Uzdrmani dolar

ŠTO SE DOGAĐA Rusija i Kina gomilaju zlatne poluge kao da će smak svijeta

Branko Podgornik

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Zlato je valuta u izvanrednoj situaciji, koja se može rabiti u slučaju kolapsa takozvanih rezervnih valuta, pa i američkog dolara, ili raspada svjetskog financijskog sustava u nizu valutnih blokova, kaže ruski ekonomist Valentin Katanosov. Slično se već dogodilo 1930-ih godina, kada je zlato postalo univerzalna mjera plaćanja



Rusija i Kina postali su najveći kupci zlata u svijetu. Njihove središnje banke gomilaju zlatne rezerve sve bržim tempom, kao da će sutra biti smak svijeta. Nakupljanjem zlatnih poluga žele smanjiti ovisnost svojih gospodarstava o američkom dolaru, u kojem je trenutačno pohranjeno oko 60 posto svih deviznih rezervi u svijetu.


Moskva i Peking vjeruju da će položaj dolara kao glavne svjetske rezervne valute za koju godinu biti definitivno uzdrman, usporedo s razmjernim slabljenjem uloge američkog gospodarstva. Prije tri desetljeća udio američkog gospodarstva u svjetskom iznosio je oko 40 posto, a danas se spustio ispod 20 posto, dok mu kinesko gospodarstvo puše za vratom.


(Ne)ovisnost o tečaju


Središte razvoja definitivno se iz Amerike i Europe preselilo u Aziju, koja je postala najveći gospodarski pogon u svijetu. To znači, prema analitičarima, da će nestati ekonomska podloga koja je SAD-u omogućila dominantnu ulogu u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata. Na taj način i dolar će izgubiti na svojoj važnosti u međunarodnim transakcijama i deviznim rezervama, a njegova će vrijednost dugoročno slabiti, pišu ruski mediji.





Hrvatska je početkom ovog stoljeća imala oko 15,5 tona zlata, ali je Hrvatska narodna banka pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog prodala sve poluge, i to razmjerno jeftino. Tijekom vlade Ivice Račana, HNB je prodao 13,1 tonu zlata koje je Hrvatskoj pripalo iz nasljedstva bivše jugoslavenske države – za 137 milijuna dolara, po cijeni od oko 330 dolara za uncu. Tijekom vlade Ive Sanadera, HNB je prodao još 2,4 tone zlata, po gotovo dvostruko višoj cijeni, ali još uvijek niskoj. Treba imati na umu da je cijena zlata nakon izbijanja svjetske krize rasla, a 2012. godine skočila je na više 1.700 dolara za uncu.


Danas je cijena zlata pala i iznosi 1.280 dolara. No, još uvijek je četiri puta viša od one po kojoj je Hrvatska rasprodala najveći dio svojih rezervi. Da je zadržala 15,5 tona zlatnih poluga, one bi danas vrijedile 637 milijuna dolara. Drugim riječima, zbog prodaje svog zlata u prošlom desetljeću Hrvatska je izgubila vrijednost veću od 400 milijuna dolara, ili 3,2 milijarde kuna. Ostala je bez zlatnih pričuva. To se može zahvaliti »dalekovidnosti« i »domaćinskom ponašanju« tadašnjih najviših hrvatskih dužnosnika.



– Prema našim procjenama, doći će do silaznog trenda u tečaju dolara u sljedećih 15 godina. Dugoročno, nema jamstva da će dolar ostati globalna rezervna valuta, tvrdi Philip Klinkmüller, financijski stručnjak iz kuće Hopf-Klinkmüller Capital Management, u razgovoru za Sputnik. »Ako zemlja kupuje samo jednu valutu, postaje visoko ovisna o njezinom tečaju. Nabavljanjem zlata središnja banka svoje rezerve čini raznolikima te unaprjeđuje zdravlje nacionalne imovine«, objašnjava Jochen Stanzl, analitičar iz kuće CMC Markets.


U prošlom desetljeću, procjenjuje se, Rusija je rezerve zlata povećala s 300 na više od 1.700 tona. Vrijednost njezinih poluga, koja je prije deset godina iznosila 8 milijardi dolara, početkom listopada ove godine skočila je na 73,6 milijardi dolara. Međunarodne udruge, poput World Gold Councila, procjenjuju da ruska središnja banka svake godine svojim rezervama dodaje najmanje 200 tona dragocjenog metala. U tome joj pomaže činjenica da je Rusija jedan od triju najvećih proizvođača zlata u svijetu, s proizvodnjom od oko 300 tona godišnje.


Ruski ekonomisti vjeruju da je kupovanje zlata – kojem cijena na svjetskom tržištu trenutačno nije visoka, oko 1.280 dolara za uncu – vrlo dobar dugoročni potez, za slučaj nove svjetske ekonomske krize. Rusija, štoviše, razmišlja i o uvođenju nacionalne valute koja bi za podlogu imala zlato, prema riječima Valentina Katanosova, profesora financija na moskovskom Institutu za međunarodne odnose.


