Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
18. studenoga 2018.
Namjerne dezinformacije

STRAH OD RUSKE INVAZIJE Litva je ekonomski uspješna zemlja iz koje mladi svejedno odlaze

Litva je ekonomski uspješna i najveća baltička zemlja iz koje mladi odlaze / Foto Zdenko DUKA
Litva je ekonomski uspješna i najveća baltička zemlja iz koje mladi odlaze / Foto Zdenko DUKA
Autor:
Objavljeno: 29. studeni 2017. u 7:38 2017-11-29T07:38:36+01:00

U Litvi vlada napetost, neki političari i javne osobe se trude održavati u javnosti strah od Rusa i njihove agresije na Litvu, iako do nje teško može doći jer bi to značilo izravni sukob s NATO-om

Darius Skusevičius, zamjenik ministra vanjskih poslova Litve, govorio je proteklog vikenda u Vilniusu novinarima iz 20-ak zemalja na kongresu Asocijacije europskih novinara kako njegova zemlja kao član NATO-a vodi »pametnu« politiku u borbi protiv onoga što je on nazvao ruskim »informativnim ratom« neprijateljskim dezinformacijama i lažnim vijestima.

Istaknuo je da namjerne dezinformacije koje iznose »nepošteni mediji treba vidjeti kao nastavak ruske vojne agresije u Ukrajini. Cilj širenja dezinformacija u baltičke države i druge europske zemlje je širenje ruskog političkog utjecaja Rusije i potkopavanje povjerenja u zapadne medije. Kakav je odgovor Litve na navodne dezinformacije?

Skusevičius je izdvojio četiri točke djelovanja. Najprije, pokazati prirodu »neprijateljskih informacija« koje emitiraju državne stanice kao Sputnik TV i Russia Today i izvore financiranja tih medija. Iako, za ove dvije televizije je jasno - financira ih država. Pa je pozvao na koheziju Zapada kako bi se poremetio taj protok navodnih laži i neprijateljskog materijala, te na primjereni odgovor - promoviranjem neovisnih i visokokvalitetnih medija te edukacijom građana u demokratskim državama kako bi razlikovali vjerodostojne od lažnih izvora informiranja.

Prema prošlogodišnjoj odluci NATO-a i u Poljskoj i u Litvi na granici s Rusijom koncentrira se vojska Pakta. Tako je i devedeset vojnika Hrvatske vojske, pod vodstvom SAD-a, prošlog mjeseca otišlo u Poljsku, s naoružanjem i višecijevnim bacačima raketa. A krajem godine u sklopu iste NATO-ve misije u Litvu odlazi 200 hrvatskih vojnika i trebali bi biti pod njemačkim zapovjedništvom. Baš kao i prije 75 godina. Vojne snage se raspoređuju za odgovor u slučaju ruske vojne agresije. Razlog - brojne ruske vojne vježbe na Baltičkom moru. Rusija je na Baltiku u Kalinjingradskoj oblasti, enklavi koja graniči s Litvom na sjeveru i s Poljskom na jugu. Kao odgovor na grupiranje vojske NATO-a, Rusi u Kaljingradu raspoređuju Iskander rakete.

Veliki broj medija

Za jednu malu zemlju koja ima oko tri milijuna stanovnika i za skučeno tržište litvanskog jezika, Litva ima veliki broj različitih medija. Čak 45 televizija, 21 radijsku stanicu te 566 magazina, 216 novina i mnogobrojne portale. Trend je isti onakav kakav je i u gotovo svim europskim zemljama. Televizija kao medij svakodnevno dopire do 84 posto stanovnika, internetski mediji do 64 posto, radio 54 posto a najmanji je domet različitih novina - njih svakog dana čita 27 posto populacije.

Dakle, naklade, čitanost i prihodi tiskanih medija padaju. Čitanost glavnog litvanskog dnevnika Lietuvos rytas se prošle godine procjenjivala na 8,6 posto populacije. Većina čita tri glavna news portala Delfi, 15 min i Lrytas i svaki od njih doseže milijun korisnika mjesečno. I u Litvi je velika vlasnička medijska koncentracija.

Tako da u Litvi vlada izvjesna napetost i neki političari i javne osobe se trude održavati u javnosti strah od Rusa i moguće ruske agresije na Litvu. A do te agresije ne može doći jer bi to značilo izravni sukob s NATO-om.

Ideološka diverzija

Nije samo Skusevičius u Vilniusu govorio o ruskom specijalnom ratu i lažnim vijestima (fake-news), nego i ekspert za info-ratove Nerijus Maliukevičius i ekspert za političke analize Marius Laurinavičius. Sukus je da RT i Sputnik TV dezinformiraju i pokušavaju provoditi ideološku diverziju čak i na način da se kao analitičari u njihovim programima pojavljuju i ljudi s lažnim imenima i lažnim zvanjima. Rusi podržavaju krajnju ljevicu i krajnju desnicu, one dakle, koji mogu destabilizirati, a imaju »svoje« političare koji su navodno u njihovoj koruptivnoj mreži. Ne odnosi se to samo na Litvu nego na razne europske zemlje. Laurinavičius nam je čak rekao da se smatra da je u raspadu SSSR-a oko 100 milijardi dolara izišlo vani i da KGB s njima raspolaže kako bi radio protiv Zapada.

Litva je najveća baltička država, u srednjem vijeku je bila jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom i jedina je baltička država čiji stanovnici su većinom rimokatolici. Prvi spomen Litavaca zabilježen je u analima 1009. godine, a litavska država nastala je u 13. stoljeću kad su se litavska plemena ujedinila pod vodstvom Mindaugasa. U 14. stoljeću litavski veliki vojvoda Gediminas uvelike je proširio granice Litve i Litva je dominirala velikim dijelom istočne Europe sve do 16. stoljeća. Krajem 14. stoljeća litavski vojvode postali su i kraljevi Poljske, sljedeća četiri stoljeća te dvije države su dijelile istu povijesnu sudbinu.

