važna kao i ostalih 27. Prvi put su građani Hrvatske imali svoj red, onaj ispred kojih svijetli EU citizens, dok su ostali putnici morali u red ispred kojega je pisalo all passengers. Belgijski policajac u redu EU citizens samo se smješkao i govorio welcome, red se smanjivao brzinom munje, dok su oni nesretnici, među kojima smo i mi bili donedavno, puno duže morali čekati da im se pregledaju putovnice. 

  Je li riječ o uobičajenoj pristojnosti ili su Europljani zaista presretni što je prva zemlja zapadnog Balkana, kako nas oni zemljopisno smještaju, i predvodnica regije te jamstvo stabilnosti i mira, dobila priliku biti ravnopravna članica Europske unije, teško je reći. Ali da su se na Schumanovom trgu na kojemu su smještene glavne institucije Europske unije potrudili istaknuti i obilježiti ulazak Hrvatske kao izuzetno važan događaj, bilo je jasno na svakom koraku. Dobrodošlice Hrvatskoj na svakom koraku, kockice crveno bijele kao da se igra neko nogometno prvenstvo, a na jednom od trgova preko 30 velikih panoa svjedočilo je o posebnostima nove članice. Na ulazu u muzej Europske unije – Parlamentarium na velikom displeju također je svako toliko svijetlilo Welcome Croatia. 

 Odbor za rane faze

Domaćini hrvatskom izaslanstvu bio je Odbor regija. Upravo je ta institucija jedan od pokazatelja kako funkcionira proces odlučivanja koji će sada vrlo često obvezivati i Hrvatsku. Hrvatskim novinarima nije bilo baš previše jasno koja je uloga te institucije s obzirom na to da Odbor regija ne donosi nikave odluke. A opet zgrada u kojoj je smješten ne zaostaje pred onima Europskog parlamenta ili Europske komisije što ukazuje na važnost institucije. I ulazak u nju također je identičan, a uključuje detaljne sigurnosne provjere, otprilike kao na aerodromu. Funkcija Odbora regija je davati mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji kada mu se oni obrate za savjet pri izradi zakonodavnih tekstova kao što su direktive i propisi, a koji se odnose na područja vezana uz regionalnu i lokalnu samoupravu. Odbor regija može samostalno iznijeti mišljenje nakon što ga usvoji za to nadležno povjerenstvo, o nacrtu mišljenja raspravlja se na plenarnom povjerenstvu, a ako se usvoji, mišljenje se šalje svim europskim institucijama te objavljuje u Službenom glasniku Europske unije. Sljedeći instituti Odbora regija su rezolucije u kojima se daje očitovanje o važnim temama ili aktualnim pitanjima te prospektivna mišljenja i izvješća o utjecaju. Zahvaljujući prospektivnim mišljenjima Odbor regija sudjeluje u razradi europske politike u vrlo ranoj fazi i na taj način radi snažan politički utjecaj, dok izvješćima o utjecaju Odbor regija procjenjuje utjecaj politike na lokalnu i regionalnu razinu. 

Dakle, Odbor regija ne može obvezujuće utjecati na europske centre moći i Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, odnosno Vijeću ministara, pa je iz hrvatske perspektive i iskustava teško shvatiti kako je onda ta institucija važna. Naime, pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu Ustavom je zajamčeno u Hrvatskoj, postoji Udruga gradova, saborski Odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu, ali državna vlast nije se previše iskazala u uvažavanju mišljenja niže razine.  

»Može« ima snagu

Predsjednik Odbora regija Ramon Luis Valcarel Siso, predsjednik španjolske samostalne regije Murcija, pojašnjava da je institucija kojoj je na čelu savjetodavna, da nema zakonodavne ovlasti, ali da se mišljenje Odbora regija i te kako uvažava. 

  – Mi smo kao institucija najbliža građanima i to nam daje legitimitet koji poštuju institucije koje imaju zakonodavnu snagu. U većini slučajeva naša su mišljenja sastavni dio zakonskih prijedloga i direktiva. Uvjereni smo da će nam u svemu pomagati hrvatsko izaslanstvo koje je postalo punopravni član odbora regija. Ne treba zaboraviti da je Lisabonski ugovor prepoznao pravo Odbora regija da utječe na odluke Suda pravde Europske unije u okviru zaštite načela supsidijarnosti, kao i vlastitih isključivih prava. Ova nova nadležnost jača našu političku ulogu što nam omogućava učinkovitije djelovanje u korist regionalnih i lokalnih vlasti na europskoj razini, pojasnio je Valcarel Siso. 

  Drugim riječima ono što se u hrvatskoj politici kvalificira kao »može«, a što u političkoj praksi znači da institucije koje »mogu«, a ne »moraju«, imaju slab utjecaj, u institucijama Europske unije »može« ima i te kako veliku snagu. Riječ je o suptilnom međuinstitucionalnom odnosu u kojemu je jedno od prvih načela međusobno uvažavanje i poštovanje procedure. I ono što zvuči kao fraza, tipa Odbor regija se može izjasniti o svim važnim pitanjima od regionalnog i lokalnog interesa, a Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija dužni su se obratiti mu se za savjet u vezi s pitanjima gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, zapošljavanja, socijalnim pravima, obrazovanjem i pitanjima mladih…, u operativnom smislu zaživljava u završnim zakonskim aktima.  

Obersnel na materinjem

Hrvatsko izaslanstvo u Odboru regija koje broji devet članova doživjelo je prave ovacije na plenarnoj sjednici, a njegov voditelj, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je ponos zbog toga što se kolegama može obratiti na materinjem hrvatskom jeziku jer je na kabinama za prevoditelje od 1. srpnja 2013. godine zasvijetlilo i HR. 

  Snalaženje u europskoj političkoj areni koja je pravi institucionalni labirint bit će zadatak hrvatskih političara, ali da njihova uloga neće biti mala ako na kvalitetan način odgovore izazovima, pokazalo se i na odlasku iz Bruxellesa. Policajac je na iznenađenje svih zaželio »Dobar dan«, pregledao putovnicu i poručio »Doviđenja«. Sad, kada netko ima potrebu naučiti nekoliko rečenica njemu teškog slavenskog jezika, valjda to nešto znači o prilici koja se ukazala. Kako ćemo je iskoristiti, to zavisi od svih nas, od političara koje mi biramo i koji će nas predstavljati i u brojnim institucijama Europske unije.

___________________________

Trag na Balkanu 

   Valcarel Siso istaknuo je da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju povijesni događaj jer pristupanje Hrvatske označava povijesnu promjenu koja će ostaviti trag na cijelom zapadnom Balkanu.    – Ovaj postupak usmjeren je na proširenje područja slobode, blagostanja i demokracije na nove zemlje koje poštuju i dijele iste vrijednosti i načela. Sjećam se brojnih pogodnosti koje je pristup EU-u donio Španjolskoj 1986. godine s obzirom na to da je Europska unija bila i ostaje pokretačka sila ne samo gospodarskog rasta već i globalnih političkih i društvenih promjena. Pozitivna iskustva i rezultati postignuti u Španjolskoj i drugim zemljama koje su pristupile EU-u 2004. godine i kasnije predviđaju pozitivan učinak pristupa na Hrvatsku, uvjeren je predsjednik Odbora regija.  

___________________________

 Strah od astronomskih cijena 

   Jedan od najvećih strahova, kada je riječ o ulasku u Europsku uniju, je strah od pada standarda. Taj strah nije neopravdan, jer su cijene u Bruxellesu astronomske. Dok u Hrvatskoj vlada pravi rat oko poskupljenja cigareta koje je rezultat prilagođavanja europskim pravilima, u glavnom gradu Europe kutija teško da se može naći ispod pet eura i u njoj ima 19 cigareta. Popiti kavu ispod tri eura gotovo je nemoguća misija, a legendarno belgijsko pivo ne može se dobiti u središtu grada ispod pet eura. Da je dobro, dobro je, ali hrvatski građani teško da si mogu priuštiti više od jedne čaše. Barem većina njih. Slično je i s cijenom hrane. Alternativa su brojni restorani s brzom hranom, a najviše se nudi kebab. Za četiri eura može se dobiti sasvim pristojan obrok. No, u moru restorana u središtu grada za deset eura može se dobiti pristojan meni, a on s obzirom na ponudu može biti talijanski, grčki, belgijski, ruski, makedonski, turski… I sasvim je normalna pojava da svakom prolazniku dolaze radnici u restoranu i na sve moguće načine nagovaraju ih da se baš kod njih okrijepe. Na početku je naporno, ali čovjek se navikne.  

___________________________

 Devetero branitelja lokalnog 

   Hrvatske nacionalne udruge lokalnih i regionalnih vlasti – Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina Republike Hrvatske – u Odboru regija predstavljat će kao voditelj izaslanstva riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, načelnica općine Jakovlje Snježana Bužinec, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, načelnik općine Vidovec Bruno Hranić, član Skupštine Istarske županije Ivan Jakovčić, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, članica Gradske skupštine grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević te župan Varaždinske županije Predrag Štromar.  

  U obraćanju više od 350 zastupnika koji su nazočili plenarnoj sjednici Odbora regija Obersnel je podsjetio da je Hrvatska u dva desetljeća provela prve slobodne višestranačke izbore, uvela tržišnu ekonomiju, izborila se za slobodu i nezavisnost, provela Sporazum o stabilizaciji i priduživanju, usvojila pravnu stečevinu Europske unije, održala prve izravne izbore izvršnih čelnika na lokalnoj i regionalnoj razini… 

  – Biti predstavnik lokalnih i regionalnih vlasti u današnjem vremenu znači prihvatiti odgovornost za svoje građane i svoj zavičaj te biti spreman uhvatiti se u koštac s rješavanjem niza problema. Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da smo mi građanima najbliža razina demokratske vlasti, zbog čega prvi svjedočimo njihovom nezadovoljstvu zbog današnjeg stanja. Nadležnosti koje su nam povjerene u obavljanju naših dužnosti često su nedostatne za stvarno rješavanje problema koji je pred nama, no baš je to razlog da se aktivnije uključimo u aktualna zbivanja i tražimo promjene. Poticanje lokalnih inovacija i proizvodnje, ulaganje u obrazovanje, osnaživanje građanskih inicijativa i jačanje lokalne demokracije samo su neki od provjerenih načina otklanjanja nepovoljnih ekonomskih i socijalnih trendova koji su rezultat aktualne krize, ocijenio je Obersnel.   

___________________________

 Čestitke iz susjedstva 

   Bruxelles je idealan glavni grad Europe, barem kada je riječ o ljudima koji tamo ne odlaze često. Nije prevelik, a javni prijevoz je izvrsno organiziran pa čak i oni koji imaju malu prostornu inteligenciju mogu relativno na jednostavan način doći do odredišta. Cijene javnog prijevoza, kao i ostalih stvari, su za hrvatske prilike astronomske. Tako autobusna karta kupljena u autobusu koji vozi od aerodroma do Schumanovog trga košta šest eura. Oni koji imaju kovanice, mogu je kupiti za četiri eura na automatu. A kada se dođe do Schumanovog trga, najpametnije je koristiti metro. Karta za sedam vožnji košta sedam eura. Snalaženje je olakšano i zbog toga što je većina građana Bruxellesa vrlo susretljiva i većina njih priča engleski. 

  Što se tiče taksija, za nekoliko kilometara vožnje treba izdvojiti najmanje deset eura, a do aerodroma je cijena oko 50 eura. Ono što je zbunjujuće je to da taksimetar uredno radi i odbrojava i kada taksi stoji u gužvi, a što je u Bruxellesu prilično često pa je teško predvidjeti koliko će takist naplatiti vožnju na istoj relaciji. Budući da je središte i šire središte Bruxellesa veličine, recimo Rijeke, oni koji su u dobroj kondiciji većinu stvari koje treba pogledati mogu bez problema otpješačiti. Inače, taksisti nisu bili previše impresionirani činjenicom ulaska Hrvatske u EU. Hladni su i ne žele nikakvu komunikaciju. To se ne bi moglo reći za ugostitelje u starom središtu grada oko najljepšeg trga u Europi, Grand Placea, koji su ostavljali dojam da i te kako znaju da je zasjala 28 zvjezdica. Kada su shvatili da smo iz Hrvatske, čestitali su nam i zaželjeli dobrodošlicu, naši susjedi, jedan ugostitelj iz Beograda, te vlasnik makedonskog restorana.