Dragocjena kovina


– Zlato ima jednu još važniju svrhu: strateške rezerve. Ono je valuta u izvanrednoj situaciji, koja se može rabiti u slučaju kolapsa takozvanih rezervnih valuta, pa i američkog dolara, ili u slučaju raspada svjetskog financijskog sustava u nizu valutnih blokova. Tako bi se omogućio nastavak trgovine među tim blokovima, vjeruje Katanosov. On podsjeća da se slično dogodilo 1930-ih godina, kada se globani financijski sustav raspao u nekoliko valutnih blokova, a zlato je nakon toga postalo univerzalna mjera plaćanja.



SAD 8.134


Njemačka 3.374


MMF 2.814


Italija 2.452


Francuska 2.436


Kina 1.843


Rusija 1.729


Švicarska 1.040


Japan 765


Rumunjska 103,7


Poljska 102,9


Bugarska 40,3


Slovačka 31,7


Srbija 18,6


Češka 9,8


Makedonija 6,9


Slovenija 3,2


BiH 3,0


Hrvatska 0



Neovisno o tome što današnje nacionalne valute više nisu vezane uz zlato, dragocjena kovina ostala je vrijednost kojoj se ljudi i države priklanjaju kada žele imati sigurnost za svoju imovinu. Budući da se proteklih godina neizvjesnost širi, od Sjeverne Koreje do Bliskog istoka, svijet danas izgleda poput minskog polja. To će zasigurno dovesti do znatnog rasta cijena ne samo zlata, nego i nafte, smatra Andrew Hecht, komentator financijskog portala SeekingAlfa.


– Zlato i nafta dvije su robe koje cvjetaju tijekom razdoblja straha i neizvjesnosti. Stoga je izgledno da će njihove cijene doživjeti mnoga kolebanja i uspone u sljedećim mjesecima i godinama, dok svijet ne postane mirniji i stabilniji – procjenjuje Hecht. Mnogi očekuju da će do poskupljenja zlata doći usporedo s padom cijena dionica na burzama, koje danas postižu nerealno visoke vrijednosti.


Rusija je počela ubrzano gomilati zlato nakon što su SAD i EU protiv nje uveli ekonomske sakcije zbog pripajanja Krima. Vlada američkog predsjednika Baracka Obame nastojala je ekonomski izolirati i »agresivnu« Kinu, i to uz pomoć neuspjelog Pacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP). Istodobno, Peking je poduzeo korake za širenje svog ekonomskog utjecaja na euroazijskom kontinentu putem divovskog projekta »Put svile«. Poduzeo je i mjere za jačanje neovisnosti o dolaru kao rezervnoj svjetskoj valuti.


Dolarske pričuve


Širenje utjecaja dolara kao rezervne valute u svijetu počelo je nakon 1971. godine, kada je američki predsjednik Richard Nixon prekinuo vezanost dolara uz zlato. Potom, godine 1974. SAD je sa Saudijskom Arabijom dogovorio da se transakcije naftom, najprodavanijom i najtraženijom svjetskom robom, plaćaju isključivo u dolarima. Tako je nastao »petrodolar«. Američka valuta postala je nezaobilazna za sve zemlje u svijetu, za uvoznike i izvoznike nafte. Bez dolara nije se moglo trgovati ni bananama, pšenicom, čelikom i ostalom robom. Svaka zemlja trebala je stvarati dolarske pričuve.


Međutim, Kina je 12. listopada ove godine uvela sustav plaćanja (PVP) koji omogućuje trgovinu s Rusijom u juanima i rubljima. Kina i Rusija već dugo ne trguju naftom u dolarima, nego u kineskoj valuti. Na sličan potez odlučila se i Venezuela. Iran planira Europi prodavati svoju naftu za eure. Saudijska Arabija – pod pritiskom Pekinga, svog najvećeg kupca – također pripema prodaju nafte za juane. Očito, ubrzava se internacionalizacija plaćanja u kineskoj valuti, nakon što je Međunarodni monetarni fond prošle godine službeno uvrstio juan u košaru svjetskih valuta.


Dugoročno, nema jamstva da će dolar ostati globalna rezervna valuta - Philip Klinkmüller, financijski stručnjak / Foto REUTERS


Dugoročno, nema jamstva da će dolar ostati globalna rezervna valuta – Philip Klinkmüller, financijski stručnjak / Foto REUTERS



Masovno kupujući zlato, Kina i Rusija približavaju se SAD-u, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj, koje su i dalje vodeće u svijetu po veličini zlatnih rezervi. Prema pisanju zapadnih medija, Nijemci posljednjih godina također masovno kupuju dragocjenu kovinu, gomilajući je u domaćim bankama i u granicama vlastite zemlje. Zlu ne trebalo, gotovo svaka država u svijetu – velika ili mala – ima rezerve zlata, barem nekoliko tona. Jedna od rijetkih iznimki je Hrvatska, koja danas više nema ni jednu zlatnu polugu.