A 1795. godine veći dio Litve pripao je Ruskom carstvu pa se do početka 20. stoljeća intenzivno provodila rusifikacija. Nakon okupacije Nijemaca u Prvom svjetskom ratu, Litva 18. veljače 1918. proglašava neovisnost i taj se datum stjecanja i danas slavi kao Dan neovisnosti. Paktom Staljina i Hitlera 1939. pripala je Sovjetskom Savezu, od 1941. do 1944. bila pod njemačkom okupacijom, a onda pod Sovjetima sve do 11. ožujka 1990. godine kad je parlament proglasio neovisnost Litve koju je Moskva 1991. godine i priznala. Litva je bila prva baltička republika koja je u raspadu Sovjetskog Saveza proglasila neovisnost.

Litva izgubila najviše stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, udio Litavaca u stanovništvu je 84,1 posto, a onda slijede Poljaci 6,6 i Rusi 5,8 posto. Vilnius je osjetno višenacionalan od ostatka zemlje pa je Litavaca 62 posto, Poljaka 17, Rusa 12 posto, Bjelorusa 3,5, Židova 0,5 posto ukupnog stanovništva.

Što zbog iseljavanja, a što zbog manjeg broja rođenih nego umrlih, prema službenim podacima, od početka 2007. godine pa do kraja 2016., Litva i Latvija »izgubile« su najviše stanovnika od svih zemalja EU-a, čak po 12 posto svoje populacije. Treća je Rumunjska sa 7 posto »izgubljenih«, onda Bugarska sa 6 posto a Hrvatska peta s 3,7 posto.

Današnji glavni grad Vilnius u najduljem razdoblju između dvaju svjetskih ratova pripadao je Poljskoj. Na sveučilištu u Vilniusu su od kraja 16. stoljeća studirali pripadnici raznih naroda, govorili raznim jezicima pa ga se uspoređivalo s Babilonom. Bio je otvoren grad za sve, početkom 20. stoljeća su u Vilniusu u većini bili Poljaci i Židovi, a Litavaca i Rusa bilo je samo po nekoliko postotaka. Ali, za vrijeme njemačke okupacije Vilniusa 1941. – 1944., Nijemci i kolaboracionisti ubili su oko 80 tisuća Židova koji je 1940. u Vilniusu bilo stotinjak tisuća. U cijeloj Litvi okupatori i kolaboracionisti ubili su više od 200 tisuća Židova. Zanimljivo je da se u vrijeme SSSR-a govorilo o »stradanjima sovjetskog stanovništva«, ali ne i o izravnom genocidu nad litavskim Židovima. Oni su bili ubrojeni samo među stradale Sovjete.

Odlazak iz zemlje

U ekonomskom pogledu Litva vrlo dobro napreduje. Ona od 90-ih godina sustavno provodi reforme s ciljem jačanja konkurentnosti, privlačenja investicija, vrlo efikasne, a jeftine državne administracije, smanjenja poreznih opterećenja, visokih stopa rasta i što kvalitetnijeg, modernijeg obrazovnog sustava.

Realni dohodak po stanovniku joj je jako dugo bio iza hrvatskog, ali sada dostiže 75 posto prosjeka zemalja EU. Stalno smanjuju administrativno opterećenje gospodarstva pa su prema metodologiji Svjetske banke Doing Bussiness za 2017. na 21. mjestu u svijetu. Pritom je Litva 2. u svijetu prema lakoći uknjižbe vlasništva, 6. prema lakoći provedbe ugovora i 15. prema kriteriju lakoće ishođenja građevinske dozvole. I 16. je ekonomski najslobodnija zemlja na svijetu.

Iz Litve odlaze mladi, obrazovani ljudi i idu tamo gdje misle da će im biti bolje / Foto Zdenko DUKA

Udio javnog duga u BDP-u je ispod 45%, a udio javne potrošnje u BDP-u je ispod 35% (to je jedan od najnižih udjela u zemljama EU).

Litva je uvela jedinstvenu, i to dosta nisku, stopu poreza na dohodak i na dobit (flat tax) od 15 posto. Prema Svjetskom izvješću o konkurentnosti 2016.-2017., Litva je na 35. mjestu (a Hrvatska je na 74. mjestu). Samo su 30. Estonija i 31. Češka bolje od Litve među tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe.

Pa, evo jedan od primjera posvemašnje ekonomske liberalizacije je i taj da je Vilnius, primjerice, carstvo Ubera, klasični taksiji su vrlo rijetki, a taksi stajališta nema.

Liberalizacija i efikasnost stajala je s druge strane radnih prava. Provedena je radna reforma koja je smanjila ranija radna prava, smanjenje su otpremnine u slučaju otkaza, itd.

Ali, zaposlenost radno aktivnog stanovništva u Litvi je 2016. godine bila čak 75,1 posto, a stopa nezaposlenosti 7,9 posto (ispod prosjeka EU). Za usporedbu, u Hrvatskoj je stopa zaposlenosti oko 60 posto, a u 2016. je prosjek zemalja EU bio 71,1 posto, s tim da je cilj EU-a da do 2020. prosjek zaposlenosti bude 75 posto, koji je Litva, eto, već ostvarila.

Dakle, proračun je uravnotežen, dobar je kreditni rejting, relativno niska korupcija, lako se pokreće posao, Litva ima brzi širokopojasni internet, izvozno je orijentirana, veliki je broj online javnih usluga. Pa ipak, mladi, obrazovani ljudi odlaze iz zemlje i idu tamo gdje misle da će im biti bolje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka