Val ekstremne hladnoće koji je zadnjih dana zahvatio dijelove Sjedinjenih Američkih Država pripisuje se klimatskim promjenama na Zemlji. Doduše, klima se mijenjala kroz našu prošlost. Samo u posljednjih 650.000 godina bilo je sedam ciklusa glacijalnog napredovanja i povlačenja, s naglim završetkom posljednjeg ledenog doba prije oko 7.000 godina, označavajući tako početak moderne klime – i ljudske civilizacije.

Većina tih klimatskih promjena pripisuje se vrlo malim varijacijama u Zemljinoj orbiti koje mijenjaju količinu sunčeve energije koju naš planet prima.

Međutim, sadašnji trend klimatskih promjena, odnosno zagrijavanja rezultat je, upozoravaju znanstvenici, ljudske aktivnosti od sredine 20. stoljeća. Štoviše, zagrijavanje Zemlje odvija se brzinom koja je bez presedana tijekom minulih desetljeća, pa čak i tisućljeća.

Sateliti koji kruže oko Zemlje, kao i drugi tehnološki alati omogućili su znanstvenicima da vide »širu« sliku, prikupljajući različite vrste informacija o našem planetu i njegovoj klimi na globalnoj razini. Upravo taj skup podataka, prikupljen tijekom mnogih godina, otkriva signale koji upućuju na zaključak da se klima promijenila. Nema sumnje da je zagrijavanje odgovor na povećane razine stakleničkih plinova.

Zagrijavanje oceana

Ledene jezgre Grenlanda, Antarktika i tropskih planinskih ledenjaka pokazuju da klima na Zemlji reagira na promjene u razinama stakleničkih plinova. Dokazi se također mogu naći u oceanskim nakupinama, koraljnim grebenima ili slojevima sedimentnih stijena, a oni otkrivaju da se trenutačno zagrijavanje događa deset puta brže od prosječnog zagrijavanja tijekom ledenog doba, kad je također rasla temperatura, a povlačili su se ledenjaci i ledeni pokrovi.

Znanstvenici kažu da je prosječna temperatura na površini našeg planeta porasla za 1,62 stupnjeva Celzijevih stupnjeva od kraja 19. stoljeća, što je u velikoj mjeri posljedica povećane emisije ugljičnog dioksida i drugih emisija u atmosferu.

Najveći dio zagrijavanja dogodio se u posljednjih 35 godina, a pet najtoplijih godina se dogodilo nakon 2010. godine. Oceani se zagrijavaju, a Grenlandski i antarktički ledeni pokrivači su se smanjili. Ledenjaci se povlače gotovo svugdje u svijetu – uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Aljasku...

Satelitska opažanja otkrivaju da se količina proljetnog snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi smanjila u posljednjih pet desetljeća i da se snijeg ranije topi. I opseg i debljina arktičkog morskog leda brzo se smanjivala tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Od početka industrijske revolucije, kiselost površinskih oceanskih voda povećala se za oko 30 posto.

Ovaj porast je također rezultat činjenice da ljudi emitiraju više ugljičnog dioksida u atmosferu i stoga se više apsorbiraju u oceane. Količina ugljičnog dioksida koju apsorbira gornji sloj oceana povećava se za oko dvije milijarde tona godišnje.

Znanstvenici vjeruju da će globalne temperature nastaviti rasti desetljećima u budućnosti, uglavnom zbog stakleničkih plinova proizvedenih ljudskim aktivnostima. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), koji uključuje više od 1.300 znanstvenika iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja, predviđa porast temperature od 2,5 do čak 10 stupnjeva Celzija tijekom sljedećeg stoljeća.

Prema IPCC-u, opseg utjecaja klimatskih promjena na pojedine regije će se mijenjati tijekom vremena i sa sposobnošću različitih društvenih i ekoloških sustava da ublaže ili se prilagode promjenama. IPCC predviđa da će povećanje globalne srednje temperature proizvesti blagotvorne učinke u nekim regijama, ali i one štetne u drugima.

Neto godišnji troškovi će se tijekom vremena povećavati kako se globalne temperature povećavaju. »Gledano u cjelini«, navodi se u IPCC-u, »raspon objavljenih dokaza ukazuje da će neto troškovi štete od klimatskih promjena vjerojatno biti značajni i da će se vremenom povećavati.«

Dugoročan utjecaj

Predviđa se da će se globalna klima nastaviti mijenjati tijekom ovog stoljeća i kasnije. Veličina klimatskih promjena nakon sljedećih nekoliko desetljeća ovisi prvenstveno o količini plinova koji zagrijavaju toplinu na globalnoj razini i koliko je zemlja osjetljiva na te emisije. Kako se navodi na službenim stranicama NASA-e, utjecaj globalnih klimatskih promjena u Sjedinjenim Državama bit će dugoročan. Predviđa se da će se globalna klima nastaviti mijenjati tijekom ovog stoljeća, ali i kasnije. Veličina klimatskih promjena nakon sljedećih nekoliko desetljeća ovisit će prvenstveno o količini plinova koji zagrijavaju toplinu na globalnoj razini i koliko je zemlja osjetljiva na te emisije.

NASA podsjeća na to da se prosječne količine padalina u SAD-u povećavaju od 1900. godine, a u nekim je područjima došlo do porasta većih od nacionalnog prosjeka. U drugim se dijelovima zemlje količina padalina smanjila.

Više zimskih i proljetnih oborina predviđeno je za sjeverni dio Sjedinjenih Država, a manje za jugozapad, i to tijekom ovog stoljeća. Projekcije buduće klime nad SAD-om ukazuju na to da će se nedavni trend povećanih teških oborinskih događaja nastaviti. Predviđa se da će se taj trend pojaviti i u regijama gdje se očekuje smanjenje ukupnih oborina, kao što je jugozapad.

NASA predviđa da će ljetne temperature nastaviti rasti, što će smanjiti vlage u tlu. Upozorava se i na veći broj toplinskih valova, posebno na zapadnom i središnje dijelu SAD-a. NASA kaže da će do kraja ovog stoljeća vremenski ekstremi ponavljati svake dvije ili tri godine diljem Amerike, umjesto svakih u 20 godina kao dosad.

NASA posebno upozorava na intenzitet, učestalost i trajanje uragana u Sjevernom Atlantiku. Učestalost najjačih uragana (4. i 5. kategorije) povećava se od ranih 1980-ih. Relativni doprinosi ljudskih i prirodnih uzroka tim povećanjima još su neizvjesni. Očekivano će se povećati intenzitet oluje i stope padalina koje su povezane s uraganom, jer se klima nastavlja zagrijavati.

U sljedećih nekoliko desetljeća, olujni udari i visoke plime mogli bi se kombinirati s porastom razine mora i slijeganjem zemljišta kako bi se dodatno povećale poplave u mnogim regijama. Porast razine mora trajat će do oko 2100. godine. Oceanima naime treba puno vremena da odgovore na toplije uvjete na površini Zemlje.

Zbog toga će se morske vode i dalje zagrijavati, a razina mora će nastaviti rasti već stoljećima po stopama jednakim ili višim od onih iz ovog stoljeća. Očekuje se da će Arktički ocean ostati bez leda ljeti prije sredine stoljeća.